Prikazivačko bogatstvo nijemog filma | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Prikazivačko bogatstvo nijemog filma

Filmologinja Janica Tomić predstavlja ovogodišnji filmski i glazbeni program PSSST! Festivala nijemog filma koji će od 8. do 10. studenog održavati u Centru za kulturu Trešnjevka.

Razgovarala: Petra Novak

Razgovarala: Petra Novak

  • A
  • +
  • -

PSSST! Festival nijemog filma ove će godine biti održan po šesti put. Pod krovom i u organizaciji Centra za kulturu Trešnjevka, ova u Hrvatskoj jedinstvena filmska manifestacija od 8. do 10. studenog promovirat će filmove u kojima nećete čuti ni riječ. Bogat filmski i glazbeni program ovogodišnjeg festivala predstavila nam je Janica Tomić, doktorica filmologije i članica programskog vijeća festivala. 

KP: Tijekom ovih nekoliko godina PSSST! je iz revije nijemog filma prerastao u festival s tematskim projekcijama, ali i natjecateljskim programom u okviru kojeg već drugi put najbolji film očekuje nagradu Veliki Brcko. Kako izgleda PSSST! u svom šestom izdanju?

J. T.: Moglo bi se slikovito reći da se PSSST! razvija analogno počecima filmskog medija – od fascinacije mogućnostima nijemog filma prema strukturiranju prikazivačkih programa – ali, u slučaju PSSST!-a, i s trajnom fiksacijom na nijemi film i inspiracijom njegovim pionirsko-inovatorskim duhom. Nekoliko se sadržajnih cjelina profiliralo do sada: ovogodišnji ciklus danskog filma nadovezuje se dosadašnje retrospektive prikazom jedne od prvih velikih europskih kinematografija, čiji presjek donosi klasike europskog žanrovskog filma kao i autorska remek-djela Carla Theodora Dreyera ili Benjamina Christensena. Nastavlja se i popularizacija izdanja Hrvatske kinoteke predstavljanjem novog DVD-a s amaterskim filmovima Oktavijana Miletića, nužna jer isti mogu biti višestruko zanimljivi i izvan usko filmsko-povjesničarskih interesa (na primjer, kao fascinantan komentar na procese modernizacije i moderniteta na ovim prostorima). U natjecateljskom dijelu između stotinjak prijavljenih odabrano je 18 suvremenih filmova, a neke od njih će predstaviti i sami autori koji su gosti festivala, poput Jo Shaw iz Velike Britanije ili Radostine Neykove iz Bugarske. U tom kontekstu novijih uporaba nijemog filma prikazat će se i Umjetnik Michela Hazanaviciusa, znakovit za ovaj festival jer pokazuje da, pored profesionalnih manifestacija, postoji i širi prostor za istraživanje nijemog filma, odnosno neslućene popularne dimenzije u kojima nijemi film može zaživjeti.


KP: Festival se svojim programom nastoji pozicionirati između filmske prošlosti i suvremenost pa tako uz retrospektivni dio programa na temu djela nijeme kinematografske povijesti, na festivalu nastojite predstaviti i suvremena ostvarenja. S obzirom da ste u sklopu natječaj pogledali preko stotinu novih nijemih filmova, a i ovogodišnji apsolutni pobjednik Oscara je gotovo potpuno nijemi film Umjetnik Michela Hazanaviciusa, možete li kazati što to i dalje privlači autore da konceptualiziraju svoje filmove kao nijeme? Prepoznajete li ovakav povratak nijemom filmu kao modu? 

J. T.: U teorijama filma se dugo provlačila ideja o nijemom filmu kao idealnoj ili višoj formi filmske umjetnosti pa je i redatelj Benjamin Christensen – čiji klasik Vještice PSSST! prikazuje ove godine – odgovarao na pitanje o mogućem zvučnom remakeu tog filma klasičnom replikom o reduktivnosti i gubitku "iluzije i poezije" koju donosi zvuk. Slični se argumenti, posebno dojmljiva vizualnost nijemog filma, i danas javljaju kada se govori o interesu novih generacija za Fantomsku kočiju, Dr. Mabusea i sl. Dosta je bitno, naravno, predstaviti te filmove na kvalitetan način pa treba dodati da su nijemi filmovi bili predmetom nekih od zanimljivijih tumačenja, odnosno tendencija u filmskoj historiografiji u zadnjih par desetljeća. Ta filmofilska pozadina priče čini se tim važnija jer se suvremeni nijemi filmovi (koji često ni nisu u striktnom smislu "nijemi") često percipiraju kao hommage nijemom filmu, bilo kao epohi ili pojedinim filmskim klasicima. Tako se  i najnovija "kvazi-nijema" senzacija, film portugalskog redatelja M. Gomesa Tabu (2012), dovodi u vezu s istoimenim filmom Friedricha Wilhelma Murnaua iz 1931. S obzirom na potenciranje tih poveznica u zadnje vrijeme, posebno nakon uspjeha Umjetnika (kad su citati nijemih klasika postali tema u govoru i o npr. Scorseseovom Hugu ili Spielbergovom Tintinu), moglo bi se govoriti i o modi.


KP: Smatrate li da je izdvajanje izgovorene riječi iz filma tehnički ili estetski izazov i koliko se novi nijemi film nastavlja na tradiciju eksperimentalnog filma? 

J. T.: Za suvremene nijeme filmove koji se na PSSST!-u prikazuju u natjecateljskom dijelu programa može se reći da su inspirirani prikazivačkim praksama nijeme kinematografije. Rane su živopisne filmske prakse uključivale npr. standardna plagiranja "uspješnica" konkurentskih filmskih kompanija, brikolažiranja filmova i druge oblike manipulacije koji relativiziraju današnje shvaćanje filmskog djela, a podsjećaju i na tehničko-estetske manevre kasnijeg eksperimentalnog filma. Autori, naime, mogu poslati na PSSST! i filmove za koje misle da će funkcionirati bez originalnog zvuka, a uz pratnju žive glazbe koja prati nijemu projekciju. Selektori se u koncipiranju tog medijskog eksperimenta i eksplicitno pozivaju na duh heterogenosti i prikazivačkog bogatstva nijemog filma. 


KP: Iako festival svojim imenom PSSST! traži muk, projekcije nikako nisu tihe. Sastavni dio vašeg festivala muzički je program u vidu nastupa glazbenika koji svojom izvedbom uživo prate sve što se događa na velikom platnu. Što ove godine očekuje uši posjetitelja Festivala nijemog filma?

J. T.: Znamo da nijemi film nikada nije bio bezvučan, ponekad je filmove pratila naracija, a češće glazbena pratnja. Tako i PSSST!-u kao bitan dio festivala nudi živu glazbenu pratnju svih projekcija. PSSST! tradicionalno surađuje s vrhunskim glazbenicima (do sada smo imali najrazličitije glazbene žanrove i njihove hibride – od rocka, preko klasike do jazza i elektronike) pa i ljubiteljima glazbe ovaj festival može biti zanimljiv, u konkurenciji i popratnim programima. Za zvučnu podlogu svih filmova ove se godine brinu Vitomir Ivanjek na klaviru, američki džezist Joe Kaplowitz sa svojim sastavom The Kind Pirates i Oridano Gypsy Jazz Band


KP: Zvuk, pogotovo u smislu međusobnog nadopunjavanja glazbenog i nijemofilmskog programa, ima ključnu ulogu na ovom festivalu. Možete li opisati program "ušutkanih filmova" tj. filmova koji su za potrebe festivala zakinuti za originalnu zvučnu podlogu, kako bi im se pridružila interpretacija festivalskih glazbenika? Radi li se o improvizacijama ili je glazbeni i filmski program ranije uvježban?

J. T.: Glazbenici se obavezuju da će filmove odgledati samo jednom, pa su glazbene pratnje gotovo u potpunosti improvizacije. Takav pristup daje punu slobodu pa svjedočimo već niz godina improvizacijama koje oduševljavaju autore i publiku. Ove godine je napravljen još jedan iskorak pa se npr. film Umjetnik prikazuje dva puta – jednom s originalnom glazbom, a drugi dan s glazbenom pratnjom američkog glazbenika Joea Kaplowitza. Je li to onda isti film ili je stvoreno sasvim novo djelo? U svakom slučaju, s nestrpljenjem očekujemo vidjeti i čuti što nam je Joe pripremio.


KP: Ove godine priredit ćete retrospektivu danske nijeme kinematografije. Možete li ukratko opisati povijesni program festivala?

J. T.: Danska je jedna od najznačajnijih kinematografija do 1. svj. rata i bitan podtekst mnoštva kasnijih filmova, od remek djela njemačkog ekspresionizma, ruskih melodrama ili novijih filmova npr. Larsa von Triera. Tzv. zlatno doba danskog filma (1910-1913) proizvelo je globalno popularni i rado cenzurirani "danski film" (sinonim za žanr erotske melodrame), prve filmske zvijezda i brojne narativne i stilske inovacije. Taj produktivni period danske filmske industrije, kao i umjetničke vrhunce danskog nijemog filma koji su slijedili PSSST! predstavlja kroz četiri temata; prvi je posvećen Asti Nielsen, prvoj europskoj filmskoj divi čiji je film Ponor i antologijski primjer danske erotske melodrame, a slijedi i slavna adaptacija Hamleta (s glumicom u naslovnoj ulozi). Zvijezda temata Senzacije danskog nijemog filma je znanstveno-fantastični spektakl Svemirski brod iz 1918. godine, a uvodi ju kratki film Filmski hazarder (1923), posveta ranim filmskim atrakcijama. Zadnje dvije večeri posvećene su dvojici velikih autora nijemog filma, Benjaminu Christensenu i njegovim kultnim Vješticama (1922) i jednom od najpopularnijih skandinavskih nijemih filmova, komediji Poštuj svoju suprugu (1925) Carla Theodora Dreyera.

Objavio/la petra [at] kulturpunkt.hr 07.11.2012