Povijest pisana odozdo | kulturpunkt

Povijest pisana odozdo

Predstavljen je virtualni fundus Muzeja susjedstva Trešnjevka, proizašao iz dvogodišnjeg rada na izgradnji temelja budućeg kvartovskog muzeja.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Muzej susjedstva Trešnjevka / Facebook

  • A
  • +
  • -

Nakon više od dvije godine rada na izgradnji temelja budućeg kvartovskog muzeja, u četvrtak, 26. studenog predstavljeni su završni rezultati projekta Muzej susjedstva Trešnjevka - izgradnja odozdo. Projekt je pokrenuo kustoski kolektiv BLOK, koji od 2015. godine na zagrebačkoj Trešnjevci vodi BAZU, prostor za umjetnost i aktivizam, a koji se zbog posljedica potresa iz Adžijine ulice početkom jeseni preselio na adresu Nova cesta 66. Uz široku mrežu suradnika, u projektu istraživanja i bilježenja trešnjevačke povijesti sudjelovali su i Centar za mirovne studije, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona, SF:ius te Tehnički muzej Nikola Tesla. 

Sama ideja i rad na muzeju organski su proizašli iz djelovanja u kvartu i radu s lokalnom zajednicom, kako je u uvodnom predstavljanju projekta istaknula Vesna Vuković, a ti napori prepoznati su i šire, pa je tako u svibnju ove godine ponio nagradu Social Marie za društvenu inovaciju u kategoriji umjetnosti i kulture. Većina muzeja su hijerarhijske i elitne institucije u kojima se mnoge društvene grupe ne osjećaju pozvanima niti reprezentiranima, ističe se u prikazu projekta, dok suvremeni trenutak zahtjeva novi tip muzeja koji prije svega odgovara potrebama lokalne zajednice. 

Dvogodišnje aktivnosti provođene u zajednici okupljene su na novoj web stranici na kojoj se mogu pronaći sve informacije o Muzeju susjedstva Trešnjevka: kronologija razvoja kvarta, virtualne tematske ture i akcije te vizija upravljanja budućim Muzejem kao i prostorno istraživanje njegovih mogućih lokacija. Središnje mjesto pak zauzima virtualni fundus, nastao na principu participacije. "Otvorili smo vrata susjedima koji odozdo grade muzej. Vodimo se pristupom suvremenog eko-muzeja koji ne sakuplja predmete već njihovu digitalnu dokumentaciju", pojašnjava Ivana Hanaček. Dodaje kako koncept nije novi, ali predstavlja osvježenje u lokalnom kontekstu, u skladu s misijom BLOK-a sadržanoj u akronimu njihova imena.

Kroz dosadašnja četiri otvorena poziva Muzej je sakupio petstotinjak artefakata, uglavnom fotografija, kuriranih u šest zbirki. Crvena Trešnjevka mapira antifašističku povijest naselja, urbanizacija bilježi prostorne transformacije, a tu je i široko antropološki shvaćen segment kulture, povijesti rada, odgoja i obrazovanja te sporta. Prikupljeni artefakti tako su kontekstualizirani, a uz standardne muzeološke jedinice, prati ih i opisni narativ osoba koje su ih priložile u fundus. Fotografije sadrže i tematske i vremenske odrednice, što omogućuje laku pretragu i istraživanje u vizualno dopadljivom pregledu koji potpisuju Hrvoje Živčić i Zoran Đukić

Iako Muzej još ne postoji kao zasebno pravno tijelo, za vrijeme provedbe projekta vođena je i  diskusija o tome kako bi on funkcionirao u prostoru, odnosno kako bi se participacija korištena kao metodologija u prikupljanju mogla pretočiti i u samo upravljanje. Rezultati diskusija s partnerima i stručnjacima rezultirali su vizijom upravljanja koja bi zajamčila otvorenost i uključivost. "Ona odražava dva aspekta Muzeja koja su podjednako važna: s jedne strane to je čuvanje i valorizacija trešnjevačke baštine, a s druge je strane trešnjevačka suvremenost, problemi kvarta s kojim se njegovi stanovnici i stanovnice danas susreću", ističe Ana Kutleša koja u razvoju društveno-klupskog segmenta Muzeja vidi prostor susreta ovih dvaju aspekata.   

Predloženu skicu modela upravljanja Muzejem prati i "prostorno-spekulativno" istraživanje potencijalnih prostora u kojima on može dobiti svoju fizičku manifestaciju, koje je provela skupina arhitekata okupljenih u ARCHIsquad. Prostor kakav oni zamišljaju je transformativan, polazi od komprimirane strukture "džepnog" muzeja pa sve do širenja na neki veći postindustrijski prostor. "Trešnjevka zaslužuje nešto što je po njenoj mjeri", pojašnjava arhitektica Ana Dana Beroš, koja razvoj Muzeja vidi neraskidivo vezanim uz razvoj samog kvarta. Do pronalaska adekvatnog prostora, Muzej susjedstva nastavlja izgradnju svojeg (virtualnog) fundusa, povezujući ga s umjetničkim i aktivističkim intervencijama, u uskoj suradnji s lokalnom zajednicom. 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 01.12.2020

VEZANE VIJESTI

Mapiranje sjećanja na otpor

Pripremila: Hana Sirovica
U suradnji udruga BLOK i SF:ius objavljeno je virtualno izdanje ture koja mapira kulturu sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevki.

Prostor usidren u zajednicu

Razgovarale: Ivana Pejić i Matija Mrakovčić
Seriju razgovora o stanju prostora za nezavisnu kulturu u Zagrebu otvara Vesna Vuković, članica kustoskog kolektiva BLOK koji posljednje četiri godine na Trešnjevci upravlja prostorom Baze.

Lokalni doprinosi socijalnoj inovaciji

Pripremio: Lujo Parežanin
Otvoreno je glasanje za nagradu publike SozialMarie 2020, a među nominiranim projektima našla su se i četiri iz Hrvatske te jedna hrvatsko-austrijska suradnja.