Podizanje vidljivosti civilnoga društva | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Podizanje vidljivosti civilnoga društva

Fade Inov projekt Treći sektor ušao je u uži krug Nagrade za društvenu integraciju Zaklade Erste. O njemu i nagradi razgovaramo s Moranom Komljenović, predsjednicom udruge.

Razgovarala: Dea Vidović
KP: Fade In je s projektom Treći sektor aplicirao na natječaj za Nagradu za društvenu integraciju s kojim je ušao u uži izbor za nagradu. Možeš li nam ukratko predstaviti ovaj projekt? 

M. K.: Riječ je o desetogodišnjem projektu koji radi na podizanju vidljivosti civilnoga društva, civilnih inicijativa i tema kojima se bave organizacije civilnoga društva u Hrvatskoj. Fade In kroz ovaj projekt proizvodi priloge i reportaže koji se objavljuju na javnoj televiziji u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, ali povremeno i na nekim drugim televizijama u zemlji. Od 2000. godine kada smo započeli suradnju s Hrvatskom televizijom pa do sredine 2010. godine proizveli smo 900 televizijskih reportaža i priloga. Aktivno smo pratili događanja na civilnoj sceni u Hrvatskoj, ali smo isto tako radili i problemske reportaže i portrete iz područja vezanog uz promociju i zaštitu ljudskih prava, ženskih prava, prava seksualnih manjina, marginaliziranih skupina, alternativne, nezavisne i izvaninstitucionalne kulture itd. 


KP: Jeste li pojedinim prilozima po prvi puta u hrvatskoj javnosti otvorili neke teme koje inače uopće nisu bile vidljive i prisutne na nacionalnoj televiziji? 

M. K.: Prvi smo započeli medijski podizati vidljivost tema koje su vezane uz održivi razvoj, dakle alternativne metode uzgoja hrane i korištenja energije. Govorili smo i o tada tabu temama kao što je, na primjer, reintegracija Srba na poratnim područjima. Neki od naših priloga proizveli su i određene pomake, jer su ukazivali na pojedine probleme za koje inače nije bilo interesa u javnim i komercijalnim medijima. Komercijalne televizije tada su bile u začetku. Smatram da je Fade In imao važnu ulogu u osnaživanju samih organizacija civilnoga društva. U doba kad je kreiranje televizijskog sadržaja bilo "ekskluzivno" pravo - tehnologija proizvodnje audiovizualnog sadržaja nije bila lako dostupna kao danas (snima se mobitelima i fotoaparatima!), Fade In je zaista bio pionir prenošenja glasa o civilnom društvu u Hrvatskoj. Već samim tim što smo se bavili organizacijama civilnog društva i što smo ih portretirali, uvažavali ili upozoravali na neke moguće poteškoće u njihovu radu, odavali smo im počast za stvari kojima se bave, priznavali njihov rad i utjecaj u društvu. Tijekom godina organizacije su samo prepoznale važnost medijske prezentacije i promocije vlastita rada ali i ciljeva.


KP: Projekt Treći sektor već godinama realizirate na Hrvatskoj televiziji. Jeste li svoj pristup morali prilagođavati formatima koje njeguje javna televizija? 

M. K.: U našem ranom radu i suradnji imali smo gotovo potpuno odriješene ruke. Međutim, s rastom svijesti o moći medija, o moći javne prezentacije, ali i s uključivanjem drugih redakcija koje su počele govoriti o ženskim pravima i sličnim temama, naš se pristup morao nužno modificirati da bi bio prijemčiv za javnost. Tako smo u posljednjih nekoliko godina počeli više raditi motivirajuće priče i portrete koji su kroz određene "poetske" momente govorili o određenim problemima i temama na jedan neposredniji način nego što smo do tada radili, najčešće prateći i promovirajući direktne akcije.  

Fade In, Treći sektor
KP: Kako Fade In procjenjuje važnost i moguće učinke Nagrade za društvenu integraciju? 

M. K.: Nagrada za društvenu integraciju Zaklade Erste jedno je veliko priznanje. S obzirom da je sve više projekata koji stižu na natječaj, odnosno koji apliciraju za Nagradu, već i sama činjenica da ste na nekoj užoj listi ili ste kojim slučajem primili Nagradu je velika čast i priznanje za dosadašnji rad. Osim toga, bitan je i financijski aspekt Nagrade koji organizacijama osigurava određena sredstva za daljnji rad. U okolnostima kada većina organizacija ima problema s aplikacijama za EU fondove i kada teško osiguravaju dodatna sredstva, a država ne nudi mogućnosti nekih jamstvenih, kriznih fondova koje bi organizacije mogle koristiti dok im ne sjedne zadnja rata, smatram da će organizacije koje prime ovu Nagradu biti u dobroj pozicji jer će imati neku ušteđevinu, dakle neka sredstva koja će im omogućiti da premoste financijske poteškoće u provedbi projekata. 


KP: Može li ova Nagrada jačati društvenu integraciju u hrvatskom društvu i na koji način? 

M. K.: Vjerujem da Nagrada može doprinijeti jačanju društvene integracije upravo u ovom aspektu održivosti samih organizacija. Čini mi se da mnoge organizacije bez obzira na rezultate i uspješno provedene projekte dolaze u situaciju da su pred gašenjem, da ne mogu biti samoodržive ili da su jedan veliki dio vremena na razini low maintenancea, umjesto da djeluju i usredotoče se na provedbu i razvoj samih projekata. Sve je više organizacija, pogotovo ovih srednjih organizacija, koje se suočavaju s velikim problemima jer ne mogu u potpunosti profesionalizirati svoj rad - nemaju iza sebe veće projekte i neke bitne donatore, i dalje se, poput manjih organizacija, oslanjaju na entuzijazam i volonterski rad, a za razliku od većih organizacija ne uspijevaju ostvariti potpunu sinergiju između zajednice i samih organizacija. Iz tih su razloga i dalje teško samoodržive, pa za njih Nagrada za društvenu integraciju može biti od posebnog značaja. No, smatram važnim naglasiti da je ipak primarna zadaća ove Nagrade osnaživanje, priznanje, ohrabrivanje i uvažavanje nečijeg rada i na simboličnoj razini. 

Međutim, ne mislim da će se organizacije zbog ove Nagrade više baviti marginaliziranim skupinama, da će više raditi na društvenoj integraciji, tj. na društvenoj isključenosti. One će raditi u ovom polju bila ova Nagrada ili ne, jer je riječ o problemima na koje državni mehanizmi ne djeluju adekvatno. Stoga je zadaća organizacija civilnoga društva da djeluju u tom polju i da odgovore na nedostatke te omoguće društvenu zaštitu marginaliziranih pojedinaca i skupina. 

*** 

U bloku o Nagradi za društvenu integraciju pročitajte izvještaj s dodjele u Pragu te razgovore s članicom žirija Andreom Feldman, projektnim menadžerom Nagrade Dejanom PetrovićemNevom Tölle iz Autonomne ženske kuće Zagreb i Srđanom Cvijetić iz Art radionice Lazareti. 


Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 30.06.2011