Politike sjećanja i ponovnog ispisivanja povijesti | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Politike sjećanja i ponovnog ispisivanja povijesti

Veličanje poljskog herojstva i žrtve kroz povijest u posebnom je fokusu nove vlade koja muzej Drugog svjetskog rata u nastanku želi prilagoditi 'poljskoj perspektivi'.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Artur Andrzej / wikimedia commons

Ambiciozni novi muzej Drugog svjetskog rata u Gdanjsku, koji bi trebao biti otvoren u prosincu 2016. godine, postao je temom spora međunarodnog tima povjesničara i poljske vladajuće stranke Pravo i pravda. Projekt vrijedan 120 milijuna dolara počeo je 2008. godine, a na njemu su radili neki od najpoznatijih povjesničara Drugog svjetskog rata, uključujući Normana Daviesa iz Oxforda i Timothyja Snydera iz Yalea, znanstvenika čiji su radovi smatrani suosjećajnim s poljskim gubicima pod njemačkom i sovjetskom okupacijom. Velik broj zemalja iz Europe i svijeta donirale su eksponate za muzej, okarakteriziran jednim od prestižnih europskih kulturnih projekata 2016. godine, a plan višekatne građevine, trenutno u izgradnji, odabrao je žiri na čelu s poljsko-američkim arhitektom Danijelom Libeskindom

"Svijet ima i drugih muzeja Drugog svjetskog rata, ali svi oni zauzimaju isključivo nacionalne perspektive. Muzej u Gdanjsku bio bi jedinstven kao prvi koji uključuje priče svih pogođenih naroda Europe i Azije. Takva intelektualna prekretnica omogućava nam da 'shvatimo' Drugi svjetski rat i sagledamo ga iz više perspektiva", ističe Snyder, naglašavajući kako muzej poljsku povijest čini dostupnu svima iz svijeta te prikazuje koliko je centralno i ključno poljsko iskustvo rata. 

Veliku podršku muzeju dao je i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, iz opozicijske pro-europske stranke Građanska platforma. No, stranka Pravo i pravda kritizirala je koncept muzeja koji, prema njihovom mišljenju, ne stavlja dovoljno velik naglasak na Poljsku nego njeno iskustvo rata donosi u širem kontekstu. Vođa stranke Jaroslaw Kaczynski, 2013. godine obećao je da će, ukoliko dobiju vlast, promijeniti muzej tako da izražava "poljsko gledište". Prvi koraci u tom smjeru napravljeni su ubrzo nakon što je stranka došla na vlast u listopadu 2015. godine, kada je najavljena izgradnja drugog muzeja u Gdanjsku koji bi bio usredotočen samo na događaje u Poljskoj 1939. godine. Sada je ministar kulture Piotir Gliński najavio spajanje ovih institucija, izjavivši da "nema smisla voditi dva muzeja sličnog profila u istom gradu te kako je razlog spajanja - učinkovitost". Ravnatelj muzeja Pawel Machcewicz tvrdi da je predloženi novi koncept fikcionalan i koristi se isključivo kako bi vlast preuzela nadzor nad već ustanovljenom institucijom. "Napuštanje orginalnog projekta značilo bi uništavanje 90 posto sadržaja muzeja koji je već djelomično proizveden, a neki elementi su čak postavljeni", ističe Machcewicz koji je na stranicama muzeja objavio kako nije bio kontaktiran niti obaviješten o najavljenom spajanju institucija.

Ovakav razvoj događaja samo je kulminacija politike poljske vladajuće stranke, poznate kao "politika sjećanja" kojom se želi istaknuti poljsko herojstvo i žrtva kroz povijest. U ministarstvu kulture "politika sjećanja" ima i svoj vlastiti odjel zadužen za kontroliranje medija, interneta i sudstva, prenosi Guardian. Tako je prijenos otvorenja muzeja koji slavi hrabrost poljske obitelji koja je spasila svoje susjede židove simultano prevođen na pet jezika i prenošen u poljskim ambasadama u sedamnaest zemalja, a Jan tomasz Gross, povjesničar iz Princtona, ispitan je pod optužbom "vrijeđanja nacije" nakon što je napisao da su Poljaci za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili više Židova nego Njemaca. Zanimljiv je i nedavni slučaj dvanaestominutnog upozorenja o navodnim povjesnim netočnostima puštenog prije prikazivanja oskarom nagrađenog poljskog filma Ida na javnoj televiziji. Također, putem "politike sjećanja" vlada je predložila zakon kojim bi upotreba izraza Poljski logori smrti bila kažnjiva, a umjesto toga inzistira se na izrazu Logori smrti nacističke Njemačke. "Za Poljake je bolno čuti izraz Poljski logori smrti jer to zvuči kao da su za njih krivi Poljaci. Ova vlada želi naglasiti pozitivne stvari koje su Poljaci radili za vrijeme rata", kaže glavni poljski rabin Michael Schudrich, ali se također pita znači li to da će se na jednak način poricati i negirati ratne doušnike i prokazivanja koja su se također događala. Norman Davies ističe kako se u počteku činilo da se ovom politikom samo želi istaknuti povijesne činjenice potiskivane u sovjetsko vrijeme, no od kad je Pravo i pravda na vlasti "politika sjećanja" pokazala se kao "ksenofobni pokušaj ponovnog ispisivanja povijesti".

Čini se da se spajanje i nasilna promjena koncepta muzeja Drugog svjetskog rata događa prema istoj paradigmi veličanja i isticanja prvenstveno poljske žrtve. To još formalno može zaustaviti uprava grada Gdanjska koji je muzeju dodijelio zemljište te može prekinuti ugovor ako se on ne ispuni prema dogovorenom planu. Gradonačelnik Gdanjska Pawel Adamowicz, član opozicijske stranke, već je istaknuo svoje negodovanje najavljenim izmjenama, te poslao javni apel ministru da se drži postojećih ugovora. Gliński je kasnije obznanio da konačna odluka još nije donesena.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 26.04.2016

VEZANE VIJESTI

Sve pod nadzorom

Piše: Matija Mrakovčić
Događanja u Poljskoj vezana uz kontrolu javnih medija, kulturnih institucija, državnih poduzeća i državne uprave te Ustavnog suda nagovještaj su mogućeg smjera hrvatske politike.

Političko preuzimanje medija

Pripremio: Vatroslav Miloš
Poljski senat, kojim dominiraju konzervativci stranke Jaroslawa Kaczynskog (PiS), prošloga je tjedna potvrdio zakon koji javne medije stavlja pod kontrolu stranke na vlasti.

Putevima revizionizma

Piše: Martina Domladovac
Na drugoj tribini Kulturnjaka 2016 raspravljalo se o implikacijama povijesnog revizionizma na društvenu klimu te razlozima izjednačavanja ustaške i komunističke baštine.