Prioriteti u gospodarenju otpadom | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Prioriteti u gospodarenju otpadom

U Hrvatskoj se planira uspostava Centara za ponovnu uporabu, čija je svrha prikupljanje, popravljanje i prodaja već korištenih proizvoda, kako bi se smanjila količina otpada.

Pripremila: Martina Domladovac

FOTO: James Tsai

Po prvi puta Hrvatska uspostavlja model Centara za ponovnu uporabu, u kojima se različiti, već korišteni predmeti, popravljaju te obnovljeni prodaju, umjesto da ih se odbaci kao otpad. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro bi trebali predstaviti Smjernice za uspostavu sustava ponovne uporabe u Hrvatskoj. Iz Ministarstva ističu kako su smanjenje nastanka otpada i mjere vezane za ponovnu uporabu proizvoda prioriteti u gospodarenju otpadom te jedan od načina smanjenja količine otpada koji se odlaže.

Centri za ponovnu upotrebu mjesta su na kojima se prikupljaju i pripremaju za daljnju distribuciju predmeti ili stvari koje je moguće ponovo upotrijebiti. Svrha centra (mreže za ponovnu uporabu) prikupljanje je i preraspodjela proizvoda koji se - u najširem smislu riječi - još mogu koristiti, a dobiveni su od građana koji ih više ne trebaju. Na taj se način ponovno upotrebljava odjeća, obuća i tekstil, namještaj, kućanski aparati, kao i proizvodi široke potrošnje (posuđe, igračke, sportska oprema, umjetnički i ukrasni predmeti). Korisnici nepotrebne proizvode mogu donijeti u centar, a predviđeno je i da sami centri organiziraju mobilnu službu, spremnike i akcije kojima će prikupljati predmete za ponovnu upotrebu. Nakon preuzimanja, predmeti se procjenjuju i katalogiziraju te potom čiste, popravljaju i uređuju. Tako dotjerani proizvodi ponovno se prodaju, u prostorima centra ili putem internetske prodaje.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2013. godinu, u Hrvatskoj se proizvede 404 kilograma otpada po stanovniku godišnje, od čega 85 posto završi na odlagalištima. Europski prosjek je 481 kilogram po stanovniku, a samo 31 posto odloži se na odlagališta. Ponovna uporaba proizvoda utječe na smanjenje proizvodnje otpada te štedi sirovine i energiju potrebnu za njihovu izradu. Ponovnom upotrebom jedne tone tekstila štedi se 5 053 kilograma CO2, dok se recikliranjem tekstila štedi se svega 259 kilograma CO2, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Također, otvaranjem centara za ponovnu uporabu potiče se i mogućnosti usavršavanja radnih vještina i znanja teže zapošljivih i socijalno ugroženih skupina, prenosi Hina.

U EU centri za ponovnu uporabu udruženi su u organizaciju RREUSE koja promovira politike EU za ponovnom upotrebom korištenih proizvoda. Osim toga, promoviraju i ističu potrebu za proizvodima koji traju duže i moguće ih je popraviti, pošto su danas proizvodi dizajnirani tako da ne postoje rezervni dijelovi, a kada se pokvare, teško ih je ili neisplativo popraviti. RREUSE također inzistira da EU i vlade zemalja članica umjesto recikliranja i gospodarenja otpadom, počnu promicati ponovnu upotrebu, popravljanje i proizvodnju trajnijih proizvoda.

Projekti uspostave centara diljem Hrvatske sufinancirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 25.03.2016

VEZANE VIJESTI

Prevladavanje postojećih nedostataka

Pripremila: Martina Domladovac
U sklopu programa ARTUR - Arhitektura i urbanizam, održava se radionica na kojoj će se razmatrati potencijali neadekvatno iskorištenih turističkih objekata i prostora.

Zrelo za ukidanje

Piše: Vatroslav Miloš
Gradska uprava po prvi put nakon 21 godine nije osigurala financijsku podršku za rad Zelenog telefona.

Početni kapital za odgovorno poslovanje

Pripremila: Matija Mrakovčić
Grad Zagreb dodijelio je sedam potpora socijalnim zadrugama za devet projekata namijenjenih razvoju društvenog poduzetništva.