Oprosti mi, madre | kulturpunkt

Najave Izložba

<

Oprosti mi, madre

Drugi dio ovogodišnjeg ciklusa Utorkom u Galeriji - Fast Forward otvara se izložbom Jadranke Kljajić.

06.10.2015 , Split - Galerija umjetnina

U utorak, 6. listopada, u 20 sati u Galeriji umjetnina u Splitu otvorenjem izložbe Jadranke Kljajić nastavlja se drugi dio ovogodišnjeg ciklusa izložbi pod nazivom Utorkom u Galeriji - Fast Forward. Kustosica izložbe i autorica predgovora mlada je povjesničarka umjetnosti Jasmina Šarić. Suradnica na izložbi je studentica sociologije na Filozofskom fakultetu u Splitu Arijana Glibić. Rad Oprosti mi, madre skraćena je verzija diplomskog rada koji je nastao pod mentorstvom prof. Tonija Meštrovića na UMAS-u.

"Video rad Jadranke Kljajić prati intimne ispovijesti petnaest različitih žena. Kroz fragmente razgovora iščitavaju se osobne priče sudionica. Propitujući odnos majke i kćeri, autorica prikazuje kompleksnost ovog odnosa koji u mnogočemu bitno definira ženu i utječe na razne sfere njenog života. Tijekom odrastanja djevojke prolaze kroz različite stadije, od pomanjkanje bliskosti do iznimne privrženost vlastitoj majci. Usporedno s emocionalnim razvojem razvija se i odnos s majkom. Ovaj dugoročni psihološki proces očituje se u nekoliko etapa: početnoj bliskosti, gotovo ovisnosti, zatim postupnom odvajanju, najčešće u razdoblju puberteta, preko ponovnog zbližavanja u kojem dolazi do razumijevanja majčine uloge i njezinih postupaka, ali i trenutka kada i same postaju majke, pa do pomalo zastrašujućeg i uznemirujućeg zaključka o prepoznavanju majčinog lika i svih njenih dobrih i loših karakteristika u vlastitom liku, sve do konačne spoznaje o prolaznosti i strahu od napuštanja. 

Naziv rada Oprosti mi, madre ironična je asocijacija na pjesmu Oprosti mi, pape iz 1978. Majčina žrtva refleksija je procesa u kojem žena kroz ostvarenje svoje uloge u obitelji istodobno dobija i gubi ostvarenje sebe kao osobe. Procesa koji se očituje u odustajanju od vlastitih želja i ambicija, što često predstavlja izvor kasnijih frustracija. Ono što se događa napuštanje je ostalih dimenzija vlastitog identiteta i potpuno prepuštanje ulozi majke. Na ovaj način tematizirana je uloga žene u tipičnoj dalmatinskoj obitelji, kroz čije primjere su protkana i ona poopćena shvaćanja ženinog položaja u društvu te ženske egzistencije koja predstavlja svojevrsno platno, povod za donošenje odluka i mogućnost izbora, ali izbora koje je i danas, unatoč brojnim  promjenama koje su se dogodile u pogledu ženskih prava, u većini slučajeva djelomično predefiniran, najčešće mogućnošću osude od strane okoline. 

U fokusu istraživanja je dvostruka ženska uloga, odnosno njena prisutnost u obitelji i u poslovnom svijetu. Prateći priče sugovornica vidimo kako su se mijenjala shvaćanja žene u posljednjih 30-ak godina: rast svijesti o mogućnosti ostvarenja žene kao osobe, dok istodobno nailazimo na jednu konstantu, tzv. žensku sudbinu. "Ženska sudbina" očituje se u modelu ponašanja koji se u vidu ponavljajućih obrazaca prenose s majke na kćer. Oni uključuju način viđenja vlastite uloge, kao i preslikavanje određenih karakteristika ovog modela ponašanja. Na ovaj način "ženska uloga" biva prenošena s generacije na generaciju, kao svojevrstan transgeneracijski kod. Između ostalog, tipična ženska uloga tematizirana u radu uključuje i zanemarivanje sebe kao žene, svojih želja i ambicija, u svrhu obitelji. Podređivanje samo jednom aspektu ove podvojenosti, nužno dovodi do slabljenja onog drugog, a tada nastupa moment u kojem se javlja feminizam, trenutak kada dolazi do pitanja koliko je ženska sudbina istodobno i izbor, i nametnuta forma, i prirodna predodređenost", zapisala je o izložbi Jasmina Šarić.

Jadranka Kljajić (1983., Split) završila je Školu likovnih umjetnosti, smjer fotografski dizajn. Medijsku umjetnost diplomirala je 2015. na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Aktivno se bavi fotografijom i grafičkim dizajnom. Jasmina Šarić (1989., Split) povijest umjetnosti i filozofiju diplomirala je 2013. na Filozofskom fakultetu u Splitu. Sudjelovala je u organizaciji i pisala tekstove povodom više izložbi. Arijana Glibić (1990., Mostar) osnovnu i srednju školu završila je u Splitu. Titulu prvostupnice sociologije stekla je radom "Verbalno nasilje u mladenačkim interakcijama". Trenutno je studentica druge godine diplomskog studija sociologije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Spltu. 

Projekt Utorkom u Galeriji - Fast Forward je pokrenut 2012. prema konceptu muzejskog savjetnika Bože Majstorovića i akademskog slikara Vedrana Perkova. Riječ je o svojevrsnoj suradničkoj platformi osmišljenoj s ciljem poticanja suradnje među najmlađim akterima splitske umjetničke scene. Putem izložaba javnosti se predstavljaju studenti Umjetničke akademije u Splitu, dok kustoske poslove, pomoć u koncipiranju i realizaciji izložaba preuzimaju studenti povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu. U radu imaju mentorsku potporu svojih profesora, a Galerija umjetnina im na raspolaganje stavlja prostorne, tehničke i stručne resurse. Ukratko, studentima srodnih fakulteta pružena je prigoda da na konkretnom poslu neposredno surađuju i da se na praktičan način upoznaju s muzejsko-galerijskim radom. Zahvaljujući projektu Utorkom u Galeriji - Fast Forward zaživjela je neformalna, ali učinkovita međuinstitucionalna suradnja. Program je, naime, realiziran u suradnji s kolegama s Umjetničke akademije u Splitu i Odsjeka za povijest umjetnosti splitskog Filozofskog fakulteta. Tijekom protekle tri godine svoje je radove izložilo trideset mladih umjetnika, a u kustoskom poslu se okušalo isto toliko mladih povjesničara umjetnosti. Tiskana su i tri zajednička kataloga. 

Ove godine projektu su se pridružili studenti Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu pod mentorstvom prof. Anči Leburić. Oni će alatima i metodama sociološke struke evaluirati projekt. Za tu svrhu priređeni su anketni upitnici za sudionike projekta: umjetnike, kustose i publiku. Pored anketiranja i analiziranja dobivenih podataka budući će sociolozi sudjelovati u javnim diskusijama koje će se organizirati na kraju ljetnog i jesenskog ciklusa. Poseban vid suradnje planiran je kroz  priključivanje sociologa uobičajenom tandemu umjetnik - kustos u realizaciji pojedine izložbe. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 05.10.2015