Pitanja bez odgovora | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Pitanja bez odgovora

Radi li Vertikala sindikata obrazovanja na snaženju, povezivanju i umrežavanju svojih članova te ima li potporu javnosti, konkretno roditelja? Kakve veze imaju pak s reformom kurikuluma?

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Tasmanian Archive and Heritage Office

  • A
  • +
  • -

Štrajk u osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama počinje u petak, 25. rujna, i trajat će dok štrajkački odbor ne donese odluku o prekidu, objavili su čelnici Vertikale sindikata obrazovanja Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, i Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod.

Krajem kolovoza Vertikala sindikata pozvala je ministra znanosti, obrazovanja i sporta da pristupe dogovorima o povećanju plaća za 4 posto zaposlenima u obrazovanju i znanosti, no ni nakon nekoliko sastanaka tijekom rujna nije postignut dogovor. Ministar Mornar iznio je podatak o prosječnoj plaći nastavnika od 6300 kuna, na što može doći i dvadesetak dodataka koji je mogu značajno povećati. No, prema podacima DZS-a, prosječna plaća u obrazovanju iznosi 5508 kuna i ispod je prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Također, samo jedan dodatak se odnosi na sve zaposlenike, a svi drugi na uski broj onih koji rade u specifičnim uvjetima. Svi zaposlenici do 9 godina staža imali su porast koeficijenta od 3%, do 19 godina staža jedva 0,9% dok su oni s najdužim stažem imali pad od 5 do 13% samo u koeficijentu. Tomu treba pridodati gubitak božićnica, regresa, jubilarnih naknada, prijevoza, te činjenicu da je zaduženje po kreditima dovelo do osiromašenja većine zaposlenika u obrazovanju i znanosti.

Trenutno su kapaciteti države u velikom broju angažirani u izbjegličkoj krizi, kao i brojni građani koji volontiraju na terenu, a djecu povjeravaju školama i nastavnicima. Naravno da su predstojeći izbori logičan argument za pokušaj zagovaranja povećanja plaća, no postavlja se pitanje rade li sindikati vertikale obrazovanja samoinicijativno na snaženju, povezivanju i umrežavanju svojih članova, te posredno proizvodnjom osjećaja sigurnosti i zaštićenosti njihovih prava? Što je s potporom javnosti, konkretno roditelja? Na ta smo pitanja pokušali dobiti odgovor u sindikatima osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika te sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, no bezuspješno.

Istovremeno, reforma kurikuluma u punom je jeku, ili tako tvrdi voditelj radne skupine Boris Jokić koji je od saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u ponedjeljak zatražio širu političku podršku jer se, kazao je, radi o dugotrajnom procesu koji će trajati bar još jedan politički mandat, a cilj bi trebao biti da se kontinuitet ne prekida. "Ovaj projekt je apolitičan, vodi ga apolitična osoba, a pri formiranju stručnih radnih skupina nisu razmatrani politički kriteriji. Riječ je o ključnom projektu za budućnost hrvatskog školstva i ako budemo išli prekidati te procese eventualnom smjenom vlasti mi nikada nećemo napraviti reformu", istaknuo je ministar Mornar, prenosi Hina. Voditelj radne skupine tom je prilikom istaknuo da će po završetku kurikularne reforme Hrvatska po prvi put imati sustav odgoja i obrazovanja koji će u cjelokupnoj vertikali, od prvog osnovne do 4. razreda srednje škole, imati jasno izrečena očekivanja koja su usmjerena na učenike, roditelje i nastavnike. 

Prema tekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, od koje i polazi reforma, jedna je od najslabijih točaka postojećeg obrazovnog sustava položaj učitelja i nastavnika te je jedan od glavnih strateških ciljeva podizanje kvalitete rada i društvenog ugleda učitelja. Zalagati se za reformu, ali ne i za njen temelj, za provedbu, ali ne i ideju iz koje je proizašla, zaista postaje majstorstvo ministra obrazovanja. Kad tome pridodamo Ribićev poziv na harakiri ili Mihalinecove usporedbe sustava obrazovanja sa žicom koju podiže Mađarska, nevidljivu potporu javnosti, krajnjih korisnika njihovih usluga, te nezadovoljstvo sindikalnog članstva zbog politike koju vode njihovi čelnici, čini se da bi reforma morala obuhvatiti što šire područje i to što prije.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 22.09.2015

VEZANE VIJESTI

Trajni paradoks

Piše: Matija Mrakovčić
Učitelji su pozvani uključiti se u reformu obrazovnog sustava, ali od njih se očekuje da ne očekuju da će reforma obrazovnog sustava započeti na svom početku.

Povećati plaće povećanjem rada

Piše: Matija Mrakovčić
Ministar obrazovanja donio je Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi koji ne sadrži nikakve promjene u odnosu na predloženi nacrt.

Sat šutnje

Piše: Matija Mrakovčić
Tradicijske vrednote na velika se vrata vraćaju u sustav obrazovanja i znanosti, dok se radnička prava i javni interes iz njega sustavno izbacuju.