Pobjede i porazi | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Pobjede i porazi

Izbor iz tjedna u medijima: od turskih izbora, preko stanja u zagrebačkom Studentskom centru, do cenzure u kulturi i rušenju Seppa Blattera.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Osman Orsal/Reuters

  • A
  • +
  • -

Stranka pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana prvi je puta u trinaest godina izgubila većinu u tamošnjem parlamentu. Unatoč rezultatima izbora, na kojima je AKP osvojio 41 posto glasova turskih birača, da bi ostao na vlasti morat će formirati koalicijsku vladu. Iznenađenje izbora je rezultat od 12,5 posto glasova, odnosno 78 zastupničkih mjesta, za kurdsku Narodnu demokratsku stranku (HDP) čiji su članovi, zbog apsurdnog praga od 10 posto, u prijašnjem sazivu parlamenta ulazili kao nezavisni zastupnici. "Erdogan, koji je jedanaest godina bio energičan premijer, u kolovozu prošle godine lako je izabran za predsjednika i od tada želi uvesti predsjednički sustav i proširiti svoje ovlasti. Da bi to uspio, njegova stranka treba imati barem 330 zastupnika kako bi progurao reformu ustava", prenosi Hina. Više čitajte ovdje

"Sastanak premijera i dva ministra s predstavnicima pobunjenika u Savskoj 66 nije bio besadržajan kao što to mnogi tvrde, a nešto supstance se da izdvojiti i iz sadržaja samog toka razgovora", piše Nataša Škaričić komentirajući udvaranje službene politike ultimatumima predvodnika šator-revolucije. "Za početak, branitelji su vrlo jasno i decidirano istaknuli da žele sjevernokorejski odnos prema dijelu hrvatske povijesti", ističe se u komentaru na Lupigi, "počevši od toga da uniformirana lica uređuju sadržaj školskih udžbenika i stručne kriterije za postavljanje dijagnoze posttraumatskog stresnog poremećaja, pa sve do toga da premijer preuzme obavezu zaustavljanja negativnih stavova o braniteljskom pokretu i ogradi se od takvih stavova, a predstavnici Vlade su vrlo ponizno prihvatili takav tok razgovora, ni u jednom trenutku ne remeteći mir do kojeg je dovelo nasilje".  

H-alter je, "potaknut zahtjevima radnika Studentskog centra za potpisivanje kolektivnog ugovora, započeo seriju tekstova o situaciji u SC-u, problemima koji su se gomilali godinama, ali i percepciji studenata, radnika i ostalih važnih aktera o tome što je SC sada i što bi on u budućnosti trebao predstavljati". Vlatko Škarica, prvi direktor SC-a, ističe tako da današnji SC više nije u vlasništvu studenata "jer oni ne odlučuju, ne stvaraju - oni su tek konzumenti sadržaja", dok Nataša Rajković, direktorica Kulture promjene SC-a, kaže kako je SC i danas aktualno čvorište ideja i okupljanja mladih. "Tu je i uteg Sveučilišta, koje uvijek ponosno ističe kako je ono osnivač i vlasnik SC-a, ali samo kada to njima odgovara. Kada je SC u problemima, Sveučilište se izmakne i to je maćehinski odnos koji nije dobar. Ili te odnose treba redefinirati ili ih treba razjasniti. Na kraju, mislim da uprava treba razgovarati s radnicima, uspostaviti partnerski odnos, što on sada definitivno nije", kaže Tomislav Vukoja, predsjednik Izvršnog odbora Samostalnog sindikata zaposlenika studentskih centara Republike Hrvatske. Situaciju oko SC-a komentirao i Kristijan Kovačić iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti, koji je uz Klub studenata Filozofskog fakulteta i Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pružio podršku radnicima naglasivši kako je borba radnika i njihova borba: "Iako kao student nemam posebno dubok uvid u poslovanje SC-a niti pristup nekim važnim informacijama, percepcija je među većinom studentske populacije da je to mjesto poligon nepotizma i korupcije". Više čitajte ovdje

Hrvatska je, čini se, ovih dana postala meka za cenzuru u kulturi. Nakon Houellebecqovih Elementarnih čestica, koje su zbog "autorove islamofobije" prvo skinute pa vraćene na program Dubrovačkih ljetnih igara, u Zadru su cenzurirani i Plavi nosevi. Naime, izložbu radova Aleksandra Šaburova i Vječeslava Mizina, poznatijih kao Plavi nosevi, u zadarskoj Galeriji umjetnina zajednički su organizirali Institut za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac, da bi sedam njihovih radova koji tematiziraju islam bili izbačeni iz postava. "Ovo nam se nije događalo čak ni u Rusiji i time je zapravo narušen smisao onoga s čime se bavimo. Inače, problem za galeriste je taj što puno ljudi ima svoje mišljenje. Problemi u tranzicijskim zemljama su slični, ne znamo puno o Hrvatskoj, no kritičari smo svih društava", izjavio je Šaburov za Slobodnu Dalmaciju

Priču o Andrewu Jenningsu, škotskom novinaru koji je karijeru posvetio razotkrivanju korupcije u javnom i privatnom sektoru i istraživanju organiziranog kriminala i koji se posljednjih godina bavio gotovo isključivo kriminalom u FIFA-inim redovima, možete čitati u tekstu u Washington Postu. Svojim je istraživanjima Jennings pridonio razokrtivanju posljednje u nizu FIFA-inih afera koja je dovela do uhićenja visokih dužnosnika ove svjetske nogometne organizacije pa tako i do rušenja "najmoćnijeg čovjeka u nogometu" Seppa Blattera

Andrew Jennings / FOTO: Reuters

 

 

 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 08.06.2015

VEZANE VIJESTI

Stare muke, nove izvedbe

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od crkvenog prikazanja na Markovom trgu, preko pješačkih mostova koji niču gradom sami od sebe, do slučaja Emme Sulkowicz i Tine Katanić.

Ljubav u doba shizofrenije

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od irskog referenduma za istospolni brak, preko svjedočanstava "dezertera" u Domovinskom ratu, do poučavanja građanskog odgoja u sklopu vjeronauka.

U nemogućim uvjetima

Piše: Vatroslav Miloš

Izbor iz tjedna u medijima: od Bleiburga i ulica Skopja, preko Buljanove adaptacije Elementarnih čestica, do nevjerojatnih knjižnica i usmene povijesti američke nezavisne glazbe.