Prilagodi se ili nestani | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Prilagodi se ili nestani

Koliko su se promijenili uvjeti djelovanja civilnog društva u Europi u posljednjih dvanaest mjeseci?

Piše: Matija Mrakovčić

Prosvjed na Markovu trgu, 2. veljače 2016. / FOTO: Vatroslav Miloš/Kulturpunkt.hr

  • A
  • +
  • -

Situacija u Hrvatskoj - gotovo otvoreni zaokret prema nacionalističkom predznaku kulture koja će prebrisati sve stvarano u posljednjih dvadest godina u području alternativnih praksi i participativnosti, učestali napadi na civilno društvo u koje se uporno ne ubraja braniteljske, vjerske i sportske udruge, a koje čine većinu tog sektora, gomilanje obaveza financijske (samo)kontrole te administrativnih zahtjeva i za udruge koje ne primaju javna sredstva, ukazuju na potrebu stavljanja tih događanja u širi kontekst.

Civil Society Europe (CSE), platforma koja okuplja više od 30 europskih mreža organizacija civilnog društva, i Civicus, Svjetski savez za građansku participaciju, pokrenuli su istraživanje u kojem sudjeluju organizacije i aktivisti iz zemalja članica Europske unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Švicarske, te zemalja kandidatkinja za članstvo: Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske. Istraživanjem putem ankete žele procijeniti koliko su se promijenili uvjeti djelovanja civilnog društva u Europi u posljednjih dvanaest mjeseci, koji su prepoznatljivi trendovi i izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva, kao i mogućnosti zajedničkih odgovara na njih. Anketa obuhvaća civilno društvo na nacionalnim razinama, ali i šire političke trendove u Europi.

Svi su odgovori povjerljivi, neće biti dijeljeni s trećim stranama, a svi će zaključci biti dostupni onima koji anketi sudjeluju. Anketa sadrži 30 pitanja, a dostupna je na engleskom i francuskom.

U svijetu je od 2012. godine u 60 zemalja svijeta predloženo više od 120 zakona koji su ograničili slobodu udruživanja ili okupljanja te uveli mjere ograničenja rada organizacija civilnoga društva. Da se ne radi samo o udaljenim Pakistanu ili Sri Lanki, primjerice, pokazuju događanja u Ujedinjenom kraljevstvu gdje je proteklog tjedna vlada prozvana iz civilnih krugova zbog nove klauzule u ugovorima o potpori humanitarnim udrugama. Prema njoj, bit će zabranjene sve aktivnosti koje uključuju dijalog s parlamentom, vladom ili političkim strankama, dakle zagovaranje i lobiranje, odnosno sredstava će moći biti trošena isključivo na direktne usluge korisnicima.

Kao što u svom članku Adapt or perish: the new normal for civil society (Prilagodi se ili nestani: nova normalnost za civilno društvo) piše Shannon Green, osnovna sastavnica otpornog i održivog civilnog društva mora biti izgradnja javne potpore njihovom radu te slobodi udruživanja, okupljanja i izražavanja. Strategije komunikacije temeljene na prikupljanju dokaza i podataka ne mogu biti jedino sredstvo u toj borbi. Ipak, ulaganje u takve kampanje može pomoći efikasnosti i općem dojmu civilnog društva, otežavajući vladama da ga slome bez izazivanja reakcije šire javnosti. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 23.02.2016

VEZANE VIJESTI

Rastući trendovi

Piše: Matija Mrakovčić
Od 2012. godine, u 60 zemalja svijeta predloženo je više od 120 zakona koji su ograničili slobodu udruživanja ili okupljanja te uveli mjere ograničenja rada organizacija civilnoga društva.

Uznemiravanje civilnog sektora

Pripremila: Matija Mrakovčić
Mađarska vlada pokrenula je napade na vjerodostojnost nevladinih organizacija radi stjecanja kontrole nad njihovim financiranjem koje se do sada distribuiralo neovisno o Vladi.

Sve pod nadzorom

Piše: Matija Mrakovčić
Događanja u Poljskoj vezana uz kontrolu javnih medija, kulturnih institucija, državnih poduzeća i državne uprave te Ustavnog suda nagovještaj su mogućeg smjera hrvatske politike.