Podcrtavanje nebitnosti kulture | kulturpunkt

Podcrtavanje nebitnosti kulture

Smjena makedonskog ministra kulture Roberta Alađozovskog u okviru političkih trgovina oko restrukturiranja vlade po svemu sudeći znači kraj pozitivnih pomaka koje je donio njegov dolazak.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO: Facebook

Otkad su se elementarne političke prilike naoko stabilizirale, a vlast premijera Zorana Zaeva donekle uhodala, iz Makedonije kao da stidljivo pristižu i neke pozitivne vijesti pa tako ovih dana čitamo čak i da se besmisleno ozbiljni spor s Grčkom oko službenog imena države pomiče s mrtve točke.

No dok identitetska pitanja, kao i drugdje, zapanjujućom efikasnošću mobiliziraju javnu pažnju, političke se križaljke oko nekih temeljnijih problema, osobito onih ekonomskih, ukrštavaju na načine koji analitičare čine sumnjičavima prema govoru o radikalnom zaokretu u odnosu na destruktivnu politiku bivšeg premijera Nikole Gruevskog.

Ipak, u jednom se sektoru otvorio prostor za nešto utemeljeniji optimizam. Na čelo Ministarstva kulture u Zaevljevoj vladi postavljen je, naime, nestranački čovjek Robert Alađozovski, pisac, kritičar, prevoditelj i izdavač, regionalnoj književnom i kulturnom polju poznat kao član redakcije Sarajevskih sveski. Budući da je riječ o istaknutom predstavniku nezavisnokulturne scene, njegov dolazak predstavlja jedinstven primjer u regiji, ali i šire, i signalizirao je ne samo jasan odmak od groteskne kulturne politike za vrijeme Gruevskog, nego i nadu da će upliv tržišno-europskog odnosa prema kulturi naići na produktivnu protutežu tijekom njegova mandata.

Prvi su znaci svakako bili ohrabrujući – Alađozovski je ubrzo najavio obustavu deliričnog arhitektonsko-urbanističkog projekta Skopje 2014 koji je prijestolnicu uz goleme troškove – prema nekim izvještajima preko 600 milijuna eura! – pretvorio u jedno od omiljenih crpilišta rugalačke internetske fascinacije istočnoeuropskim bizarnostima. No ako je time učinio očekivan potez koji je predstavljao gestu simboličkog raskida s ostavštinom Gruevskog, Alađozovski je pokazao spremnost i da pruži direktnu podršku nezavisnoj kulturi otvorivši u prosincu 2017. godine drugo izdanje festivala kritičke kulture KRIK.

Reforme koje je Alađozovski pokrenuo u prvom dijelu svojeg mandata uključuju čišćenje korupcijske mreže u kulturi, osobito vezano uz ugledni međunarodni filmski festival Braća Manaki koji je prethodna vlast oduzela Društvu filmskih radnika, njegovu dugogodišnjem organizatoru, i na netransparentan način dodijelila drugom.

Do kraja 2017. godine pokrenute su i zakonodavne promjene, među kojima se u godišnjem izvještaju Ministarstva kulture ističu promjene Zakona o kulturi u području mirovinskih olakšica, kao i poništavanje Zakona o nacionalnim umjetnicima, izglasano u siječnju 2018. godine. Kako je izjavio zamjenik ministra kulture Vladimir Lazovski, taj zakon koji propisuje privilegije za uzak krug odabranih umjetnika poništen je jer dovodi do "nejednakog tretmana u odnosu na ostale radnike u kulturi koji ostvaruju zarade u znatno nižem iznosu od prosječne plaće u zemlji".

Makedonsko Ministarstvo kulture je pod Alađozovskim proširilo i međunarodne, ali i lokalne suradnje pa je tako u svibnju s gradonačelnikom Skopja Petreom Šilegovim potpisao pismo namjere o sufinanciranju obnove Univerzalne sale, jednog od ključnih gradskih objekata za kulturne i umjetničke manifestacije većeg formata.

Unatoč ovim i drugim pomacima koji se u kulturi događaju pod njegovim vodstvom, Alađozovski je pao žrtvom Zaevljevih pokušaja da osnaži svoju poziciju koja počiva najtanjoj mogućoj parlamentarnoj većini – Zaev ima podršku svega 61 od 120 zastupnika. U ozračju kritika zbog pregovora s Grčkom oko imena Makedonije, o kojima ovisi i njezino približavanje Europskoj uniji i NATO-u, Zaev je u travnju najavio restrukturiranje Vlade, a u tome su mu prvi korak bili pregovori s albanskom strankom Pokret Besa.

Međutim, pregovori s Besom pokazali su se izuzetno zahtjevnima – riječ je o stranci podijeljenoj u suprotstavljene frakcije: onu koju vodi Bilal Kasami i koja broji dva od pet Besinih zastupnika u parlamentu, i onu Afrima Gašija kojoj pripadaju preostali zastupnici. Kako prenosi portal Balkan Insight, od njih dvojice Gaši se pokazao kao isključiviji, izjavivši da će se Zaev morati odlučiti za jednu od frakcija.

S obzirom na važnost svakog od glasova, u tako delikatnoj situaciji Zaev se konačno odlučio za priklanjanje Gašiju, što mu je donijelo tri nove ruke u parlamentu, a uz njih je potvrđeno i stupanje dvaju zastupnika Demokratske partije Albanaca u vladajuću koaliciju. No savezništvo je moralo biti plaćeno udjelom u vlasti: 15. svibnja makedonski su mediji prenijeli Gašijevu izjavu da će Besi biti prepušteno upravo Ministarstvo kulture. Kao nestranački čovjek i politički alternativac, Alađozovski se, izgleda, pokazao kao idealan trejd koji neće proizvesti sukobe s političkim teškašima u klimavoj koaliciji.

U svojem obraćanju Gaši je izjavio kako Makedonija "ima potrebu za oslobođenjem, katarzom i reflektiranjem kulturnih i duhovnih vrijednosti koje su nažalost do sada bile skrivene ili zaboravljene". Koje su to vrijednosti, međutim, javnost nije doznala, a takav se govor uistinu čini praznim u svjetlu činjenice da je po svemu sudeći produktivan zaokret u kulturnoj politici već učinjen dolaskom Alađozovskog.

Ovakva je očito besmislena trgovina pokrenula i brojne reakcije radnika u kulturi, uključujući političkog teoretičara Artana Sadikua i spisateljicu Rumenu Bužarovsku, koja se zapitala je li makedonska politička elita naučila išta od odnosa prethodne vlasti prema kulturi. Iako je tehnički rano govoriti o raspletu situacije, dakle, sasvim je očito da među nezavisnim glasovima na kulturi vlada mišljenje da će smjena Alađozovskog označiti kraj onog opreznog optimizma koji je njegovim dolaskom napokon bio pristigao u kulturno polje.

Konačno, u subotu, 19. svibnja došla je i vijest da će Besa za novoga ministra kulture predložiti Asafa Ademija, bivšeg veleposlanika u Danskoj i trenutnog direktora u danskoj IT kompaniji Inscale. S obzirom na to zaleđe, dakle, ostaje otvorenim kakvim pojmovima o kulturi Ademi operira i koje su njegove kvalifikacije za preuzimanje tog opustošenog sektora. Jedno je, međutim, nedvojbeno: smjena Alađozovskog pokazala je dokle sežu mogućnosti neovisnog djelovanja u okviru Zaevljeve vlade i, još važnije, pokazala je do koje mjere je u postojećim političko-ekonomskim okvirima kultura uistinu nebitna. Da je zadnja na listi prioriteta – to smo ionako znali.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 21.05.2018

VEZANE VIJESTI

Kritika u tranziciji

Piše: Lujo Parežanin

Drugo izdanje skopskog festivala kritičke kulture KRIK našlo se između potrebe za povratkom tradicionalnoj kritici i novih oblika kritičkoga pisanja.

Nije zlato sve što sja

U Makedoniji, suvremenoj umjetnosti preostaje tek gerila. 

Na barikadama

Razgovarale: Vesna Milosavljević i Dea Vidović

Razvojni projekt Territories, makedonskog umjetnika Igora Toševskog, izazvao je u jednoj od svojih izvedbi burne reakcije političkih elita u Skopju.