Potreban je jedinstven i dostupan arhiv | kulturpunkt

Vijesti Dokumentacija

<

Potreban je jedinstven i dostupan arhiv

Pokrenuta je peticija za otvoreni pristup dokumentima i arhivskoj građi suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Pete Ashtton

Vijeće sigurnosti UN-a 2010. godine osnovalo je Mehanizam međunarodnih sudova za ratne zločine (Mechanism for International Criminal Tribunals, MICT), koji bi postepeno trebao preuzeti važne funkcije Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY), nakon što istekne njegov mandat. Osim pravnih obaveza, MICT je 2015. godine preuzeo nadzor nad sudskim spisima svih završenih slučajeva ICTY-ja, dok će dokumenti vezani za suđenja koja još traju biti prebačeni po njihovu završetku 2017. godine.

S obzirom na to da će MICT sada biti zadužen za pohranu i čuvanje arhiva haških suđenja, pokrenuta je peticija kako bi oni ostali dostupni na uvid javnosti. Peticiju Open the Archives of the Yugoslavia Tribunal! (Otvorite arhive jugoslavenskih suđenja!) pokrenuli su Richard Wilson, profesor antropologije i prava na Sveučilištu u Connecticutu i Saskia Baas, stručnjakinja za građanske ratove na Sveučilištu u Amsterdamu. Wilson se bavi međunarodnim ljudskim pravima s naglaskom na post-konfliktne pravne institucije, dok je Baas fokusirana na političku ekonomiju konflikta, mirovne procese, post-konfliktnu demilitarizaciju i tranzicijsku pravdu.

U tekstu peticije upozorava se kako arhiv sadrži brojne materijale koji su korišteni kao dokazi na suđenjima, kao što su politički i vojni dokumenti, transkripti sastanaka, fotografije, filmovi, radio snimke, te brojni drugi izvori ključni za razumijevanje povijesti zemalja bivše Jugoslavije. Upravo je zato neophodno osigurati jedinstven i lako dostupan arhiv ove široke, jedinstvene građe. 

Dostupnost arhiva osobito je važna jer sadrži informacije koje bi mogle pomoći pronalasku osoba koje se još uvijek vode kao nestale, te rasvjetljavanju sudbina brojnih žrtava. Osim toga, spomenuta je građa ključna za istraživanje povijesti i ustanovljavanja uzroka zločina, ne samo u slučaju bivše Jugoslavije nego i za identificiranje političkih, socijalnih, kulturnih i psiholoških faktora koji uzrokuju ovakve zločine. Naposljetku, dostupnost dokumenata sprječava negiranje zločina i moguće političke manipulacije poviješću, što bi trebalo pomoći zacjeljivanju i pomirenju naroda u ratom pogođenim zemljama. 

U peticiji se napominje kako je nužno poštovati povjerljive materijale, kao što su izjave zaštićenih svjedoka, zbog čega treba razviti racionalne mehanizme pristupa građi. S obzirom da se približava zatvaranje suda kojeg polako napuštaju zaposlenici sa važnim znanjima o sadržaju arhiva, treba što prije poduzeti korake kako bi sva građa ostala sačuvana, dostupna i laka za korištenje. U tom smislu preporučuje se angažiranje stručnjaka koji rade na sličnom arhivu u Bad Arlosenu te afirmiranih arhivista i istraživača ICTY-ja kako bi pomogli razviti politike korištenja arhiva suđenja u Hagu. 

Peticiju možete potpisati ovdje.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 28.01.2016

VEZANE VIJESTI

Da i ne 90-ih

Piše: Ana Galant
Za generacije premlade da bi iz žamora 1990-ih mogle razlučiti glasove otpora, razuma i humanizma šutnja je ponekad jedina moguća reakcija.

8372...

Piše: Martina Domladovac
Izložba posvećena genocidu u Srebrenici donosi fotografije Tima Lovelessa, jedna od rijetkih osoba koje su vidjele netaknute grobnice, prije njihove forenzičke obrade.

Nova politika znanja

Pripremio: Vatroslav Miloš

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu od 7. do 10. svibnja zasjeda regionalni Ženski sud – feministički pristup pravdi.