Ples na margini | kulturpunkt

Vijesti Teorija

<

Ples na margini

Na tribini održanoj u Booksi, uz predstavljanje posljednja dva broja časopisa Libra Libera, razgovaralo se i o kretanjima u suvremenoj kritičkoj teoriji.

Piše: Tomislav Žilić

Na tribini koja je održana u književnom klubu Booksa sudjelovali su Slaven Crnić, kulturolog i suradnik na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci i u Centru za ženske studije, Ante Jerić, suradnik Multimedijalnog instituta te urednice časopisa Libra Libera Ivana Rogar i Katarina Peović Vuković. Susret u Booksi bio je posvećen predstavljanju posljednja dva broja časopisa, povodom čega su dijeljeni besplatni primjerci oba broja svim posjetiteljima, dok se tribina fokusirala na dva temata zastupljena u broju 33, odnosno na akceleracionizam i Gayatri Chakravorty Spivak

Na samom početku, Ivana Rogar i Katarina Peović Vuković otvorile su teme večeri govoreći o osnovnom konceptu samog časopisa, odnosno o namjeri da se zahvate rubna i neafirmirana područja književnosti i teorije, kao i marginalizirani autori. Na tome tragu, smještanje akceleracionizma i Gayatri Chakravorty Spivak u fokus interesa časopisa nije začudno. Kako je Slaven Crnić komentirao kada je u pitanju Gayatri Spivak, njezino pozicioniranje na margini utoliko je očekivano i potrebno s obzirom na prirodu njezinog teorijskog rada, dok je Ante Jerić pojasnio da je u vrijeme biranja temata akceleracionizam na teorijskoj "sceni" funkcionirao kao neistraženo područje, no da je nenadano počeo dobivati pažnju teorijskog mainstreama koji je čak rezultirao simpozijem u Berlinu krajem 2013. godine.

Svoje izlaganje o akceleracionizmu Jerić je započeo osnovnim postulatima teorije, odnosno naglašavanjem njezinog radikalnog postavljanja spram neoliberalnog kapitalizma, to jest želje za širenjem kapitalističkog sustava i ubrzavanja istog kako bi se u konačnici generirala promjena. Krećući ponajviše od rada Deleuzea i Guattarija, akceleracionizam se oslanja na tezu da sam kapital ne mora nužno biti svoja najveća prepreka, time se udaljujući od Marxa, već držeći se teze "što gore, to bolje", akceleracionizam je usmjeren na radikalizaciju načina reprodukcije kapitala. Kako je Jerić naglasio, od početne "zadrške, opreznosti u formuliranju pitanja" koja je pratila ranu fazu, tek u drugoj fazi koja se je ponajviše koncentrirala na britanski kontekst i eklektičnog teoretičara Nicka Landa, akceleracionistička poetika postala je uistinu radikalizirana teorija kojoj je konačno očekivanje bilo potpuno samouništenje i urušavanje sustava. Suvremeno stanje akceleracionističke teorije povezano je s političkim potencijalom iste, odnosno kako je Jerić komentirao da je u osnovi akceleracionizam "protiv bilo kakvog lokalizma i fetišizma direktne demokracije". Usto, naglasio je fokus akceleracionizma na sociotehnološke fenomene, odnosno da "kapitalizam ograničava proizvodne moći tehnologije, svodeći ju na ograničene i često uzaludne svrhe". 

Slaven Crnić svoje je izlaganje o tematu posvećenome Gayatri Chakravorty Spivak započeo opaskom o pozicioniranju eminentne teoretičarke u suvremenom teorijskom polju, odnosno kako "ona zauzima jednu poziciju koja je istovremeno središnja i marginalna". Njezinu specifičnu poziciju objašnjava se time što Spivak svojim radom uvijek iznova uznemiruje, koja svoje ishodište nalazi već u tekstu kojim je postala bitno ime na teorijskoj sceni, odnosno tekstom Can the Subaltern Speak?, koji je prodrmao temelje dotadašnje teorijske misli temeljene između ostalog na radu Foucaulta i Deleuzea. Posebno mjesto u razgovoru dobio je predgovor Derridinoj O gramatologiji koji je napisala Spivak, odnosno Crnić je objašnjavao važnost tog teksta u kontekstu njezinog stavljanja Derride u jednu dužu tradiciju europske misli, kao i na važnost predgovora u ilustraciji dekonstrukcije i njene prakse. U završetku svog izlaganja Crnić je pozornost posvetio politički aktivističkom angažmanu koji Spivak zastupa već dugi niz godina, koji je ujedno posve odvoje od njezinog teorijskog rada u tom segmentu da o svom aktivističkom radu nikada ne izravno ne piše. No, kako Crnić naglašava, njezin rad na školovanju bengalske djece oprimjeruje njezine teorijske poglede upravo na način da ona pomaže kreiranju političkih subjekata i razvoju njihove svijesti.

Dosadašnje brojeve Libra Libere možete pronaći ovdje.

 

 

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 16.04.2014