Pogled u desetljeće ponosa | kulturpunkt

Pogled u desetljeće ponosa

U sklopu obilježavanja Mjeseca ponosa u Splitu objavljen je fanzin posvećen povijesti Povorke ponosa.

Piše: Hana Sirovica
  • A
  • +
  • -

Početak priče o splitskoj Povorci ponosa ključan je trenutak LGBTIQ+ povijesti drugog najvećeg hrvatskog grada. "Policija je patrolirala po gradu i privodila ljude te oduzimala predmete poput suzavaca, bengalki, gas maski, ali i kukumara, rajčica i jaja koje su pripremili za gađanje povorke", stoji u fanzinu 10 godina pride-a u Splitu kao uvertira u zbivanja 11. lipnja 2010. na splitskoj Rivi. Taj su dan obilježili homofobni napadi i nasilni ispadi, uništavanje grada te nespremnost policije na čitavu situaciju. No Povorka se održala, dok je količina i besmislenost nasilja potaknula mnoge Splićanke_e da idućih godina iskažu snažniju podršku LGBTIQ+ sugrađanima_kama, ističe autorica tekstova u fanzinu i današnja koordinatorica splitske Povorke ponosa Nikolina Banić

Riječ je o publikaciji koja je nastala kako bi na jednom mjestu okupila raspršene fragmente iz proteklog desetljeća Povorke, kao i zajednice koja u istom tom periodu prvi put izlazi u javnost. Splitska povorka u znatno je manjoj mjeri poznata i istražena no ona zagrebačka, a ovaj pregled u formi fanzina predstavlja i prvi sistematičniji uvid u njezinu povijest, kao i u povijest splitske LGBTIQ+ scene i njezinog osnaživanja.

Prve dvije Povorke ponosa odvile su se za vrijeme Kerumove vladavine gradom, a organizirale su ih zagrebačke LBGT organizacije Kontra i Iskorak u suradnji sa splitskom fenimističkom udrugom Domine iz Splita. Nakon dvije godine, u 2013., osnovana je splitska LGBT udruga Rišpet, i otada organizacija Povorke ostaje u rukama lokalnih aktivistkinja i aktivista. Iduće godine svečano je otvoren prostor LGBT centra, a tadašnje gradske vlasti na čelu s Ivom Bladasarom najavljuju njegovo infrastrukturno opremanje – obećanje koje do danas ostaje neispunjeno. Nakon toga, splitski LGBTIQ+ aktivizam doživljava transformaciju koja nastupa nakon nasilnog napada na tadašnje organizatore Povorke i gašenja udruge Rišpet. Njezinu organizaciju, naime, kasnije preuzimaju udruge i inicijative koje su se prethodno bavile organizacijom kulturnih i socijalnih događanja za zajednicu – Flomaster, Bitcherin i Queeranarchive. Jedna od njih, udruga Flomaster, preimenovala se u Split Pride i do danas preuzima koordinaciju Povorke. 

"Bez mentorstva potkovanih aktivista Iskoraka i Kontre, bez uglednih stranih gostiju, ambasadora i političara, bez koordinatora Rišpeta i bez gradonačelnika na čelu, splitski Pride je spao na leđa onih koje predstavlja i zastupa – splitske LGBTIQ+ scene i njenih lokalnih saveznika", piše Banić, aktivistkinja koja je uz Mirtu Barić preuzela koordinaciju 2017. godine. Danas rad Split Pridea uključuje i niz drugih aktivnosti među kojima se nalazi i ovaj fanzin, publikacija koja, kako nam je objasnila Banić, predstavlja tek prvu etapu rada na historizaciji splitske povorke i aktivizma. Osim organizacijske povijesti splitske povorke, fanzin uključuje informacije o njezinim porukama, ispreplitanju s lokalnom politikom, vanjskoj recepciji i percepciji sudionika i sudionica svake od povorki, kao i o izazovima s kojima su se susretali kako pojedini prajdovi, tako i splitska LGBTIQ+ zajednica.

Elektroničko izdanje fanzina dostupno je ovdje. Publikacija je dio projekta Ponosne inicijative koji u  sklopu ovogodišnjeg Clubture-HR programa razmjene i suradnje zajednički provode zagrebačka inicijativa Ponosni Zagreb, pulska udruga Proces te Platforma LGBT Centra Split.

Objavio/la hana [at] kulturpunkt.hr 17.06.2021

VEZANE VIJESTI

Umjesto ponosa, brutalna stvarnost

Piše: Hana Sirovica
Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije obilježava obavijest o odgodi zagrebačke Povorke ponosa te hrvatski pad na ILGA-inoj listi LGBTI prava na europskoj razini.

Mržnja nije obiteljska vrijednost

Piše: Martina Domladovac
Ususret šesnaestoj zagrebačkoj Povorci ponosa prisjećamo se povijesti LGBT pokreta i aktivizma na prostoru Jugoslavije te borbe za jednakost i jednakopravnost koja još traje.

Arhivski impuls i queer kultura

Piše: Hana Sirovica

Izložba QAI/CEE ponudila je vrijedne uvide u zanemarenu povijest queer seksualnosti u socijalizmu i ukazala na važnost arhiviranja manjinske svakodnevice.