Pokretač nužne transformacije | kulturpunkt

Pokretač nužne transformacije

O projektu Klaritac kulture SU-OL-TA, koji provode četiri udruge na otoku Šolti te lokalna samouprava, razgovaramo s Paulom Bolfan iz Pokreta otoka.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne, sudioničke modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. 

"Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi" natječaj je proveden kroz Europski socijalni fond u području dobrog upravljanja, i temeljem kojeg je  omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta iz cijele Hrvatske. U seriji intervjua donosimo kratak pregled aktivnosti koje se odvijaju ili će se odvijati diljem Republike Hrvatske, s ciljem razvoja novih suradničkih modela, jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, provedbe kulturnih i umjetničkih programa te razvoja suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.

O projektu Klaritac kulture SU-OL-TA, koji provode četiri udruge na otoku Šolti te lokalna samouprava, razgovaramo s Paulom Bolfan iz Pokreta otoka

 

KP: Koliko je razvijeno civilno društvo na Šolti, s posebnim osvrtom na udruge i umjetničke organizacije u kulturi?

Na otoku Šolti 2200 je prijavljenih osoba, no realna brojka onih koji na otoku žive tijekom cijele godine kreće se oko 1500. Na otoku djeluje 10-ak organizacija civilnog društva koje uvelike doprinose kulturno umjetničkom razvoju otoka. Kulturno-umjetnički razvoj otoka dodatno obogaćuju brojni umjetnici individualci koji, sramežljivo skrivajući svoje bogate talente, otkrivaju svoja djela ponekom izložbom ili tematskom večeri.

Neke od udruga koje bi istakli da djeluju na području kulture i očuvanja povijesne baštine su: Šoltanski glazbeni zbor Olinta (Šoltanska limena glazba), Kulturno umjetničko društvo Šolta (folklor, vokalna i instrumentalna glazba), Amatersko kazalište Sulet (amaterske izvedbene scenske i kazališne djelatnosti) te Likovna udruga Eugen Buktenica - Đenko (promicanje dalmatinske naive, očuvanje i promicanje povijesti i kulturnog nasljeđa Eugena Buktenice) i Udruga Šolta Art (likovna umjetnost-dizajn i arhitektura).

Projekt Klaritac kulture SU-OL-TA započeo je krajem listopada 2018. a trajat će godinu dana odnosno do kraja listopada 2019. godine. Projekt provode četiri udruge koje djeluju na otoku te lokalna samouprava - Općina Šolta. Za provedbu projekta osigurano je partnersko sudjelovanje stručnih osoba iz svih potrebnih segmenata i najvažnijih aktera kulture na otoku Šolti. Projekt je financiran u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda, a sav sadržaj projekta odgovornost je Šoltanskog glazbenog zbora Olinta.

Šoltanski glazbeni zbor Olinta nositelj je projekta, a ujedno i najstarija udruga koja od 1920. godine svojim djelovanjem u kulturi otoka održava autentičnost, običaje i tradiciju otoka te na redovnim probama okuplja 30-ak svirača u Orkestru limene glazbe. Uz orkestar aktivna je i Škola mladih glazbenika.

Partner na projektu je Udruga Pokret Otoka, samoodrživa mreža otočana i ljubitelja otoka koja povezivanjem pojedinaca, organizacija i ideja izgrađuje odgovorno i održivo društvo. Razmjenom znanja i iskustava vlastitim primjerima i zajedništvom potiču na preuzimanje odgovornosti za budućnost hrvatskih otoka. Pokret Otoka 2017. godine nastaje iz šoltanske Udruge Buđenje te trenutno okuplja 70-ak članova.

Partner na projektu je i Kulturno umjetničko društvo Šolta, službeno registrirano 1998. godine, ali je svojim radom započelo još 1994 god. formiranjem dječjeg zbora. KUD Šolta je u prvim godinama postojanja djelovao kroz dječji zbor, djevojačku klapu, žensku klapu, ženski zbor i mješoviti zbor. Danas Društvo djeluje kroz Žensku klapu Čuvite (osnovana 1997, voditelj Srećko Damjanović), VS Škojić (1997, Slavica Baričević), Folklornu sekciju (2011, Dražan Domjanović) i Mandolinski sastav (2014, Jelena Link) i broji ukupno 40-ak članova.

Partner Amatersko kazalište Sulet osnovano je 30. svibnja 2011. godine s ciljem promicanja razvitka i unapređenja kazališne kulture na otoku, očuvanja kulturne tradicije, običaja, baštine te promicanja šoltanske čakavice koja se sve manje govori među mlađom populacijom. Udruga se bavi kulturnim, zabavnim i umjetničkim manifestacijama. U 7 godina djelovanja izveli su 7 premijera. Nastupali su na svim važnim događanjima na otoku i u različitim mjestima na otoku i izvan njega. Udruga okuplja 15 članova/članica iz svih mjesta na otoku i različite dobi, od 10. do 83. godina.

KP: Možete li nam predstaviti vaš projekt izgradnje kapaciteta za sudioničko upravljanje? Koje sadržaje uključuje, a koje korisnike? Postoji li prostor koji biste htjeli pretvoriti u centar kojim bi se upravljalo po modelu civilno-javnog partnerstva?

Ciljevi projekta Klaritac kulture SU-OL-TA su osnaživanje i umrežavanje lokalnih dionika u kulturi koji će tijekom trajanja projekta sudjelovati u nizu zajedničkih sastanaka, edukacija i javnih tribina u području javno civilnog partnerstva i sudioničkog upravljanja u kulturi. Tijekom pohađanja spomenutih svi će dionici zajednički osmisliti prijedlog modela sudioničkog upravljanja u kulturi otoka Šolte te istovremeno raditi na uspostavi spomenutog prijedloga u svojoj zajednici. Kreiranjem i uspostavom modela sudioničkog upravljanja u zajednici cilj je stvoriti temelj za daljnji strukturirani razvoj kulture na otoku te kreirati platformu svih organizacija i zainteresiranih pojedinaca s dugoročnim ciljem osnivanja društveno kulturnog centra.

Za brojna okupljanja lokalnog stanovništva, kazališne izvedbe, filmske projekcije i koncerte koristi se Dom kulture Grohote koji krije golem potencijal za razvoj društveno kulturnog centra i okupljanje svih dionika uz uvjet razvitka strategije i plana upravljanja istim. Stavljanjem prostora Doma kulture u dugoročnu održivu funkciju lokalnim dionicima osigurava se sudjelovanje u kulturnom životu zajednice te kulturu čini dostupnom i uključivom. Ovakav pristup može biti pokretač nužne transformacije upravljanja u kulturnim ustanovama, ali i korak u promicanju zajedničkog upravljanja u svim društvenim sektorima.

KP: Na koje biste prilike i poteškoće ukazali u procesu komunikacije o gore navedenim parametrima, konkretno s lokalnom upravom, drugim akterima u polju kulture, te građanima odnosno javnosti?

Izazove s kojima se susrećemo u provedbi stručno bismo podijelili u tri kategorije, a to su politički izazovi, profesionalni izazovi te izazovi u lokalnoj zajednici.

Politički izazovi uglavnom se odnose na one s kojima se susrećemo u radu s lokalnom upravom, a to su, primjerice, nepostojanje jasne političke volje, tjeskoba zbog moći i odgovornosti, strah od civilnog društva i zajednice, nepovjerenje donositelja odluka prema građanima i civilnom društvu i nespremnost da sudjeluju u dugoročnim i iscrpljujućim procesima u koje su uključeni dionici te generalno nerazumijevanje civilnog javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja.

Profesionalni izazov s kojima se susrećemo u provedbi projekta su nedostatak ljudskih resursa za prakse civilno javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja, nedostatak znanja o uspostavljanju i razvijanju mehanizma sudjelovanja različitih dionika u upravljanju, sukob oko legitimacije za upravljanje javnim resursima, zatvorenost profesionalne zajednice za sudjelovanje lokalne zajednice u upravljanju i odlučivanju, birokratski jezik i terminološka nerazumijevanja između profesionalaca, političara i zajednice, kompleksnost i nefleksibilnost pravila te nedostatak zbirki primjera iskustava i dobrih praksi.

Izazovi s kojima se susrećemo u zajednici su strah od javne sfere, nepovjerenje građana prema političkim akterima, nepostojanje osjećaja da građani imaju pravo sudjelovati u procesima upravljanja javnim resursima te nedostatak znanja o mogućnostima i načinima uključivanja i sudjelovanja u procesima sudioničkog upravljanja.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 10.05.2019