Partnerstvo putem obrasca | kulturpunkt

Partnerstvo putem obrasca

Ministarstvo kulture i medija nastavlja svoj monološki pristup definiranju kulturne politike kroz fingiranje dijaloga u postupku izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija.

Piše: Lujo Parežanin

Foto: Arjencito / Flickr (CC BY 2.0)

  • A
  • +
  • -

Kao što smo u više navrata pisali na ovom portalu, sve ključne procese definiranja nacionalne kulturne politike pod ministricom Obuljen Koržinek obilježava duboka zatvorenost, samovolja i netransparentnost. Osobito to vrijedi kada je riječ o odnosu prema nezavisnoj sceni, koju Ministarstvo kulture i medija na zabrinjavajuć način isključuje iz svih procesa odlučivanja. To je, između ostalog, vrijedilo i za proceduru izrade Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi – o kojoj smo prve konkretne informacije doznali tek kada je prijedlog bio duboko u procesu e-savjetovanja – a isto tako vrijedi i u slučaju izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine. Tom krovnom strateškom dokumentu kulturne politike, pisali smo, Ministarstvo je u startu pristupilo kao još jednom vježbanju vlastitog monologa, što kroz isključivi sastav nadležne stručne radne skupine, koja ne sadrži nikog iz nezavisne kulture ili bar izvan postojećih struktura odlučivanja u Runjaninovoj, što kroz odbijanje sudjelovanja u dijalogu u okviru Savjeta za razvoj civilnog društva, na koji je kao njegova članica i formalno pozivana. Kako smo prenijeli na ovom portalu, Ministarstvo kulture je na dopise Savjeta odgovorilo ciničnom porukom kako će sve informacije o izradi Nacionalnog plana objavljivati na svojoj internetskoj stranici, sugerirajući da se time iscrpljuje njegova odgovornost prema komunikaciji s dionicima u kulturnom i civilnodruštvenom polju.

Potaknuti ovim vrlo zabrinjavajućim, premda očekivanim znacima, Savez udruga Klubtura i Mreža društveno-kulturnih centara u četvrtak, 9. lipnja uputili su otvoreno pismo ministrici kulture i medija, kojim izražava "duboku zabrinutost" procesom izrade Nacionalnog plana te još jednom javno otvara pitanje participacije nezavisne kulture u njemu. "Unatoč trudu i volji da saznamo kako ste namjeravali u izradu ovog dokumenta uključiti civilno društvo i druge relevantne dionike te po kojim kriterijima se vršio izbor stručne radne skupine," napominju, "nismo to uspjeli saznati." Komentirajući obeshrabrujuću zatvorenost izrade novog krovnog zakona, iz Klubture i DKC-HR-a poručuju kako "u razvijenim demokratskim društvima procesi donošenja i usvajanja javnih politika izgledaju posve drugačije" te napominju da se to "osobito odnosi na ovako važne dokumente koji će neminovno imati direktan i značajan utjecaj na niz segmenata u području kulturne politike i sve njene aktere". Također podsjećaju i da "Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u članku 8. propisuje obvezujuće Načelo partnerstva, koje Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata Vlade RH definira kao "najviši stupanj suradnje i uzajamne odgovornosti Vlade i predstavnika zainteresirane javnosti". Zaključno, potpisnici apeliraju na Ministarstvo da "žurno otvori proces izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija" te napominju kako će "otvoren i participativan proces zasigurno rezultirati kvalitetnijom javnom politikom koja će osiguravati da ona ima pozitivan i konstruktivan učinak na  ne za koje se ta politika i donosi".

Ministarstvo je na ovo javno pismo ubrzo odgovorilo, ali – znakovito – ne javnim priopćenjem, nego mailom upućenim potpisnicima direktno, koji možemo pročitati zahvaljujući činjenici da ga je Klubtura uz prethodnu najavu objavila na vlastitoj stranici. U njemu državni tajnik Ivica Poljičak navodi kako će se "inicijalni nacrt ciljeva i mjera potvrditina drugom sastanku Stručne radne skupine nakon čega će biti objavljen u formi online obrasca i dostavljen dionicima na komentiranje". Po završetku prve runde komentara, ističe Poljičak, Ministarstvo će "pristupiti nastavku rada i finaliziranju dokumenta koji će prije upućivanja u proceduru ponovo biti stavljen na javnu raspravu putem online obrasca čime će se omogućiti širokom krugu dionika uključivanje u ovaj proces". Kako pojašnjava, "poziv na sudjelovanje u ovim raspravama uz sve korisnike sredstava Ministarstva kulture i medija bit će upućen i svim organizacijama i institucijama u kulturi, strukovnim udrugama, ali i jedinicama lokalne i regionalne samouprave kao i drugim zainteresiranim udrugama i pojedincima". Odgovarajući u tom smislu direktno na pozivanje javnog pisma na članak 8. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, Poljičak poentira kako će se načelo partnerstva ostvariti "kroz dvije online rasprave putem digitalnog obrasca".

To je, dakle, shvaćanje dijaloga i partnerstva iz vizure Ministarstva kulture i medija: na strogo kontroliranoj distanci, uz dosljedno odbijanje direktne razmjene i konfrontacije s kritičkim glasovima, ponajprije onima iz nezavisne kulture. Čitavo ponašanje Ministarstva kada je riječ o formuliranju kulturne politike mogao bi se ukratko opisati kao fingiranje participacije i dijaloga na svim razinama procesa – od "objavljivanja" vijesti o izradi Nacionalnog plana na način da im se praktički ne može pristupiti putem stranice Ministarstva, do svođenja komunikacije s dionicima u polju na online formular. U tom smislu, sva je prilika da će se monolog Ministarstva kulture i medija u domeni kulturne politike potpuno neometano nastaviti i u slučaju ovog, za sektor presudnog dokumenta.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 13.06.2022

VEZANE VIJESTI

Zapratite nas za više nacrta

Piše: Lujo Parežanin
Ministarstvo kulture i medija onemogućava dijalog s civilnim društvom na temu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, svodeći komunikaciju na objave na vlastitoj internetskoj stranici.

Strategija bez dijaloga

Piše: Lujo Parežanin
Sastav radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija ukazuje na nezainteresiranost Ministarstva kulture i medija za otvaranjem šire rasprave o budućnosti sektora.

Bez strategije preostaje improvizacija

Piše: Matija Mrakovčić
Namjera spajanja tri ključna zakona za funkcioniranje kulturnog sustava u jedan mega-zakon, mogla bi rezultirati još nesigurnijim uvjetima rada nezavisnog kulturnog sektora.