Prijeko potreban trzaj | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Prijeko potreban trzaj

Slovenija je novim obiteljskim zakonom omogućila istospolnu bračnu zajednicu te izjednačila istospolna i raznospolna partnerstva u svakom segmentu.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Tjook

  • A
  • +
  • -

Pitanje ozakonjenja istospolnih zajednica već je dugi niz godina bitno pitanje diljem Europe, a recentnih godina prometnulo se u goruće. Naime, kako je posljednjih osam godina ekonomske recesije omogućilo uspon raznih konzervativnih političkih stranaka na čelo država diljem Europe, tako se s pojavom regresivnih ideja i individualnih politika otvorilo pitanje marginaliziranih društvenih skupina, pri čemu diskriminiratorne prakse zauzimaju važno mjesto, a gotovo pa uvijek prva na listi "nepoželjnih" nalazi se LGBTIQ populacija.

Tako je primjerice Viktor Orban u Mađarskoj po dolasku na vlast utjecao na postojeći zakon o registriranom partnerstvu i u Ustav unio odrednicu o zabrani sklapanja istospolnih bračnih zajednica, ne pružajući čak nikakvu zaštitu protiv rodne ili seksualne diskriminacije, a razne inicijative sličnog tipa pojavljuju se diljem Europe, primjerice u Poljskoj i Slovačkoj. Sve u svemu, već je odavno utvrđeno gradivo da ekonomija diktira regresivne politike, no sve štetne posljedice ostavljaju ugrožene skupine u nedoumici oko vlastite budućnosti. 

Stoga je izmjena Zakona o bračnoj zajednici i obiteljskim odnosima u Sloveniji odjeknula kao bitan presedan u području Srednje i Južne Europe, s obzirom da se radi o prvoj srednjoeuropskoj državi koja je ozakonila istospolne bračne zajednice te jedanaestoj europskoj državi općenito. Slovenski parlament 3. ožujka je omogućio stupanje u brak istospolnim partnerima, te tako i službeno potvrdio da istospolne zajednice imaju jednaka ekonomska, socijalna i sva ostala prava kao i raznospolne zajednice, a koja su već bila utvrđena tim zakonom. Bitna stavka koja se ističe posljednjih dana je mogućnost istospolnih partnera da posvajaju djecu, odnosno izjednačavanje toga prava za sve zajednice koje su sklopile brak kao zajednicu "dviju osoba".

Gledajući slovenski primjer potrebno je osvrnuti se i na hrvatsku situaciju i na trenutni Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji je donesen 2014. godine. Slovenija je prošla sličan put kao i Hrvatska, pa čak i po pitanju referenduma - 2012. godine srušene su predložene promjene zakona vlade Boruta Pahora, dok je referendumskom inicijativom udruge U ime obitelji 2013. godine onemogućeno redefiniranje bračne zajednice. Postojeći hrvatski zakon ipak istospolnim zajednicama jamči sva ekonomska i socijalna prava, odnosno zajedničku stečevinu i imovinu, naslijeđivanje iste, porezne olakšice, zdravstveno i socijalno osiguranje, te pravo na usvajanje djeteta partnera u slučaju partnerove smrti. 

Dakle, po većini stavki jasno je da su prava istospolnih zajednica uistinu dovedena na respektabilan i funkcionalan nivo, no činjenicom ostaje da je nemoguće sklopiti bračnu zajednicu te da je osim prethodno navedenih uvjeta istospolnom paru nemoguće posvojiti dijete. To je set problema koji nipošto ne treba relativistički promatrati i prihvatiti jer iza tih prepreka ipak stoji diskriminacija, koja se artikulira kroz politički motivirane fenomene i narušava bilo kakvu dugotrajnu sigurnost istospolnih zajednica. U konačnici, valja biti svjesnima da je potrebno othrvati se retorici "svjetlog primjera" koji hrvatska varijanta Zakona predstavlja u regiji te aktivno se baviti tim problemom kako bi se svim građanima omogućile jednake životne prilike.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 06.03.2015