Presudan društveni kapital | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Presudan društveni kapital

Kulturnjaci 2016 od svih političkih stranaka i buduće Vlade očekuju da se jasno odrede prema razvoju kulture kao prema javnom dobru koje je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Piše: Matija Mrakovčić

Damir Bartol Indoš, akcija čitanja Eseja o vječnom fašizmu Umberta Eca, 22. travnja, FOTO: Kulturnjaci2016

Predstavnici inicijative Urša Raukar, Naima Balić, Sabina Sabolović i Goran Sergej Pristaš na konferenciji za novinare izrazili su zabrinutost zbog stanja u hrvatskoj kulturi, za čije su loše stanje optužili ministra kulture tehničke Vlade Zlatka Hasanbegovića. Među poteze koji su resor kulture dodatno uzurpirali naveli su razrješenje Povjerenstva za neprofitne medije, imenovanje Ane Lederer koja je kao intendantica HNK-a imala brojne nepravilnosti u radu, udar na Hrvatsku radioteleviziju na kojoj je smijenjeno sedamdesetak urednika, izmjene Zakona o kulturnim vijećima te nadzor Hrvatskog audiovizualnog centra i smjena Sanje Ravlić.

Stoga, od nove Vlade Republike Hrvatske traže dopune Zakona o kulturnim vijećima u svrhu snažnije decentralizacije i demokratizacije odlučivanja osnaživanjem uloga vijeća, vraćanje 14,5% izdvajanja iz dobiti od igara na sreću Hrvatske lutrije za razvoj civilnog društva, hitno ponovno uspostavljanje Povjerenstva za neprofitne medije, prestanak svakog pritiska na Agenciju za elektroničke medije, neovisnost HRT-a kao javnog medija, ponovno financiranje svih časopisa koji iskazuju pluralnost hrvatskog društva te vraćanje sredstava manjinskim medijima koja su im bila nepravedno oduzeta, omogućavanje nesmetana rada HAVC-a te razrješenje novih članova Upravnog odbora Zaklade Kultura nova, budući da se pri izboru nisu poštovale odredbe Zakona o Zakladi te Statuta zaklade. 

"Novi ministar ili ministrica kulture treba biti osoba koja poštuje pluralnost hrvatskoga društva i kulture, zagovara slobodu stvaranja, izražavanja i mišljenja, prihvaća različitost, podržava sekularnost države, ukratko - poštuje Ustav Republike Hrvatske. Osoba koja upravlja Ministarstvom kulture treba dobro poznavati višeslojan i osjetljiv sustav kulturnoga i umjetničkog stvaranja te svojim radom i zalaganjem pridonositi njegovu razvoju i poboljšanju. Djelovanje buduće ministrice ili ministra kulture treba biti zasnovano na dijalogu s kulturnim radnicama i radnicima te na uvažavanju njihovih prijedloga i zahtjeva temeljenih na iskustvu rada u institucionalnom i nezavisnom kulturnom sektoru", ističu Kulturnjaci.

U tom kontekstu, inicijativa traži da političke stranke javno objave svoje programe za područja kulture, kao i svoje kandidate za ministra ili ministricu kulture te da kultura postane jedna od glavnih tema političkih programa i predizbornih rasprava.

U budućim smjernicama razvoja kulture traže da se donese nacionalna kulturna strategija putem javnog i otvorenog procesa, a nakon donošenja - njenu primjenu i provedbu. Kulturna politika, kao i nacionalna kulturna strategija, neophodni su za nesmetan i ujednačen razvoj područja kulture i umjetnosti te inicijativa podsjeća da dokumenti Kulturna politika Republike Hrvatske iz 1998. godine i Strategija kulturnog razvitka Hrvatske za 21. stoljeće iz 2002. godine, koje je podržalo Vijeće Europe te koje su izglasali Vlada i Sabor Republike Hrvatske, mogu poslužiti kao već postojeća osnova za daljnji rad. Traže kulturnu politiku temeljenu na suradnji s različitim dionicima, bolju povezanost s drugim resorima, posebno znanosti i obrazovanja, gospodarstva i turizma, te snažniju koordinaciju među lokalnim samoupravama u razvoju i provedbi programa kulturne politike. 

Posebno, od svih političkih stranaka i buduće Vlade očekuju da se jasno odrede prema razvoju kulture kao prema javnom dobru koje je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Traže da se izdvajanja za kulturu napokon vrate na 1% državnog proračuna, što je iznos iz 2003. godine, omogućavanje neometanog rada svih institucija, nezavisnih organizacija i pojedinaca u kulturi, omogućavanje neovisnosti medija kao jednog od presudnih elemenata demokracije, očuvanje uspješnog i uzornog modela podrške razvoju civilnog društva čiji je ključni element Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, te potpunu primjenu Ustava i zakona za sve nacionalne manjine.

Do izbora nove Vlade RH traže hitno obustavljanje svih izmjena zakona i drugih propisa te svih izbora i natječaja za rukovodeće ili druge važne pozicije, a posebice za članove kulturnih vijeća, kao i sve odluke koje imaju dalekosežne posljedice na budući razvoj kulture.

"Upravo je kultura ta koja je stoljećima održavala svijest o hrvatskom identitetu kao o prostoru koji nadilazi okvire isključivo nacionalnoga, prostoru u kojem se kulturom gradi otvorenost, uključivost, sloboda, te se slavi i ističe heterogenost i bogatstvo različitih utjecaja. Kultura, umjetnost i mediji, te znanost i obrazovanje, jesu i moraju biti osnova na kojoj se izgrađuju napredak i dobrobit cijelog društva. To su područja koja presudno doprinose stvaranju uvjeta za dostojanstvenu egzistenciju te održiv društveni razvoj u sadašnjim i budućim vremenima. Kultura, umjetnost, mediji, znanost i obrazovanje presudan su društveni kapital te nisu ni na koji način trošak, već višestruko isplativo ulaganje", istaknuli su Kulturnjaci. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 12.07.2016

VEZANE VIJESTI

Putevima revizionizma

Piše: Martina Domladovac
Na drugoj tribini Kulturnjaka 2016 raspravljalo se o implikacijama povijesnog revizionizma na društvenu klimu te razlozima izjednačavanja ustaške i komunističke baštine.

Protiv normalizacije

Piše: Matija Mrakovčić
"Hrvatska kultura nije ono što tek treba izmisliti već ono što je već ovdje. Ovo je borba za nešto puno više i puno važnije od sredstava za naš rad", istaknuto je na tribini kulturnjaka.

Govorimo dok još imamo slobodu govora

Piše: Antonija Letinić
Kultura je dobit i ulog, kultura nije trošak i ne može biti na tržištu jer ju tržišni zakoni potpuno drugačije valoriziraju, istaknuto je na konferenciji inicijative Kulturnjaci 2016.