Prijevoz ili jamčevina | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Prijevoz ili jamčevina

Mladi su jedina poveznica triju sektora predanih na upravljanje Predragu Šustaru i koalicijskim partnerima iz Hrasta, i upravo je ta skupina obilježila njihov mandat.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Daniel Kasap/HINA

  • A
  • +
  • -

Politički pritisci doveli su do ostavke članica i članova Ekspertne radne skupine imenovane javnim pozivom, odugovlačilo se sa stručnom raspravom, a eksperimentalna provedba u sljedećoj školskoj godini za što se Vlada obavezala Europskoj komisiji u svom planu Nacionalnih reformi u 2016. godini, neće se dogoditi. U Državnom proračunu za 2016. godinu nisu osigurana odgovarajuća financijska sredstva za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, a od predviđenih 12 milijuna kuna na potrebe kurikularne reforme potrošeno je tek 3,5 milijuna, dok nastavnici-članovi stručnih skupina još nisu vidjeli ni ugovor, kamoli honorare. Natječaj iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjen Znanstvenim centrima izvrsnosti nije raspisan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije se izjašnjavalo po pitanju provođenja Državnog pedagoškog standarda ili pak autonomije Sveučilišta i njenih sastavnica. Mjesecima je kasnilo s isplatama studentskih stipendija unatoč osiguranim sredstvima za isplatu u državnom proračunu, a nemar oko pokretanja Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, čija su sredstva također osigurana u Državnom proračunu, direktno je utjecao na socijalno ugrožene obitelji.

Nakon turbulentnih šest mjeseci koji su rezultirali izglasavanjem nepovjerenja predsjedniku Vlade, time i kompletnoj Vladi, te samoraspuštanjem Sabora, Ministarstvo je otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o osam kurikularnih dokumenata, tri okvira i pet nacionalnih kurikuluma. No, kao što je na posljednjoj konferenciji za medije Ekspertne radne skupine istaknuto, a to je potvrdilo i Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ministarstvo nije ispunilo dva osnovna preduvjeta za nastavak procesa reforme. Nije osiguran institucionalni okvir reforme: članak 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se odgoj i obrazovanje ostvaruje temeljem nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Zakonodavni okvir nije prilagođen ideji sustava obrazovanja u kojem postoje nacionalni kurikulumi za sva područja obrazovanja i pojedini dokumenti na svim razinama odgoja i obrazovanja. S druge strane, nije osigurana financijska podrška: zbog ignoriranja provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije ugroženo je povlačenje 511 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2016-2020, namijenjenih reformi i razvoju obrazovanja, znanosti i tehnologije, s posebnim naglaskom na reformu strukovnog obrazovanja i cjelovitu kurikularnu reformu. Bez zakonodavnog preduvjeta, javna je rasprava neobvezujuća za samo Ministarstvo, a bez financijskog okvira njeni rezultati neprovodivi.

Svi će dokumenti do kraja ljeta zasigurno biti objavljeni jer su stručne radne skupine obavile dogovoreni posao. Stručna rasprava je završila tako da su svi koji su u njoj sudjelovali dobili odgovor - uvaženi su prijedlozi koji se tiču dokumenta, dok je ostalima ponuđeno obrazloženje ako se radi o pojedinostima koje pojedini kurikulum ne uređuje. Baš zbog takvih pojedinosti, javnu raspravu bi trebalo produljiti i na sljedeću školsku godinu. Mnogi još uvijek ne znaju da se predloženim kurikulumima određuju ishodi učenja i poučavanja, a ne popis nastavnih sadržaja, a da su ishodi odgojno-obrazovna očekivanja koja obuhvaćaju znanja, vještine i stavove. Radi se o drugačijem pristupu poučavanju gdje mjesto učenja postaje škola umjesto nadoknade kod kuće u vidu domaćih zadaća i učenja za ispite ili pak privatnih instrukcija i priprema za državnu maturu, tržišta koje je procvalo prvenstveno zahvaljujući nemogućnosti školskih programa da odgovore na potrebe obrazovnog sustava. 

Uostalom, kurikulumi, bili u javnoj raspravi ili ne, dostupni su na stranicama Cjelovite kurikularne reforme i njima se u nastavi može služiti tko god hoće. Previše je osnovnoškolskih i srednjoškolskih učitelja preuzelo inicijativu u ovom procesu da bi ih odluka Ministarstva da neće formalno uvesti promjene u škole spriječila da predložene promjene implementiraju u svoju nastavu. Možda je ova kurikularna reforma iznjedrila neku drugu vrstu nastavnika koji će preuzeti naše škole, osvijestila neke učenike da se poredak može mijenjati, potaknula neke roditelje da razmisle o tome gdje im djeca provode vrijeme. Ipak, bez konkretne institucionalne potpore, svi su takvi pokušaji osuđeni na propast jer su upogonjeni isključivo individualnim entuzijazmom.

Odgoda svakako nije najgore što se reformi kurikuluma može dogoditi - može joj se dogoditi da ju privatizira tehnički ministar koji odluči osnovati "povjerenstvo" vezano uz mandat tehničke Vlade, sastavljeno od još neimenovanih stručnjaka koji će ocijeniti "što je dobro napravljeno, a što treba popraviti". Iako se takva odluka ne poklapa sa Strategijom na kojoj se kurikularna reforma temelji i koja propisuje raspisivanje javnog poziva za članove Ekspertne radne skupine, Strategija ne govori ništa o novim povjerenstvima koji bi trebali nadgledati prilagodbu izrađenih dokumenata. Cenzorska povjerenstva nisu uopće predviđena Strategijom i zapravo ministra ništa ne priječi da samostalno oformi tijelo. Kao što ga ne priječi da huška svog posebnog savjetnika za povijest Domovinskoga rata protiv učitelja koji su na kurikularnim dokumentima radili, a za koje je Strategija propisala da moraju činiti većinu u stručnim radnim skupinama. Stoga do eksperimentalne provedbe definitivno neće doći sljedeće školske godine, što je jedino što je Ministarstvo i potvrdilo. Naime, u zgradi na Sveticama već dulje vrijeme nitko ne odgovara na pozive i upite javnosti, a javna savjetovanja otvaraju se ubrzanim postupcima. No, umjesto izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Ministarstvo je pokrenulo proces izmjena Zakona o sportu. 

Osnovni cilj izmjena Zakona o sportu je ukinuti iznimke o reprezentativnosti članova skupština županijskih i nacionalnih sportskih saveza. Skupština je najviše tijelo saveza u kojem svaki član ima pravo na najmanje jedan glas. Izmjenama zakona u ljeto 2015. dodane su iznimke od tih pravila koje predviđaju da predstavnik pojedinog županijskog sportskog saveza raspolaže jednim glasom, a predstavnik pojedinoga sportskoga kluba koji sudjeluje u najvišem stupnju nacionalnoga sportskog natjecanja dvama glasovima, kao i da u radu skupštine sudjeluju predstavnici udruženja sportaša i trenera te predstavnici sportskih klubova na nižim stupnjevima natjecanja. Te je iznimke Hrvatski nogometni savez jedini odbio provoditi jer bi "postojeći zakon izmijenio arhitekturu HNS-ove moći i mehanizam izbora u županijskim bazama čiji glasači godinama daju legitimitet postavi koja vlada hrvatskim nogometom. Umjesto županijskih i političkih lobija, zastupnike u Skupštinu HNS-a davali bi klubovi, sukladno stupnju natjecanja", kao što je istaknula Dea Redžić.

Objašnjenje je Ministarstva da iznimke predstavljaju "nepotrebno nametanje brojčanog sastava skupština" i da je "dovoljno za osiguranje demokratičnosti" to što u zakonu piše da svatko ima pravo na glas. Svakom savezu dat će se mogućnost da autonomno odredi članove s većim pravom od jednog glasa što bi, smatra Ministarstvo, trebalo ovisiti o više kriterija, a ne samo o rangu natjecanja. Kriterij ranga natjecanja nekog sportskog kluba jednostran je kriterij jer, tako piše Ministarstvo, ne uvažava kriterij kvalitete. Osim zanimljivog implicitnog ukazivanja da rezultati natjecanja i bodovne ljestvice nisu uvjetovane kvalitetom natjecatelja, sve ukazuje na to da je ministar Predrag Šustar donio odluku u stranačkom interesu, ne u interesu javnosti, s obzirom da su većina Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza koji se jedini protivi donesenim iznimkama - članovi HDZ-a. 

Obrazovna politika svršenog ministra je jasna. U kratkom i neslavnom mandatu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta doživjelo je da studenti odbijaju surađivati sa zagrebačkom nadbiskupijom i Velikim kancelarom te kampiraju ispred ulaza tražeći izmjene pravilnika o stipendiranju, doživjelo je sveučilišne profesore koji izglasavaju nepovjerenje dekanu fakulteta, te učitelje i učenike u masi od 50 000 ljudi u obrani kurikularne reforme. U taj resor spadaju i navijači na stadionu u Saint-Etienneu koji su tijekom utakmice Hrvatska-Češka na nogometni teren ubacili više bengalki i jedan topovski udar. Iako hrvatski prekršajni sudovi nemaju nadležnost nad prekršajima počinjenima u inozemstvu, četvorici mlađih punoljetnika uhićenih u Splitu, uz istražni zatvor određene su jamčevine od 40 do 60 tisuća kuna. Osječki sud na prijedlog tužiteljstva 27-godišnjaku je odredio jamčevinu od čak 50 tisuća kuna. Tu su još i 28-godišnjak, 25-godišnjak te trojica od 22 do 32 godine, desetak ljudi iz cijele zemlje u dobnoj skupini koju određujemo kao "mladi". 

Mladi su, zapravo, jedina poveznica triju sektora predanih na upravljanje Predragu Šustaru i koalicijskim partnerima iz Hrasta, i upravo je ta skupina obilježila njihov mandat. Nekoliko mjeseci ranije, na predstavljanju proračuna za 2016. godinu posebnu je pozornost izazvalo smanjenje izdataka za troškove međumjesnog prijevoza učenika za gotovo 29 posto u odnosu na 2015. godinu. Ministar je požurio opravdati se primjenom te odluke tek od sljedeće školske godine i to tako što će uvesti imovinski cenzus. Nakon što je saznao da je nemoguće provjeriti nečije potpuno imovinsko stanje zbog neujednačenosti katastra i zemljišnih knjiga, ministar je za jesen najavio model koji će se temeljiti na dohodovnom cenzusu. Dohodovni će cenzus pak najviše pogoditi one koji žive od dohotka od nesamostalnog rada, od plaća, a ne one koji ostvaruju dohodak od imovine i kapitala.

Pitanje kojim je započeo Šustarov mandat, "evolucija ili kreacija", tako je na njegovom kraju zamijenjeno pitanjem "prijevoz ili jamčevina", na koje odgovor možemo očekivati tek sljedeće školske godine. Školske godine koja će započeti izvanrednim parlamentarnim izborima i u kojoj se kurikularna reforma neće eksperimentalno provoditi u hrvatskim školama.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.07.2016

VEZANE VIJESTI

Gore od ovog ne može

Piše: Matija Mrakovčić
Nedovoljan iz znanja, sramotno zalaganje i nepopravljivo vladanje te, slijedom toga, izricanje krajnje pedagoške mjere - isključenja - oneraspoložilo je mnoge saborske zastupnike.

Nazor i kontrola

Piše: Vatroslav Miloš
Postavljanje Ante Nazora za savjetnika ministru Šustaru samo je dokaz da se dalje želi nadzirati i kontrolirati kurikularna reforma, poručuju iz Inicijative Hrvatska može bolje.

Izgladnjivanjem do ukidanja

Piše: Antonija Letinić
Zbog naznaka o obustavljanju kurikularne reforme, GOOD inicijativa organizirala je, uoči sjednice, prosvjednu akciju pred Saborom s namjerom da ukaže na važnost nastavka ovog procesa.