Politike kratkoga vijeka | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Politike kratkoga vijeka

Na predstavljanju programa Europske unije za kulturni, kreativni i audiovizualni sektor Kreativna Europa, u Mimari je održan panel o novom cilju programa, razvoju publike.

Piše: Matija Mrakovčić
  • A
  • +
  • -

Ministarstvo kulture u suradnji s Europskom komisijom 7. svibnja u Mimari organiziralo je konferenciju na temu novog programa Europske unije – Kreativna Europa i Europske prijestolnice kulture. Cilj je konferencije bio upoznati kulturnu javnost s novim programom Europske unije za kulturni, kreativni i audiovizualni sektor pod nazivom Kreativna Europa koji će od 1. siječnja 2014. naslijediti trenutni program Kultura 2007–2013.

Novi program, njegove ciljeve te informacije o pravilima, uvjetima i načinima prijave za titulu Europske prijestolnice kulture predstavila je Ann Branch iz Europske komisije. Uz informacije o novom programu, Ann Branch otvorila je i panel o novom cilju programa Kreativna Europa: razvoju publike (audience development). Na panelu o "novim rješenjima starih pitanja" sudjelovali su Sanda Božić kao predstavnica Hrvatskog društva skladatelja, Emina Višnić kao ravnateljica Zagrebačkog centra za nezavisnu kuturu i mlade POGON, Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih te Sergej Pristaš iz izvedbenog kolektiva BADco.

Kreativna Europa promatra "razvoj publike" kroz promociju i razmjenu znanja i iskustava te podupiranje projekata koji promiču mobilnost umjetnika, istaknula je Ann Branch. Njene su osnovne dimenzije kulturna, društvena i ekonomska, a sve zaključke Europske komisije o ovom novom cilju programa moguće je pronaći u izvješću konferencije održane u listopadu 2012.

Dubravka Vrgoč iznijela je podatak o trenutnom stanju posjećenosti predstava u hrvatskim kazalištima koja je veća no ikada, za razliku od opadajućeg trenda u primjerice Francuskoj i Španjolskoj. Sergej Pristaš iskustvo izvedbenog kolektiva BADco. predstavio je kao stvaranje uvjeta za umjetnički rad u kojima razvoj publike kao takav dolazi tek poslije, nakon ostvarenja mogućnosti produkcije umjetničkog rada. Emina Višnić kao važne preduvjete istaknula je prostor za koji se publika veže (kao ZKM ili Pogon, a kojim primjerice BADco. ne raspolaže) te vrijeme potrebno da se građani razviju u stalnu publiku. Na tragu Emine Višnić koja je spomenula kulturnu animaciju kao donedavnu istoznačnicu "novog" pojma razvoja publike, Sanda Božić istaknula je Muzički Bijenale i ansambl Cantus kao primjere razvoja publike kojim se Hrvatsko društvo skladatelja odavno bavi.

Rasprava je povedena oko europskih fondova za kulturne projekte, a koji najčešće ostaju jedini način financiranja domaćih umjetničkih produkcija. Sergej Pristaš postavio je pitanje o mogućnosti stimulacije suradnji odozdo te istaknuo kao problem cjelokupnog programa Kreativna Europa manjak poticanja umjetničke produkcije, a višak fokusa na publiku, tržište i popularizaciju kulture. Zaključio je da je potrebno odustati od ideje "izvlačenja novaca" iz Europske Unije te se koncentrirati na ponudu specifičnoga znanja Europi, i to ne nacionalnog već problemskoga znanja. Dubravka Vrgoč to je potvrdila ističući da bez strukturalnih promjena u financiranju institucija ni ne možemo razvijati publiku, a Emina Višnić istaknula je nedostatak postojanja kulturne strategije na nacionalnoj i lokalnoj razini, nazvavši kulturne politike politikama kratkoga vijeka. Potrebno je osmisliti domaću kulturnu strategiju prije nego što se obvežemo onim europskim jer, kako je na kraju panela istaknula Emina Višnić, ni Europa nije više ono što nam se obećavalo.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 08.05.2013