Presudna uloga sindikata | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Presudna uloga sindikata

Borba za prava radnika u sustavu obrazovanja i poboljšanje materijalnih uvjeta rada zorna je nastava građanskog odgoja.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Daniel Arauz

U Hrvatskoj je u tijeku stručna rasprava o kurikularnim dokumentima, prva stručna rasprava ikada organizirana u području obrazovanja. U njoj sudjeluju pojedinci i pojedinke uključeni u sustav odgoja i obrazovanja, znanosti, obrazovne institucije. Stručna se rasprava provodi putem individualnih prijedloga te na organiziranim predstavljanjima, skupovima i webinarima. Svi su primljeni komentari i prijedlozi dostupni na stranicama Cjelovite kurikularne reforme, pod svakim pojedinim predmetom, međupredmetnom temom ili okvirom. Nakon stručne rasprave koja traje do 2. svibnja, najavljena je javna rasprava u kojoj će moći sudjelovati svi zainteresirani građani, putem portala e-savjetovanje.

Već površni pogled na do sada primljene komentare upućuje na dva dominantna pristupa. Prvi je onaj stručni, kojem se rasprava i obraća, a koji se tiče sadržaja, ishoda i mogućnosti provedbe pojedinih kurikuluma te prijedloga za njihovo poboljšanje. Gotovo svaki prilog koji dolazi iz struke pohvaljuje pokretanje reforme nastavnih sadržaja, iz čega postaje razvidno da sami nastavnici, praktičari u svakodnevnom susretu s propisanim gradivom, već odavno očekuju promjene. Drugi je osobni, pojedinačni pristup pojedinaca koji činjenicu da je sudjelovanje u raspravi omogućeno i onima koji nisu praktičari, koriste da bi ostavljali komentare koji sa sadržajem nemaju veze. 

Okrugli stol održan 4. travnja u Matici hrvatskih sindikata, organiziran kako bi se razgovaralo o ulozi sindikata u demokratizaciji društva i predloženom kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja, na određen je način preslikao pristupe stručnoj internetskoj raspravi. Između sindikalne samozaokupljenosti i akademskih žalopojki, konkretne su doprinose temi dali, očekivano, praktičari: Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, profesorica i pravnica Ondina Mesar, članica stručne radne skupine za izradu kurikuluma Građanski odgoj i obrazovanje, Vedrana Spajić-Vrkaš, međunarodna stručnjakinja i istraživačica građanskog odgoja i obrazovanja, i Iva Zenzerović Šloser, voditeljica Mirovnih studija, suradnica na projektu Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama - eksperimentalnoj provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja u školama 2012- 2014. 

U predloženom kurikulumu GOO-a zapravo je malo tema koje obrađuju građansko i sindikalno organiziranje te aktivno sudjelovanje u političkom životu. To su istaknuli i predstavnici sindikata koji su podržali prijedloge kurikuluma, no smatraju da prostor za poboljšanje postoji. Borba za prava radnika u sustavu obrazovanja i poboljšanje materijalnih uvjeta rada zorna je nastava građanskog odgoja, zaključili su, "kada učenicima govorimo o važnosti, snazi i potrebi kolektive akcije i aktivnog građanstva koje može, ako nas ima dovoljno i ako imamo dovoljno jake argumente, promijeniti svijet". Demokratski deficit društva posebno su uočili pri neuspjelom prikupljanju potpisa za referendum o promjeni uvjeta održavanja referenduma kada građani nisu prepoznali mogućnost izravnog utjecaja na odluke vlasti.

O ulozi sindikata u predloženom kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja konkretno je govorila Iva Zenzerović. S obzirom da je u rješavanju problema nužno povezivati stručnjake, aktiviste, udruge i sindikate, Zenzerović ulogu sindikata vidi barem na tri razine. Prva je zaštita prava radnika, na čemu sindikati već rade. Druga je bavljenje radnim uvjetima nastavnika, gdje sindikati mogu proširiti svoje djelovanje tako da nastavnicima pruže kvalitetniju podršku na samom radnom mjestu, pri planiranju ovih interdisciplinarnih sadržaja u koje se moraju uključiti timovi ljudi. Potrebno bi bilo osigurati školsku infrastrukturu gdje se nastavnici mogu nalaziti i surađivati te pripremati za provedbu ovih sadržaja. Na trećoj razini, sadržajnoj, sindikati bi se također mogli više uključiti. Za razliku od prijedloga kurikuluma iz 2012. koji je radnička prava spominjao na više mjesta, ovaj prijedlog opravdano otvara pitanje kako možemo od učenika očekivati da se aktivno društveno, pa i sindikalno angažira, ako u vrijeme svog formalnog obrazovanja ne čuje za ulogu sindikata. "Na putu smanjenja demokratskog deficita i zaštite radničkih prava, bilo bi važno da se sindikati uključe u sadržaj baš tijekom formalnog obrazovanja učenika", zaključila je.

Sindikalisti Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i predsjednik Vertikale sindikata obrazovanja, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, te Igor Radeka, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, dali su punu podršku kurikularnoj reformi i provedbi građanskog odgoja i obrazovanja. Smatraju da od reforme neće biti ništa, čak i ako bude formalno usvojena, ukoliko ne bude operativne podrške na način da se dugoročno održava njena implementacija, usavršavanje nastavnika i ukupno gledajući izdvajaju značajno veća materijalna sredstva za obrazovanje.

Posebno je iznenađujuć bio trenutak kada je Vilim Ribić zatražio uvođenje GOO-a kao zasebnog predmeta, a ne međupredmetne teme. S njim su se složili i ostali govornici, no dvije godine ranije. Naime, tada se o istom pitanju javno raspravljalo nakon što su novi ministar Vedran Mornar i tadašnji ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje naglo odlučili tijekom ljetnih praznika odustati od provođenja GOO-a kao zasebnog predmeta, nakon nekoliko godina pripreme te eksperimentalne provedbe. Otada je GOO međupredmetna tema koju neki nastavnici provode, neki ne, gotovo svi ispunjavaju nagomilanu zahtjevnu administraciju i gotovo svi smatraju da su nedovoljno osposobljeni za predavanje konkretnih sadržaja. Također, sama provedba ne nadzire se redovito niti sustavno - Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja svoje će rezultate provedbe GOO-a kao zasebnog predmeta u osmim razredima u tridesetak škola te istodobno kao međupredmetne teme objaviti tek za godinu dana, u sklopu međunarodnog projekta. 

Ista Agencija, čiji je ravnatelj na ljeto 2014. poručio da će organizacijama civilnog društva angažiranim u provođenju stručnih usavršavanja za nastavnike biti ograničen pristup kreiranju i provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, nije pripremila nastavnike za poučavanje GOO-a. Međupredmetna provedba dovodi do disperzije odgovornosti među nastavnicima te među temama unutar predmeta - svi ga stalno moraju provoditi, no nitko zaista ne odgovara za njegovu implementaciju. Također, međupredmetna provedba paradoks je u slučaju argumenta koji sami nastavnici često iznose, a taj je da nisu osposobljeni za predavanje - međupredmetna provedba podrazumijeva da su svi nastavnici jednako osposobljeni. Na stručna se usavršavanja najčešće odlučuju nastavnici društveno humanističkog područja, u mnogo manjem broju prirodoslovnih predmeta, što je i logično, no s obzirom na nedostatak istih sadržaja u visokom obrazovanju, nastavnike je potrebno educirati i o temama GOO-a, ne samo načinima njihova poučavanja.

Možda se baš ovdje nalazi presudna uloga sindikata, pogotovo sindikata obrazovanja. Njihova je sindikalna baza velika, no njihovi su članovi, nastavnici, nedovoljno osviješteni o temama koje bi trebali predavati svojim učenicima. Ako nastavnici nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, isto ne možemo očekivati od učenika. Ako nastavnici nemaju povjerenja u svoje sindikalne predstavnike, neće podržati štrajk usmjeren na poboljšanje njihovih prava. Ako nastavnici nemaju prostor, vrijeme i resurse da među sobom razgovaraju o zornoj nastavi građanskog odgoja, što sindikalno organiziranje i aktivno građanstvo jesu, neće ih omogućiti ni učenicima koji su jedini zalog smanjenju demokratskog deficita u duštvu.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 05.04.2016

VEZANE VIJESTI

Kad voda dođe do grla - najlakše je uzeti sirotinji

Piše: Matija Mrakovčić
Probleme hrvatske fiskalne politike predstavili su ekonomisti Hrvoje Šimović, Velibor Mačkić i Valentina Vučković, a Platforma 112 najveće izvore zabrinutosti u novom prijedlogu proračuna.

Osnaživanje civilne misije sveučilišta

Piše: Matija Mrakovčić
Ako ne postoji jasan kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, sveučilišta će teško ponuditi komplementarno obrazovanje budućih učitelja i nastavnika, pokazuje istraživanje Ćulum i Bakete.

Pitanja bez odgovora

Piše: Matija Mrakovčić
Radi li Vertikala sindikata obrazovanja na snaženju, povezivanju i umrežavanju svojih članova te ima li potporu javnosti, konkretno roditelja? Kakve veze imaju pak s reformom kurikuluma?