Politika koja ugrožava živote | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Politika koja ugrožava živote

Traženje azila je temeljno ljudsko pravo koje ne smije biti uskraćeno, a sve snažnija eksternalizacija sustava azila dok gotovo 60 milijuna ljudi traži siguran dom nije adekvatna taktika.

Pripremila: Matija Mrakovčić

FOTO: Dag Oršić

  • A
  • +
  • -

U nedjelju, 29. studenog, čelnici zemalja članica Europske unije te premijer Turske okupili su se u Bruxellesu na summitu čija je glavna tema suradnja na zaustavljanju odnosno spriječavanju dolaska izbjeglica. EU i Turska proteklog su mjeseca postigle načelni dogovor o zajednčkom akcijskom planu za suočavanje s izbjegličkom krizom koji uključuje financijsku pomoć Turskoj, liberalizaciju viznog režima i (ponovno) pokretanje pristupih pregovora.

Inicijativa Dobrodošli! ponovno je upozorila da strategija obrane vanjskih granica pod izgovorom sigurnosti predstavlja politiku koja izravno ugrožava živote te podsjetila zemlje EU na njihovu moralnu i političku odgovornost da se bave rješavanjem uzroka dolaska velikog broja ljudi, osiguranjem sigurnog dolaska, prolaska i zaštite za izbjeglice na vlastiton teritoriju i kreiranjem atmosfere dobrodošlice za njih. 

Suprotno od željenog, "države članice pokazuju moralnu i političku neodgovornost pokušavanjem sprečavanja migracija kao i trenutno prisutnim praksama na granicama tzv. Balkanske rute gdje se osobe temeljem rasnog profiliranja odvaja na one koje 'zaslužuju' i one koje 'ne zaslužuju' potražiti zaštitu u Europi", ističu iz Inicijative. No, selektiranje ljudi na granicama balkanskih država ne može se promatrati kao politika tih zemalja već kao dio šire europske politike, napominje Davor Konjikušić u reportaži za Novosti: "Ovo što se događa teško je vidjeti kao suverenu odluku makedonske ili drugih balkanskih vlada, kako bi to Ban Ki-moon želio, to je isključivo dio Akcijskog plana lidera država EU-a, sročenog u 17 točaka, čiji je cilj usporavanje migranata i njihovo zaustavljanje u Turskoj, Libanonu i na Balkanu. Iako se planom nalaže poštivanje ljudskih prava i svih međunarodnih zakona, iz stanja na terenu je vidljivo da su ti zakoni suspendirani, jer bi u suprotnom svatko mogao ostvariti svoje pravo na zaštitu od svake vrste progona". 

Usprkos tome što se mogu pokrenuti europski mehanizmi zaštite, oni dosad nisu pokretani: "Početak je ovo scenarija u kojem se konsolidira europski represivni aparat i pojačava koordinacija država vezana uz kontrolu migracija (...) Sve je ovo posljedica stare i početak nove europske politike, koja je uvela zakone zasnovane na rasnoj profilaciji. Glavnu ulogu u njezinu provođenju imat će siromašne države s europske periferije, čije su vanjske politike već odavno postale beznačajni euroatlantski privjesci", ističe Konjikušić.  

Trenutna, vrlo kratkovidna taktika čelnika EU-a, kojom se privolijeva Tursku na zadržavanje izbjeglica kroz upumpavanje milijardi eura za izgradnju izbjegličke infrastrukture, može voditi radikalizmu koji proizlazi iz očaja i nehumanog ponašanja, napominju iz Inicijative. Osim što je Turska zemlja koja izravno graniči sa ratom ugroženim područjem, turska vladajuća politička garnitura ne poštuje minimalne standarde ljudskih prava za izbjeglice, ali ni za vlastite građane: "Na to što se događa u turskom dvorištu, čelnici EU su spremni odšutjeti i podržati direktno doprinoseći takvom društvenom stanju". Nakon sastanka, prenosi Hina, sporazumom o akcijskom planu EU je obećala Turskoj tri milijarde eura pomoći kako bi se lakše suočila s "izbjegličkim teretom". Pola milijarde trebalo bi se osigurati iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde osigurale bi zemlje članice. Dogovor uključuje i ubrzanje postupka za ukidanje viza. Turska bi zauzvrat trebala od lipnja sljedeće godine provoditi sporazume o readmisiji, što znači da će vraćati sve migrante koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu u zemlje njihova podrijetla. Bude li to ispoštovala, EU bi u listopadu ukinula vize za turske državljane.

Sve snažnija eksternalizacija sustava azila u trenutku kada gotovo 60 milijuna ljudi traži siguran dom nije adekvatna taktika, ističu iz Inicijative te zaključuju: "Traženje azila je temeljno ljudsko pravo i nikome ne smije biti uskraćeno!".

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 30.11.2015

VEZANE VIJESTI

Strah, panika i neljudskost

Piše: Vatroslav Miloš
Tranzitne zemlje na izbjegličkoj ruti počele su provoditi "usporavanje vala" dijeljenjem ljudi prema "sigurnosti teritorija", a Europa je administrativno ušla u rat.

Poruka mira i solidarnosti

Pripremila: Martina Domladovac
Osmim Maršem solidarnosti, u organizaciji MAZ-a i Inicijative Dobrodošli!, izraženo je neslaganje s podizanjem zidova i restriktivnim politikama EU prema izbjeglicama.

Vrijeme je da se zidovi sruše

Pripremila: Matija Mrakovčić
Ususret malteškom summitu o migracijama, Inicijativa "Dobrodošli!" zahtijeva zaustavljanje daljnje eksternalizacije upravljanja granicama i sustavima azila. Najavljen je Marš solidarnosti.