Partnerstvo za zatvorenu vlast | kulturpunkt

Partnerstvo za zatvorenu vlast

Zakon o pravu na pristup informacijama, ključni alat za nadzor javnih tijela i informiranje javnosti, mijenja se bez sudjelovanja građana i medija.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Markus Winkler/Unsplash

  • A
  • +
  • -

U srpnju 2019. godine na snagu je stupila nova Direktiva EU o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a koju su države članice dužne uključiti u zakonodavstva do srpnja 2021. Podudarno s obvezom implementacije Direktive te preporukama za izmjenu Zakona o pravu na pristup informacijama, tijekom rujna i listopada 2020. ured Povjerenika za informiranje organizira niz susreta uživo i online, takozvanih prethodnih rasprava o Zakonu o pravu na pristup informacijama. Rasprave su održane s predstavnicima akademske zajednice (konkretno, dva Pravna fakulteta), s predstavnicima institucija (Agencija za zaštitu osobnih podataka, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i Ministarstvo gospodarstva), te s predstavnicima trgovačkih društava u državnom vlasništvu. S građanima odnosno organizacijama civilnog društva te medijima i novinarima, najčešćim korisnicima ZPPI, nije se razgovaralo. 

No, zato je 18. prosinca 2020, s rokom 28. prosinca, na stranicama Ureda za udruge objavljen Poziv na predlaganje predstavnika organizacija civilnoga društva za članove Radne grupe za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg saznajemo da se "u Ministarstvu pravosuđa i uprave osniva Radna grupa za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama". Cilj izmjena i dopuna Zakona je usklađivanje sa spomenutom Direktivom te "otklanjanje u praksi uočenih nedostataka u primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama".

O kojim se nedostacima radi, upozoreno je na tribini Gonga povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama 28. rujna 2020. Među ostalim, Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan priznao je da tijela javne vlasti koriste institut tajne informacije i zaštite osobnih podataka u više od 50% slučajeva bez pravnog temelja. "Vlasti se pozivaju na GDPR, poslovne tajne ili naprosto ignoriraju zahtjeve. Podsjećam da imamo Vladu koja nema redovite tjedne ili mjesečne presice nego prisiljava novinarke da dobacuju pitanja ministrima pred zgradom Vlade, intervjui se daju u kontroliranim uvjetima, biranim i prijateljskim medijima, informacije dijele kako i kome žele, čime Vlada pokazuje neodgovornost prema javnosti”, istaknula je tada Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.

No, nekako sumnjamo da će se novi prijedlog Zakona pozabaviti otklanjanjem baš tih nedostataka. Naime, Rješenjem ministra pravosuđa od 15. siječnja, objavljenim tjednima kasnije, imenovana je Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona, u kojoj nema ni jednog predstavnika medija, te tek jedna predstavnica organizacija civilnog društva, iako se veći broj zainteresiranih OCD-ova koji se bave upravo problematikom pristupa informacijama, transparentnošću postupanja tijela državne uprave i sudjelovanjem građana u donošenju odluka, prijavilo za tu poziciju. 

Odabrana je Davorka Budimir, čelnica udruge Transparency International Hrvatska, udruge koja je pod njenim vodstvom u javnom prostoru poznatija po višegodišnjem sporu s matičnom organizacijom u Berlinu nego stvarnim aktivnostima po pitanju korupcije i transparentnosti. U tom kontekstu važno je spomenuti i potpredsjednika iste udruge, Dona Markušića, koji je rado viđen gost konferencija i festivala koje organizira udruga Vigilare te ima posebno zaslužnu poziciju u "diplomatskoj akciji" slanja javnog pisma protiv "srbijanskih vlasti" koje "namjerno koriste laži i klevete te što je kardinal Stepinac zapravo govorio". 

U 2015. godini Upravni odbor Transparency International u Berlinu izvijestio je tadašnju članicu u Hrvatskoj o namjeri oduzimanja akreditacije, a konačna odluka priopćena im je u ožujku 2016. godine. Međutim, Davorka Budimir nastavila je koristiti naziv i žig udruge što je dovelo do pokretanja postupka pred hrvatskim sudovima. TI Hrvatska obratio se Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo koji je 10. ožujka 2020. u upravnom sporu presudio da se žig organizacije sa sjedištem u Berlinu proglašava ništavnim jer je organizacija istog imena i žiga osnovana i registrirana 2000. godine u Hrvatskoj te time prethodi i sklapanju Sporazuma s međunarodnom organizacijom i korištenju njihova žiga, odnosno ima pravo prvenstva. 

Na određeni način, možemo zaključiti da je Državni zavod odlučio podatke iz Registra udruga proglasiti temeljnim dokazom u ovom postupku, iako je brojnim organizacijama civilnog društva znano da, naprimjer, u postupku ovjeravanja dokumenata kod javnog bilježnika moraju donijeti Rješenje nadležnog tijela o upisu u Registar jer sam za sebe Registar ne predstavlja pravni temelj za postupanje odnosno ovjeravanje dokumenata. Temeljem odluke Državnog zavoda postupio je i Visoki trgovački sud odbivši žalbu međunarodne organizacije. Odluka Suda pak donesena je 10. prosinca 2020, a odaslana baš na 15. siječnja 2021, dan kad je ministar pravosuđa donio odluku o članovima Radne grupe za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Zakon o pravu na pristup informacijama donesen je 2003. godine, no tek od 2010. pravo na pristup informacijama postalo je dijelom Ustava. Također, tek je 2013. u ZPPI uvedeno nezavisno tijelo za nadzor provedbe tog prava - Povjerenik za informiranje. Deset godina kasnije, taj se ključni alat za nadzor transparentnosti postupanja javnih tijela i informiranje javnosti mijenja praktički iza zatvorenih vrata (građanima), uz sudjelovanje gotovo isključivo predstavnika tijela od kojih se informacije putem Zakona i traže. O načinu odabira radne skupine za sada je dovoljno istaknuti da u proces opet nije bio uključen Savjet za razvoj civilnog društva čija je jedna od temeljnih zadaća izbor predstavnika udruga u povjerenstva, savjetodavna ili radna tijela na zahtjev tijela javne vlasti.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 05.02.2021

VEZANE VIJESTI

Bez javnosti, bez procedure

Piše: Matija Mrakovčić
Novi Poslovnik Savjeta za razvoj civilnog društva i odluka donesena na njegovoj konstituirajućoj sjednici jasno su ocrtali smjer politike Vlade RH prema organiziranom civilnom društvu.

Ciničan odnos prema proceduri

Piše: Lujo Parežanin
Dvojben način na koji su zagrebačke gradske vlasti objavile javni poziv za predlaganje članova i članica kulturnih vijeća baca sumnju na provedbu njihovog izbora.

Transparentnost je preduvjet participacije

Piše: Matija Mrakovčić
Pravo na pristup informacijama Ustavom je zajamčeno pravo, a trenutno je Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast žrtva dugotrajnih izbornih procesa.