Početkom modernoga doba, opći politički smjer i forma lijevog emancipacijskog projekta bili su relativno jasni: pobuna protiv transcendentog autoriteta te ukidanje religijske, političke i ekonomske dominacije s krajnjim ciljem maksimalne autonomije. Danas je očito da ovaj drevni nacrt lijeve politike uključuje mnoge slijepe točke i napetosti, a jedna od njih svakako je religija. Za tradicionalnu ljevicu organizirana religija bila je protivnik kojem je konačni udarac zadan samim kretanjem kapitalizma gdje "sve što je čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim, sve što je sveto biva oskrnavljeno".

Ipak, dug je popis suvremenih fenomena koji dovode u pitanje ovaj pogled tradicionalne ljevice. Trend sekularizacije nije bio neizbježan kao kapitalizam, a unutar teorijskog područja široko je rasprostranjena dijagnoza "postsekularizma". U nekim je svjetskim silama, poput Kine, SAD-a ili Indije, vidljiva sklonost preklapanju sekularnog autoriteta i religioznih diskursa i pokreta. Također, prepoznata je izrazita religioznost mnogih antisistemskih pokreta ili pobuna, najistaknutije islama, koji nastaju na marginama agresivnih ekspanzija zapadnog kapitalizma. S druge strane, kao što religija nije nestala iz javnog diskursa, nije nestala ni antireligijska kritika, no danas je politički smisao potonje mnogo nejasniji. Borci "novog ateizma" ponekad otvoreno služe kao zagovornici projekta zapadnog imperijalizma, a u Europi reference na sekularizam i tradiciju prosvjetiteljstva sve se češće pojavljuju na desnoj strani političkoga spektra kao pokrov antiislamskog rasizma.

Ovogodišnja će Prvomajska škola, kao i do sada u organizaciji ljubljanskog Instituta za radničke studije, otvoriti pitanja religije i njene kritike. Govornici, predavači i sudionici pokušat će pokriti širok raspon tema i pitanja, od generalnog promišljanja odnosa religije i kapitalizma kao dva principa organiziranja društva, njihovih konflikata i preklapanja, do manifestnih i neodložnih problema poput napetosti između feminizma i religije, ili uloge islamske religije u strukturi konflikata na Bliskom istoku.

Na konferenciji, koja će biti održana od 27. do 30. travnja, sudjelovat će Miha Turk, Giuseppe Acconcia, Aleš Mendiževec, Mirt Komel, Jernej Kaluža, Martin Hergouth, Rachel Aumiller, Sami Khatib, Elettra Stimilli, Philip Homburg, Andrea Jovanović, Muanis Sinanović, Robert Pfaller, Zsuzsa Selyem, Agon Hamza, Tadej Troha, Jean-Pierre Dupuy i drugi.

Detaljan raspored konferencije možete pronaći ovdje.