Povijest beogradskih murala | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Povijest beogradskih murala

Gdje, kako i zašto su nastajali brojni beogradski murali pokazalo je istraživanje zemunske udruge KURS. 

  • A
  • +
  • -

Beogradska udruga Kreativno usmereno rešavanje situacije (KURS), koja proučava proizvodne odnose u kulturi i djelovanje umjetnika u javnom prostoru, još je 2011. godine započela istrаživаnje murala koji su na zidovima glavnog grada Srbije nicali posljednjih četiri desetljeća. Pod naslovom Istorijаt oslikаvаnjа murаlа u Beogrаdu, udruga KURS nedavno je objavila rezultate svog istraživanja u kojem su popisali više od 50 zidnih slika velikog formata. Stvoren je tako interaktivni registar oslikanih fasada, koji osim podataka o lokaciji, godini nastanka, autora i kratkog opisa, nudi i fotografije ovakvih intervencija u javnom prostoru.  

Iаko Beogrаd obiluje oslikаnim fаsаdаmа, do sаdа nije objаvljeno ni jedno istrаživаnje ili publikаcijа kojа bi pružilа pregled ove umjetničke prakse. Tome su doskočili članovi KURS-a Jovana Stojanović, Miloš Miletić i Mirjana Radovanović, intervjuirajući tijekom istraživanja više umjetnikа i аkterа koji su аktivno sudjelovali u oslikаvаnjimа, te obilazeći institucije i gradske arhive. Do sada su prikupljene informacije o većini oslikanih murala u Beogradu, uključujući i one koji su uništeni pa se može kazati kako ih je ovo zanimljivo istraživanje u posljednji čas spasilo od zaborava.

 

Uz opis i interaktivnu kartu murala, autori registra pokušali su kontekstualizirati akcije oslikavanja gradskih fasada. Prvi poznati mural u Beogradu, naslikao je 1970. godine Lazar Vujaklija u Bulevaru Kralja Aleksandra. Od tada na oslikavanje javnog prostora utječe nekoliko događaja koji su omogućili da ih se danas u Beogradu nalazi toliki broj. Istraživanje KURS-a pokazalo je kako se povijesni tok nastanka murala može svesti na nekoliko cjelina povezanih s međunarodnim manifestacijama poput Samita Nesvrstanih zemalja 1989. godine, raznih inicijativa gradskih vlasti i pokušaje "brendiranja" grada. Većina murala zato je financirana upravo od strane gradskih ili općinskih uprava, uz sponzorstva tvrtki koje proizvode ili distribuiraju boje.

Uz registar i povijest nastanka murala, zanimljiv je i podatak koji otkriva kako su građani Beograda uglavnom neupućeni i nezainteresirani za oslikani javni prostor koji ih okružuje. Iz KURS-a su to objasnili isključenost lokalnih zajednica u procesu odlučivanja o uređenju grada. "Većina ovih inicijativa su top-down inicijative, koje onemogućuju da lokalne zajednice budu uključene u odlučivanje i produkciju javnih umetničkih projekata. U ovakvim okolnostima murali za stanovništvo nisu vidljivi kao javna umetnost", ponešto pesimistično stoji u zaključku istraživanja. 

Rezultate projekta Istorijаt oslikаvаnjа murаlа u Beogrаdu možete provjeriti na službenim stranicama udruge KURS. 

Petra Novak 

Objavio/la petra [at] kulturpunkt.hr 26.03.2013