Ostanak na mrtvoj točki | kulturpunkt

Ostanak na mrtvoj točki

Rezultati financiranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za područje vizualnih umjetnosti uglavnom zadržavaju nezavisnu kulturu na istim, nedostatnim razinama financiranja.

Piše: Lujo Parežanin
  • A
  • +
  • -

Kao što smo već izvijestili za područja inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi i dramske i plesne umjetnosti, rezultati ovogodišnjeg Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske donose pad prosječnih potpora, dodatno produbljujući financijske pritiske na nezavisnu kulturu u jeku pandemijske krize. Promatrano van šireg konteksta, za programsku djelatnost vizualnih umjetnosti bi se pak moglo reći da je prošla nešto bolje, budući da minimalni porast ukupnih sredstava (101.650,00 kn više u odnosu na 2021. godinu) nije "pojeden" disproporcionalanim rastom ukupnog broja odobrenih projekata. Ipak, u krizi bez presedana u kakvoj se kulturni sektor našao, teško da se može pozdraviti činjenica da financiranje vizualnoumjetničkih programa ostaje na istim, jedva održivim razinama.

U usporedbi s prethodnom godinom, struktura financiranja prema programskim područjima je takva da se dio proračuna za likovne manifestacije i edukativne programe prelio u izložbene programe, za koje je ove godine izdvojeno 2.875.000,00 kn, odnosno čak 329.000,00 kn više nego u 2021. godini. No budući da je prelijevanje provedeno i na razini broja podržanih projekata, prosječni iznos od 20.390,00 kuna za izložbene programe je praktički isti kao i za prethodnu godinu i, dakako, nedostatan za rad u primjerenim produkcijskim uvjetima.

Najgore su od triju programskih područja prošle likovne manifestacije, u kojima se broj potpora smanjio za dvije te u ovoj godini obuhvaća 33 odobrena programa, dok se proračun smanjio za čak 133.000,00 kn, što je rezultiralo prosječnim iznosom od 20.575,00 kn, koji je oko 2.600 kn manji u odnosu na prošlu godinu. Premda bi u normalnim okolnostima takva promjena mogla djelovati zanemarivo, mizernost postojećih potpora čini ju potencijalno značajnim udarom na organizaciju likovnih manifestacija. Edukativnim programima je pak uočljivo smanjen ukupni proračun (s 575.350,00 na 481.000,00 kn), ali i broj odobrenih programa (s 50 na 40), pa je u tom podfinanciranom programskom području moguće zabilježiti "rast" prosječnih potpora od oko 500 kn – one sada iznose iznose i dalje teško iskoristivih 12.025,00 kn.

Na razini strukture potpora i pojedinih prijavitelja uglavnom nije moguće govoriti o izraženim udarima na nezavisnokulturne programe, premda rezultati donose i razočaravajuće odluke, poput uskraćivanja podrške Maveninoj Školi kritike vizualnih umjetnosti. Općenito uzevši, financiranje je ostalo na istim ili vrlo sličnim razinama kao u prethodnoj godini, a moguće je u nekolicini slučajeva zabilježiti i određene pozitivne pomake, poput nešto veće podrške kolektivu WHW – koja, doduše, ne nadoknađuje gubitke te organizacije u području inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi – i Institutu za suvremenu umjetnost. Također vrijedi pozdraviti odluku Ministarstva kulture i medija da vrati potporu bijenalnoj Izložbi hrvatskoj dizajna, koju je iz teško razumljivih razloga odbila na javnom pozivu prije dvije godine.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 01.03.2022

VEZANE VIJESTI

Erozija je postojana

Piše: Hana Sirovica
Sveukupni iznosi dodijeljeni dramskoj i plesnoj umjetnosti možda rastu, ali javne potrebe rastu više od njih, što znači da iznos prosječnih potpora koji se programima dodjeluje – pada.

Od sitnog sitnije

Piše: Ivana Pejić
Rastakanjem potpora Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti neprofitnih medija dokida se sama svrha njegova postojanja – proizvodnja kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa.

Veći budžet, manje potpore

Piše: Lujo Parežanin
Rezultati financiranja javnih potreba u kulturi u području inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi pokazuju da Ministarstvo kulture i medija nastoji otežati položaj nezavisne scene.