Prioriteti javne potrošnje | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Prioriteti javne potrošnje

Povodom 25 godina od pokretanja prvog pravog participativnog budžetiranja u brazilskom gradu Porto Alegre, portugalska organizacija In Loco Association izdala je opsežan zbornik tekstova.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Samuel A. Love

Odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđaju mogućnost izravnog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana. Isto tako, općinsko odnosno gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana, no njihovo mišljenje nije obvezujuće. Spomenute odredbe zakonska su osnova za uvođenje procesa participativnog budžetiranja, procesa koji izravno uključuje građane u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna. Dio ukupnog proračuna koji pripada participativnom proračunu podložan je dogovorima i promjenama, no uglavnom je riječ do maksimalno 20 posto ukupnih proračunskih sredstava prikupljenih prirezima, naknadama i sličnim izravnim davanjem građana. U stvarnosti, postoci koje građani mogu preraspodjeljivati često ne prelaze 5 posto proračuna. 

U Kodeksu fiskalne transparentnosti koji je u kolovozu 2014. objavio MMF, po prvi se put pojavljuje riječ građani, a sam Kodeks predviđa formalno uključivanje građana u odlučivanje o proračunu. Neke lokalne jedinice i prije objavljivanja Kodeksa samoinicijativno su uključile građane u izradu budžeta. Prema analizi otvorenosti proračuna hrvatskih županija, gradova i općina (2013-14), Labin direktno uključuje svoje građane u izradu proračuna, Koprivnica provodi ankete o proračunu, a Duga Resa, Koprivnica i Pula održavaju javne tribine i pozivaju građane da sudjeluju u raspravi o proračunu.

Projekt GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova pod nazivom Pazi(n), proračun! provodio se tijekom 2014. godine s ciljem da se u proces donošenja gradskog proračuna za 2015. godinu aktivnije uključe građani i javnost Pazina. Prethodno informirani građani, putem javnih rasprava na razini 12 mjesnih odbora Pazina, četiri fokusirane sektorske te online javne rasprave, mogli su predložiti komunalne akcije i sektorske prioritete za financiranje. Gradsko vijeće se ulaskom u projekt obvezalo prilikom rasprave o proračunu razmatrati prijedloge građana, kao i one dobivene nakon završne javne rasprave. U okviru projekta razvijena je i online aplikacija otvorenog koda sa prikazom elemenata participativnog i transparentnog donošenja proračuna. Osim što pridonosi osjećaju zajedničkog vlasništva, proces participativnog budžetiranja također jača demokraciju te podiže transparentnost i povjerenje građana. 

Pioniri participativnog budžetiranja su stanovnici i lokalna vlast brazilskog grada Porto Alegre. Na lokalnim izborima 1988. godine, nakon donošenja prvog demokratskog ustava u Brazilu, snažne kvartovske organizacije odlučile su dati potporu stranci koja će podržati veću participativnost u donošenju budžeta. Od tada, svake godine u ožujku organiziraju se skupštine s obzirom na problematična područja i teme, izabiru se delegati koji će zastupati projekte pred gradom, a nakon rasprave o prioritetima javne potrošnje kreće se u pregovore s gradskom vlašću. Povodom 25 godina od pokretanja tog prvog pravog participativnog budžetiranja, portugalska organizacija In Loco Association izdala je opsežan zbornik tekstova pod naslovom Nada za demokraciju: 25 godina participativnog budžetiranja širom svijeta. Dio zbornika bavi se generalnim pitanjima, problemima i dilemama participativnog budžetiranja, a velik broj tekstova posvećen je detaljnim opisima raznih modela koje je participativno budžetiranje poprimalo u raznim dijelovima svijeta. Zbornik sadrži osvrte iz prve ruke na participativne procese sa svih kontinenata, a verziju na engleskom jeziku možete besplatno preuzeti u pdf formatu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 07.05.2015

VEZANE VIJESTI

Ništa od kulture

Piše: Vatroslav Miloš
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine odbili su prijedlog osnivanja izdvojenog gradskog ureda za kulturu.

Obilježavanje novih teritorija

Piše: Matija Mrakovčić
Izmjene Zakona o porezu na dohodak utjecat će na prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave, a time i na financiranje školstva, socijalne skrbi te kulturnih djelatnosti.

Sve su nam potrebniji novi prostori društvenosti

Razgovarala: Janja Sesar
O povijesti borbe za prostore nezavisne kulture u Zagrebu i ulozi nezavisne kulturne scene danas razgovaramo s Eminom Višnić.