Party nije dovoljno alter da bude kultura | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Party nije dovoljno alter da bude kultura

Kakva je situacija s clubbingom u Zagrebu i na kakve probleme nailaze članovi Udruge ConFusion, jedne od najaktivnijih ekipa na tom polju u Hrvatskoj, pokušava razjasniti Vid Jeraj.

Vid Jeraj
  • A
  • +
  • -

Šestoro studenata, danas članovi Udruge ConFusion, svoj su prvi party organizirali u svibnju 2001. u klubu Attack, s namjerom da s drum&bass događanjima dodaju još malo štiha klupskoj sceni Zagreba. Ratnih devedesetih Zagreb je zahvatila megalomanska rave groznica, masovni techno-partyji emancipirali su cijeli jedan novi pogled na život i zabavu, a u tim se uvjetima otvorio prostor i za suegzistenciju različitih klupskih scena, poput housea i trancea te naposljetku i samog drum&bassa. Uz drum&bass (techstep, ambiental, soulful, jungle, ragga, liquid funk, jump up), na večerima ConFusiona može se čuti i breakbeat, dubstep, breakcore, electro, hip-hop, dancehall, a već četvrtu sezonu srijedom uvečer vode emisiju Power_Cut na Radiju Student.

Doveli su mnoge poznate producente, poput LTJ Bukema i MC Conrada, zbog kojih je i jungle sredinom devedesetih od strane engleskog glazbenog tiska bio preimenovan u drum & bass, a koji su u Klaonici prošle godine nastupili pred 1500 ljudi. Osim njih, zagrebačkoj publici su se predstavili i Optical, tvorac najutjecajnijih drum & bass albuma na prelasku tisućljeća "Wormhole" i "The Creeps", DJ Storm, prva dama drum & bassa, koja je uz Goldiea osnovala legendarnu drum & bass etiketu Metalheadz, EZ Rollers, čije su se stvari pojavljivale na soundtrackovima filmova poput "Lock, Stock and Two Smoking Barrels", te mnogi drugi producenti i DJ-i koji su u posljednjih desetak godina izvršili značajan utjecaj na cjelokupnu d&b scenu. Organizirali su prvi hrvatski VJ event "Videoskop", a njihovi su najveći projekti ''Illectric Funk Festival" i "S*Core" – prvi Snowboard & music festival u Hrvata. Osim redovnih nastupa u zagrebačkim klubovima, ovaj je crew nastupio na EXIT Festivalu u Srbiji, Elevate Festivalu u Austriji, MTV Valkana Beach festivalu, LIFT festu u Sarajevu te na većini hrvatskih festivala elektronske glazbe.

ConFusion će svoj ovogodišnji program realizirati u Aquariusu, Močvari i dvorani SKUC-Pauk. U Aquariusu je 20. siječnja nastupio DJ Tayla, producent atmosferičnog drum&bassa, istinska legenda te scene i dugogodišnji suradnik LTJ Bukema. Podsjetimo da je producirao prva Bukemova izdanja na Good Looking Records, a kasnije je surađivao s Photekom i Armisom.

Osim toga, za početak sezone, ConFusion je pripremio nekoliko klupskih večeri kroz koje će koncentrirano predstaviti sve aspekte današnje drum & bass glazbe. Na "Playground!" večer u Močvari, 3. veljače nastupio je londonski kvartet Vicious Circle koji se bave drum & bass glazbom suprotnog spektra, njegovim mračnim i žestokim future funk zvukom. U koprodukciji s Kingstonom, 8. veljače, imali su namjeru ugostiti Rcola-u, najutjecajnije ime sjevernoameričke ragga-jungle renesanse, no u toj ih je namjeri omela snježna mećava koja je onemogućila polijetanje Rcola-inog aviona. Ipak, čak i unatoč takvim organizacijskim nesrećama, ConFusion su se dokazali kao ekipa koja i u slučaju nedolaska najavljenih gostiju može napraviti sjajan substitute party. Njihovi su DJ setovi kao i setovi njihovih prijatelja dovoljni jaki sami po sebi da animiraju i zadovolje svakoga tko je na party došao isključivo iz ljubavi prema glazbi. Ponovo u Aquariusu, 17. veljače ugostit će Diyalu, koja će prvi put zagrebačkoj publici predstaviti svoj novi album, te Yulu, ponajboljeg hrvatskog beatboxera.

U ožujku ConFusion slavi pet godina rada, povodom čega će organizirati tri vrhunska događaja. U Močvari će u okviru 'Playground' večeri 3. ožujka nastupiti Vex’d i Spor iz Velike Britanije, a sedanaestog će se u Aquariusu predstavati hrvatski drum & bass DJ-i iz Splita, Osijeka i Rijeke. Proslavu petogodišnjice zatvorit će završnim slavljeničkim partyjem - Illectric Funk 5th Anniversary - 31. ožujka u dvorani SKUC Pauk, na kojem će zajedno s ConFusion DJ-ima nastupiti Teebee iz Norveške i C64 iz Kanade.

No, vratimo se na početak, na pitanje klupske kulture u Zagrebu. Iako klupska scena već nekoliko godina nastoji osigurati protočnost izvođača i upoznati publiku sa suvremenom scenom i aktualnim svjetskim trendovima, clubbing se još uvijek vidi kao alternativa. Za razliku od hrvatskih primjera, u inozemstvu nalazimo mnoge gradove (London, Pariz, Madrid, Manchester itd.) gdje je upravo ovaj tip kulturne ponude ne samo mainstream, već i jedan od ključnih elemenata kreativnih industrija. U njihovom slučaju, klupska scena se razvija, a prostori se mijenjaju sukladno trendovima: jedne sezone otvore se klubovi u jednoj četvrti da bi se već sljedeće sezone otvorili u drugoj.

Funk guru, jedan od DJ-a iz ConFusion ekipe, objašnjava nam perspektivu iz koje se na clubbing gleda kod nas:

U našim medijima clubbing ne postoji. Spominje se u kontekstu droge i racije, a opet nije dovoljno alter da bude kultura. Za Bukema u Klaonici je prodano 1500 karata, akreditirali smo i desetke novinara, ali nigdje o tome nije izišlo ni retka!“, govori nam pomalo rezignirano Neno aka Funk Guru.

Klupska scena ne postoji, vizija o tome što bi trebao biti sukus prostora za klupsku scenu - ne postoji. Vlasnici klubova to rade isključivo zbog novca, svejedno im je radi li se o rocku, technou, metal glazbi, narodnjacima… Klubovi se profiliraju samo s obzirom na financijsku dobit. Iako kod nas uglavnom ne donosi dobru zaradu, u inozemstvu je to redovno slučaj. Vidim dvije mogućnosti: s jedne strane kao organizator možeš imati potporu grada ili države, dok s druge možeš biti u strogom kapitalističkom sustavu koji ti omogućava veliku zaradu. Kombinacija ove dvije opcije kod nas znači da si negdje između, a to zapravo znači - nigdje. Ujedno, mnogi klupsku scenu isključivo vide kao zabavu, a ne kao kulturnu ponudu. Tako da stvari plivaju u čudnim vodama. Valjda se cijelo stanje u gradu preslikava na to.“, ocjenjuje Funk Guru.

Udruga ConFusion i njeni stalni članovi, DJ-i Phillippe, Feelipa, Funk Guru i Dubway te Romana, Tina i Ivo, uz bivše članove Bornu, Martinu i Anu, sa svojom su inicijativom prisutni već pet godina i promijenili su residency već u gotovo svim zagrebačkim klubovima. Mali je broj prostora u Zagrebu s tek korektnim infrastrukturnim uvjetima, zbog čega su DJ-i i VJ-i koji organiziraju partyje, ujedno i scenografi i scenski radnici, dok ih ljudi, koji bi im u tom trebali asistirati, obično nezainteresirano gledaju sa šanka. Osim toga, klubovi nemaju ni adekvatan razglas, video-kamere, projektore niti platna, što automatski stvara velike financijske minuse za organizatore. Stoga je jedan od značajnijih problema s kojima se suočavaju organizatori na klupskoj sceni potreba za prostorom, u kojima bi se mogle održavati različite klupske večeri.

U tu svrhu, kao potencijalni prostori, mogli bi poslužiti brojni napušteni prostori u vlasništvu Grada Zagreba, Katoličke ili Pravoslavne crkve, Hrvatske vojske ili pak prostori u državnom vlasništvu. Iako nezavisna kulturna scena ulaže velike napore da se barem neki od tih prostora prenamijene za potrebe kulturnih događanja pa tako i klupskih večeri, još uvijek nema naznaka da će se takvo što zaista i dogoditi.

Klaonica je zanimljiva, kao otvoreni prostor, jer je za ono što tražimo užasno bitna udaljenost od stanara i izoliranost od buke. Mnogo je prostora zbog toga zatvoreno. Ima starih kina, poput Uranije, koja će još godinama bit interesantna za takvu namjenu. Današnji klubovi moraju biti 'kocka' koju ćeš preslagivati kako god želiš: da bude čim polivalentnija, da ima šina i funkcija kao pozornica u kazalištu.“, kaže Funk Guru.

Iako će ove godine ConFusion organizirati program u tri različita kluba Aquariusu, Močvari i dvorani SKUC-Pauk, za svaki od njih će odabrati upravo onaj program i žanr koji je kompatibilan s prostorom i profilom kluba. Upravo je ovaj pristup za članove Confusiona od presudne važnosti.

U Zagrebu ima klubova u kojima prolazi baš sve. Primjerice, diskoteka The Best klub je u kojem se radi program za najrazličitiju populaciju. Tako nas bliska prošlost uči da jedne večeri možeš očekivati program zavičajnog kluba, sljedeće nekakav tech-house, da bi treću večer na binu kluba izašla grupa Magazin. Imidž kluba nam je jako važna stvar, kombiniramo nekoliko klubova i sam program prilagođavamo mjestu. Aquarius je više tip klasičnog disco-kluba, intimniji i tamo ne bi prolazile stvari poput mračnijeg drum&bassa ili uvrnuta elektronika. Prostor ima reputaciju koju ljudi očekuju, a druga je stvar koncept koji pripremamo prilikom 'projektiranja' nekog prostora, što radimo u Močvari koja je za to puno interesantnija. SKUC Pauk je recimo dosta loš za partyje, prostor ima jako zahtjevnu akustiku za ozvučenje.“ - objašnjava nam Funk Guru

Odolijevajući svim problemima na koje nailaze te širenjem polja djelovanja na festivale i klupske scene u Sloveniji, Bosni i Srbiji i na ljetnim festivalima duž Jadrana, udruga ConFusion ne prepušta se letargiji i ne gubi na početnom entuzijazmu. Ipak, pitanje je zapravo hoće li taj početni entuzijazam biti dostatan za daljnji rad ConFusiona. Može li njihovo djelovanje ohrabriti i druge pojedince da se upuste u slične poduhvate? No, pitanje je također i kada će kulturni sustav i hrvatska kulturna politika početi prepoznavati važnost ovakvih incijativa i početi uvažavati potencijale kreativnih industrija koje mogu, u kombinaciji s komercijalnim elementima, doprinijeti kulturi grada…

Naime, ne treba zaboraviti da preuzimanje pojedinih novih pristupa kulturnim praksama, koje nude neki europski gradovi, u kombinaciji s već postojećim domaćim inicijativama, potom obnova i prenamjena s jedne strane te izgradnja novih prostora s druge, mogu stvoriti nova i osvježiti stara mjesta za provođenje slobodnog vremena te graditi identitet grada kao prepoznatljivog mjesta koje nudi raznolike kulturne sadržaje i prostore.

Koliko je važno razmišljati o potencijalima ovog područja, možda pokazuju i tekstovi koji su u posljednjih nekoliko tjedana objavljeni u Jutarnjem listu, a na temu udjela kreativnih industrija u BDP-u Hrvatske te propasti clubbinga. Podaci koje donose ovi tekstovi nisu nimalo ohrabrujući. U situaciji u kojoj se i 'kultura' i 'fiskultura' trpaju zajedno u isti koš, kako navodi Orlanda Obad u svom članku, i time čine samo dva posto BDP-a, jasno pokazuju kako Hrvatska još nije uvidjela koliko vrijedi kreativna industrija. O mogućim posljedicama možemo samo nagađati, ali je sigurno da pod hitno moramo odabrati prioritete i strateški se usmjeriti prema njihovom provođenju. I iako nada umire posljednja, ovdje ona ne može biti funkcionalna, već je neophodno da svi zainteresirani i odgovorni aktivno pristupe rješavanju problema.

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 09.02.2007