Preko ruba cenzure, u odmazdu | kulturpunkt

Preko ruba cenzure, u odmazdu

Tužbe protiv ugleda i časti koriste se kao instrument pritiska na novinarske slobode, a HND zahtijeva hitno uspostavljanje pravnog okvira koji će takve zloupotrebe onemogućiti.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: ashley.adcox / Flickr

Prema podacima HND-a, pred hrvatskim sudovima trenutno se protiv novinara i medija vodi najmanje 1160 postupaka za kazneno djelo protiv časti i ugleda, s tužbenim zahtjevima u iznosu preko nekoliko milijuna kuna. Riječ je pravnom instrumentu koji se, sudeći prema sudskoj praksi, pokazuje idealnim sredstvom represije kritičke misli, a zahvaljujući drakonskim novčanim kaznama i unosnim biznisom, kako je na skupu Novinarstvo pred sudom primijetio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić

Da nas kazneno djelo sramoćenja vraća u eru verbalnog delikta hrvatski novinari upozoravaju već godinama, a šokantne presude kojima svjedočimo u posljednje vrijeme pokazuju da je situacija eskalirala preko ruba cenzure, u čistu odmazdu. Među posljednjim primjerima najzvučniji je onaj sa splitskog Općinskog suda, gdje je donesena nepravomoćna presuda protiv Viktora Ivančića zbog povrede ugleda i časti bivšeg zamjenika ministra turizma i, važnije, bivšeg urednika Slobodnog tjednika, Roberta Pauletića. Ivančić je za kvalifikaciju njegova uredničkog rada kao moralnog svinjca kažnjen s 40 dnevnih dohodaka, odnosno nešto više od devet tisuća kuna, dok je za Pauletića važnije to što će biti kazneno osuđen. "To mi je satisfakcija", poručuje.

Kazneno djelo sramoćenja uvedeno je kao novina u Kazneni zakon izglasan 2011. godine, a na njegove brojne probleme krovna strukovna udruga ukazivala je i prije nego što je stupio je na snagu s prvim danom 2013. godine. "Kaznenim sudovima djelo sramoćenja ostavlja golemi prostor arbitrarnosti u prosudbi što jest, a što nije javni interes za javno iznošenje činjenica", upozoravali su i nakon presude Slavici Lukić, koja je uslijedila nakon što je u seriji tekstova za Jutarnji list otkrila kako je privatna poliklinika Medikol od studenog 2007. pa do kraja 2013. godine dobila iz sredstava HZZO-a 500 milijuna kuna. Hrvatsko novinarsko društvo tražilo je tada ukidanje spornog članka 148. Zakona koji omogućuje kažnjavanje novinara i onda kada su informacije koje objavljuju istinite, a mogu kazneno odgovarati čak i zbog vjernog prenošenja tvrdnji sugovornika.

Da postoji evidentna zloupotreba pozivanja na duševne boli, sramoćenje i narušavanje ugleda i časti s ciljem stavljanja novinarskog rada pod kontrolu tvrdi i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. "Sudska praksa potvrđuje da najčešće nije riječ o zaštiti od uvrede, klevete i sramoćenja već se postupci koriste kao instrument za suzbijanje kritike i zastrašivanja novinara, a visina odštetnih zahtjeva u nizu slučaja ukazuje na to da je riječ o ucjenjivanju novinara i medija, pa i njihovom financijskom uništenju", rekao je na nedavnom skupu u Novinarskom domu, s kojeg su poslane i pravne preporuke koje idu za dokidanjem novčanih kazni i dekriminalizacijom kaznenih djela protiv časti i ugleda kojima se ograničava sloboda izražavanja.

Opasnost kod kaznene klevete, i jedan od razloga zašto ona treba biti isključivo građansko pitanje, jest da se uključenost države u procesuiranju navodnih klevetnika vrlo brzo pretvara u kažnjavanje neposlušnih, a u najmanju ruku pruža dodatnu i prekomjernu zaštitu javnih dužnosnika i vlasti. A tu su onda i "kontroverzni poduzetnici" o čijim se poduzetničkim podvizima netko usudi govoriti s manje eufemizama, osuđeni dileri, lokalni moćnici i uvrijeđeni suci čije duševne boli, praksa pokazuje, najviše i koštaju. Kazneno djelo uvrede časti i ugleda prijetnja je slobodi govora ne samo novinara, nego i svih ostalih sudionika javne komunikacije koji iznesu tvrdnju koju netko može doživjeti kao sramoćenje. Stoga uz novinarske udruge i brojna međunarodna tijela, među njima i Posebni izvjestitelj UN-a za širenje i zaštitu prava slobode mišljenja i izražavanja, tvrde da "kazneni zakon o kleveti treba ukinuti u prilog građanskom zakonodavstvu budući da ovaj pruža dovoljnu zaštitu ugleda". 

S obzirom na to da domaća vlast slabo mari za međunarodne analize, a ne pokazuje ni interes za brojne sudske tužbe protiv novinara i medija, nepoštivanje medijskih zakona, političke i korporativne pristiske i ukupno urušavanje profesije koja je jedan od stupova demokratskog društva, HND u subotu, 2. ožujka organizira prosvjedni skup pod nazivom Oteli ste medije, novinarstvo ne damo, u sklopu kojeg Vladi dostavlja Osam zahtjeva protiv cenzure koji artikuliraju stavove "tužene, napadane i na sve moguće načine ušutkivane, ali još uvijek ponosne i glasne novinarske zajednice".

U njima se, između ostalog, od tužitelja – a posebno od državnih institucija, javne televizije te političkih i financijskih moćnika  traži da prestanu zloupotrebljavati tužbe kao sredstvo pritiska na novinare, a od Vlade zahtijevaju hitnu izmjenu zakona koje će takve zloupotrebe onemogućiti. No, kako bi se zaista zaustavilo urušavanje standarda i zaštitilo slobodno i neovisno novinarstvo, uz izmjenu pravnog okvira potrebna je održiva medijska politika te medijski sustav u kojem se ostvaruje i štiti javni interes. 

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 01.03.2019

VEZANE VIJESTI

Generator gušenja medijskih sloboda

Piše: Ivana Pejić

Sudski procesi u svrhu zastrašivanja novinara i cenzure medija poprimaju razmjere epidemije, dok državna vrhuška u njima ne primjećuje nikakav problem.

Kaznena istina

Piše: Vatroslav Miloš

Prva nepravomoćna presuda za kazneno djelo sramoćenja prelomila se na novinarskim leđima.

Ukinite članak 148!

Piše: Vatroslav Miloš
Hrvatsko novinarsko društvo poziva na potpisivanje peticije za ukidanje članka Kaznenog zakona o djelu sramoćenja.