P(o)svajanje prostora književnosti | kulturpunkt

Vijesti Izdavaštvo

<

P(o)svajanje prostora književnosti

Novi Quorum je vani!

U izdanju Centra za knjigu, u svojoj dvadeset i osmoj godini izašao je novi Quorum. Dvobroj otvara intervju Branislava Oblučara s Lukom Bekavcem, autorom Drenja, "romana o kojemu se ove godine vjerojatno najviše govorilo i pisalo", debitantskog romana sveučilišnog profesora, prevoditelja i pisca koji u intervjuima, pa tako i ovome, otklanja mogućnost predstavljanja knjige njezinim autorom. Bekavac naglašava da se radi "o sivoj zoni, u kojoj se nalazimo i ovdje, i kontekstualne nijanse najčešće odlučuju o tomu hoće li se raditi o afirmaciji knjige koja, naravno, ima i svojeg autora, ili promociji osobe koja je, inače, napisala i nekakvu knjigu; u potonjem slučaju, koji se ciljano i vrlo vješto eksploatirao tijekom proteklih petnaestak godina, uništavajući jednu komunikacijsku situaciju oko književnosti i stvarajući drugu, knjiga postaje puka legitimacija, ulaznica u medijske mehanizme gdje književnost "kao takva" konačno više neće biti važna. Iz takve perspektive, sama knjiga, kakva god i čija god bila, ima primarnu svrhu izvan sebe same; kao takva, ona medijima nikada nije dovoljno zanimljiva. U tom smislu, zapravo je teško reći koliko mediji uopće prezentiraju književnost". Osim intervjua, Quorum donosi i ulomak iz novonapisanog romana Viljevo, za kojeg Bekavac kaže da je već bio, na svojevrstan način, uračunat u Drenje, "koncipiran više-manje simultano s njim i dovršen otprilike u vrijeme njegova izlaska iz tiska. Drugim riječima, bez takvog, “komplementarnog” Viljeva ne bi bilo napisano ni onakvo Drenje".

Uz književni intervju s Lukom Bekavcem, časopis donosi i intervju Borisa Greinera s vizualnim umjetnikom i predavačem na Akademiji likovnih umjetnosti Alemom Korkutom o njegovu radu, prošlosti i budućnosti te uvjetima mogućnosti likovne proizvodnje u Hrvatskoj.

Književne prakse obrađuju minulo 49. Goranovo proljeće, predstavljajući dobitnika nagrade Goran za mlade pjesnike, Davora Ivankovca i njegov nagrađeni rukopis Freud na Facebooku te tekstove na Proljeću pohvaljenih Filipa Žganjera i Darka Šeparovića. Miroslav Kirin odabrao je prikazati suvremenog kineskog pjesnika Xi Chuana i njegove pjesme u prozi kao medij kontinuiranog iskaza "koji je istodobno propustan za mitske slike i predodžbe drevne Kine, ali je i kadar humorno-kritički pozabaviti se onim neuhvatljivim u zbilji suvremene Kine". U Praksama zastupljeni su i hrvatski pjesnik i prozaist Radenko Vadanjel te mlada srpska dramaturginja Marija Karaklajić.

Temat dvobroja jest Vječnost, a na pitanje Miroslava Mićanovića Što je s vječnošću? svoje prozne, lirične i esejističke odgovore pokušalo je dati dvadesetoro istaknutih hrvatskih umjetnika riječi. U Lančanom reaktoru šestorica pjesnika daju priliku jedni drugima da odaberu pjesmu po svom izboru i da taj, izbor, naravno, obrazlože. Zanimljivost je ove rubrike, i ne samo u ovome broju, da unatoč zaista impozantnom broju pjesnikinja koje zauzimaju svoj prostor na hrvatskoj književnoj sceni, one rijetko bivaju izabrane u lanac pjesama koje drugim, maskulinim, pjesnicima nešto znače. Ne čitaju li ih ili ne razumiju, možda je pitanje za neki drugi lančani reaktor.

Mlada domaća teorija bavi se izvedbenom teorijom i izvedbenim umjetnostima, a "tekstovi se tematski razlikuju prema akademskim interesima njihovih autora", riječima uvodničarke Monike Bregović. Irena Čurik bavi se publikom za posebne namjene, kazališnim projektom okupljenim oko glumca i autora Vilima Matule, pokrenutog 2008. u Teatru &TD s namjerom ponovnoga gledanja iste predstave od strane iste grupe gledatelja radi istraživanja performativnosti i povratne sprege usredotočenoga gledanja predstave. Franciska Cettl pokušava sagledati fenomen anoreksičnog tijela u medicinsko-pravnom diskursu polazeći od feminističkih teorija koje nastavljaju Foucaultovu biopolitičku kritiku mehanizama znanja-moći, a Goran Pavlić primjenjuje Virnovo reoblikovanje transcendentalnog ideološkog polja na domenu umjetničke artikulacije.

Kritičarske prakse, po izboru urednika Marka Pogačara, donose prikaze regionalne književne produkcije, ponajviše pjesničke, autorica i autora Katarine Brajdić, Marjana Čakrevića, Anere Ryznar, Vladimira Arsenića, Monike Bregović i, naravno, Marka Pogačara. Naslovnicu i fotografije potpisuje Marina Paulenka, a dizajn Vladimir Končar.

KP

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 17.10.2012