Prema društveno-kulturnim centrima | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Prema društveno-kulturnim centrima

Zaklada "Kultura nova" objavila je Radnu bilježnicu posvećenu problematici i razvoju društveno-kulturnih centara.

Pripremio: Vatroslav Miloš

Radna bilježnica bavi se društveno-kulturnim centrima koji su utemeljeni na ideji civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja, a nastala je povodom Radnog skupa Prema Institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara koji je Zaklada organizirala od 12. do 14. studenoga 2015. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu.

"U Hrvatskoj je posljednjih godina na području kulturne politike aktualizirana tema društveno-kulturnih centara. Nije slučajno da ova tema dominira u prostoru djelovanja onog dijela nezavisne kulturne scene koja od svojega nastanka povezuje društveno i kulturno, odnosno umjetničko, djelovanje. Kada govorimo o društveno-kulturnim centrima, uglavnom mislimo upravo na takvo djelovanje, ono koje povezuje društvene fenomene i različite oblike kulturnih aktivnosti. No, kako se radi o temi, a ne o činjenici ili fenomenu jasnih kontura, otvorena je rasprava o tome što su zapravo društveno-kulturni centri, koja je njihova uloga u društvu, u kulturi, u umjetnosti, tko su njihovi osnivači, dionici, korisnici, koji su formalni i organizacijski oblici ovih centara? Ukratko, još uvijek nismo definirali samu kategoriju, nismo odgovorili na pitanje koje djelovanje i koji prostor uopće možemo podvesti pod buduću činjenicu postojanja društveno-kulturnih centara", piše Davor Mišković u uvodu Radnoj bilježnici i dodaje: "Stvarnost društveno-kulturnih centara nalazi se prvenstveno u govoru o njima, oni postoje u jeziku kulturne politike i civilnog društva. No, taj govor ne nastaje isključivo u području ideja, u nekoj utopijskoj projekciji kako bi se društveno i kulturno djelovanje moglo povezati, nego ima svoje utemeljenje u praksi, djelovanju koje svoje realne posljedice ima već desetak godina. Takvo djelovanje pridonijelo je i stvaranju prostora koji su prepoznati ili to tek mogu biti kao društveno-kulturni centri".

Ova publikacija tako društveno-kulturne centre razmatra iz perspektive kulturne politike i smješta ih u kulturni krajolik, iscrtavajući i opisujući njihove specifičnosti, uključujući širu historijsku perspektivu, odnosno donosi radne definicije koncepata i pojmova koji su ponuđeni za daljnju razradu u svakom pojedinom društveno-kulturnom centru.

Uz Miškovića, autori Radne bilježnice su Ana Žuvela i Dea Vidović, a dizajn potpisuju Dario Dević i Hrvoje Živčić. Radnu bilježnicu za društveno-kulturne centre u elektroničkom formatu možete preuzeti ovdje.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 18.11.2015

VEZANE VIJESTI

Šira rasprava na jesen

Piše: Matija Mrakovčić
Ministarstvo kulture održavalo je u Zagrebu od kraja ožujka do početka srpnja tematske sastanke i javne rasprave o novoj medijskoj politici.

Regulacija važnih resursa

Piše: Matija Mrakovčić
Norveška je najavila potpuno prebacivanje s FM-a na digitalno emitiranje, dok isti prijedlog u Švedskoj i Finskoj nije dobio potporu građana. O radijskom spektru "brine" i Europska komisija.

Revizija ekskluzivnosti

Piše: Matija Mrakovčić
Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) Europske komisije mogla bi otvoriti prostor daljnje deregulacije nacionalnih kulturnih i ekonomskih politika.