Otkrivanje rodnog identiteta | kulturpunkt

Vijesti Film

<

Otkrivanje rodnog identiteta

Film Dankinja u centar pažnje javnosti stavlja prava transrodnih osoba te pitanja rodne dualnosti i podzastupljenosti trans glumica i glumaca u filmskoj industriji.

Piše: Martina Domladovac

Tom Hooper, Dankinja, 2016.

Dankinja (The Danish Girl) novi je film redatelja Toma Hoopera koji uskoro dolazi i u hrvatska kina. Adaptiran po istoimenoj knjizi Davida Ebershoffa, film donosi priču nadahnutu životima danskih umjetnica Lili Elbe i Gerde Wegener. Centralni fokus radnje je ljubav i brak dviju žena u vrijeme kada Lili otkriva svoj rodni identitet i operacijama koje su podijelile svijet i postale novinarska senzacija, vrši prilagodbu spola.

Film je nominiran za četiri Oskara, među kojima su Eddie Redmayne u ulozi Lili za najboljeg glumca, te Alicia Vikander kao Gerde za najbolju sporednu glumicu. Priča o trans ženi očito je došla u glavni fokus Hollywooda i "mainstream" kinematografije, a u prilog tome govori i razina produkcije i popularnost glumačke postave predvođene Redmaynom, prošlogodišnjim dobitnikom Oskara. Vidljivost transrodnih osoba sve je veća u popularnoj kulturi zadnjih godina, te one više nisu isključivo dio subverzivne umjetničke scene.  Prisjetimo se također lika Rayon, trans žene u filmu Dobri dileri iz Dallasa (Dallas Buyers Club) za koju je Jared Leto također nagrađen Oskarom u kategoriji sporedne muške uloge, kao i trans žene Sophie Burset iz netflixove serije Narančasto je novo crno (Orange is the new black) koju portretira trans-glumica Laverne Cox

Unatoč većoj zastupljenosti transrodnih likova, trans zajednica nastavlja kritizirati filmsku industriju zbog angažiranja cis osoba za uloge koje bi mogle glumiti transrodne žene i muškarci koji su ionako podzastupljeni i teško pronalaze posao u ovoj industriji. Komentirajući ove prigovore na premijeri u Veneciji, Hooper je izjavio kako je "pristup trans glumaca i glumica ulogama trans i cis (osobe čiji se rod podudara sa spolom pripisanim im pri rođenju) osoba ključna, te kako vidi da u ovom trenutku unutar industrije postoji problem. Postoji velik broj talentiranih trans glumaca i glumica, a pristup ulogama je ograničen. Pozdravio bih svaku promjenu kojom bi industrija krenula prema naprijed i prigrlila trans glumce u trans i cis rodnim ulogama, te potaknula trans filmaše", prenosi časopis Variety. Upravo je u tome ključni problem koji nas dovodi do neke vrste začaranog kruga. Potrebno je "veliko" ime poput Redmayna da bi film bio zapažen, no ako se manje poznatim trans osobama ne pruži prilika nikad neće doći u potreban centar pažnje. 

Popularnost filmova i serija koji portretiraju transrodne osobe važna je i zbog pokretanja dijaloga i veće vidljivosti, te poboljšanje kvalitete života i ljudskih prava ove još uvijek marginalizirane skupine. Na pitanje smatra li operaciju prilagodbe spola zločinom iz čisto medicinskog gledišta, Hooper je odgovorio kako se "svijet uvelike promijenio od vremena Liline priče, te kako se nada da trans osoba koja prolazi kroz tranziciju danas ne bi bila pod istim pritiskom podvrgavanja operaciji ako to sama ne želi. Smatram da je na neki način zločinac u filmu, ako on uopće postoji, dualizam. Ideja da postoji dualnost. Da ako nisi muškarac moraš biti operiran da bi postao žena. Da ako nisi žena, moraš biti operacijski popravljen kako bi postao muškarac. Smatram da evoluiramo preko binarnosti i gledamo na rod kao na spektar. Na tom spektru mogu postojati vrlo komplicirane pozicije".  

U vrijeme kada je konačno zaživio zakon o životnom partnerstvu, u Hrvatskoj također u sve veći fokus dolazi potreba za pravnim i socijalnim priznavanjem trans osoba. Time se najviše bave organizacije Trans Aid, Zagreb Pride i Lezbijska organizacija Rijeka LORI koji su nedavno predstavili zajednički projekt Poštuj ljudska prava - gradi uključivo društvo, kojim se želi poboljšati zaštita ljudskih prava LGBTIQ osoba, s naglaskom na status transrodnih osoba. Unutar Trans Aida djeluje i TransParent, inicijativa za roditelje trans i rodno varijantnih osoba, a od 2014. godine djeluje i Trans Mreža Balkan koja radi na stvaranju platforme lokalnih grupa i osoba i promociji ljudskih prava trans, inter i rodno varijantnih (TIRV) osoba, osnaživanju i pružanju podrške lokalnim TIRV zajednicama, te podizanju svijesti o TIRV identitetima i temama na području Balkana. Nadamo se kako će uz angažman organizacija civilnog društva, ali i šire zajednice i hrvatska kinematografija slijediti pozitivan trend portretiranja trans žena i muškaraca.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 15.01.2016