Prkos proizašao iz bespomoćnosti | kulturpunkt

Prkos proizašao iz bespomoćnosti

Akcija Smirne Kulenović Bosnian Girl 2, nastala kao reakcija na zakašnjelu presudu Ratku Mladiću, odraz je frustriranosti i prkosa poslijeratne generacije mladih na Balkanu.

Piše: Martina Domladovac

Smirna Kulenović, Bosnian Girl 2, FOTO: Simone Morciano

Na godišnjicu pada Srebrenice 2003. godine, umjetnica Šejla Kamerić na ulicama Sarajeva predstavila je svoj sada već kultni rad Bosnian Girl, u kojem se prikazuje s mizoginim grafitom koji je tijekom rata napisao nepoznati nizozemski vojnik na zidu kasarne kraj Srebrenice. Na dan kasnog izricanja presude ratnom zločincu Ratku Mladiću, 22. srpnja 2017. godine, mlada umjetnica i aktivistica Smirna Kulenović, referirajući se na Kamerićin rad, izvela je akciju Bosnian Girl 2, pokazujući srednji prst ispred zgrade Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Rad je nastao kao izraz bunta protiv zakašnjelih međunarodnih reakcija na ratne zločine počinjene devedesetih godina, ali i još uvijek dominantnih nacionalističkih diskursa koji narodima Balkana onemogućavaju suočavanje s nasilnom prošlošću. 

Fotografija Bosnian Girl 2 prvo je izvješena na pročelju Historijskog muzeja BiH, a 20. veljače 2018. godine predstavljena je istovremeno u Muzeju savremene umjetnosti u Skopju, te na medijskoj fasadi zagrebačkog MSU-a. U sklopu zagrebačke prezentacije rada, u Kući ljudskih prava održana je otvorena diskusija pod nazivom Transgeneracijski pristup temi suočavanja s prošlošću kroz umjetničku, kustosku i aktivističku praksu u kojoj je Kulenović ispričala svoju perspektivu izvedene akcije i pogled na ukopane nacionalističke pozicije u današnjim balkanskim društvima. 

"Rad je nastao kao emotivna reakcija na presudu Mladiću, koja se već dugo skupljala", kaže Kulenović. "Potraga za ratnim zločincima, a posebno za Mladićem je narativ s kojim sam odrastala. Mladić je postao univerzalni simbol koji je obilježio mene i moju generaciju. Imala sam osjećaj da se tom presudom završava jedan dio mog djetinjstva, moje mladosti", ističe autorica te dodaje kako se zbog mnoštva kontradiktornih perspektiva mladi u BiH sve manje žele baviti "sjećanjima" na ratnu prošlost. Rad je također direktan odgovor na lokalne nacionalističke ideologije koje nastavljaju kreirati nove forme radikalno nasilne i fašističke političke propagande. Čin pokazivanja srednjeg prsta za Kulenović je svjesna banalizacija jezika i izražavanja te reakcija na banalizaciju fašizma danas, a ova univerzalno prepoznatljiva gesta odgovor je na tu nakaradnu društvenu situaciju. "Prst nije uperen samo Europskoj uniji", ističe umjetnica, "nego svim lokalnim i regionalnim fašističkim tendencijama, kao i internacionalnoj publici koja se fašizmu vraća kroz migracijske politike".

Bosnian Girl 2 izravna je reakcija na proslavljeni rad Šejle Kamerić, no on prikazuje puno slojevitiju situaciju bosanske stvarnosti adresirajući temu poslijeratne generacije mladih odraslih u ratu i suočenih s nasilnom i nacionalističkom političkom propagandom. Rad Šejle Kamerić nastao je u nešto drugačijim okolnostima, u vrijeme kad se nije dovoljno govorilo o Srebrenici, kada je za neke to još uvijek bila previše bolna tema, dok su drugi šutjeli negirajući zločine. Rad je nastao u suradnji s fotografom Tarikom Samarahom koji je među prvima imao priliku ući u prostore gdje je bila smještena vojska Kraljevine Nizozemske koja je u sklopu mirovnih snaga UN-a od 1992. do 1995. godine bila odgovorna za sigurnost zaštićene zone Srebrenica. Jedan od grafita koje je Samarah zabilježio (NO TEETH…? A MUSTACHE…? SMEL LIKE SHIT…? BOSNIAN GIRL!) Kamerić je iskoristila za svoj rad, stavivši u pozadinu natpisa svoj lik. Rad još uvijek izaziva kontroverzne reakcije i rasprave "što je bosanska žena", ali i reflektira spektar nepravdi koje su posebno žene pretrpjele tijekom rata, od najbrutalnijih oblika fizičkog nasilja izazvanih šovinističkim percepcijama nacionalnih prava, do kolonijalnog pristupa međunarodnih institucija.

Kao i Kamerićin Bosnian Girl, rad Smirne Kulenović danas ponovno izaziva različite reakcije. Pokušaj prezentacije rada u Beogradu najbolji je pokazatelj ukopanosti nacionalističkih pozicija. Umjetnica ističe kako su dva mjeseca kontaktirali različite beogradske institucije koje su zahtjeve za objavljivanjem rada ignorirale ili im izravno odgovorile kako se u Srbiji spremaju izbori te da oni moraju ostati neutralni. Na kraju su rad 7. veljače ove godine u beogradskoj ulici Kneza Mihajla izložili aktivisti organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava, no brzo je nestao. Rad također preispituje "novo tijelo bosanske žene", jer je za razliku od ženstvenog lika Šejle Kamerić, Kulenović prikazana androgino i dječački, što se, kaže umjetnica, pokazalo kao možda najveći problem u njenoj zajednici. 

Godinu dana nakon objave rada Bosnian Girl na međunarodnom sudu donesena je prva presuda za genocid, a prošle godine Ratko Mladić nepravomoćno je osuđen za zločine počinjene u Srebrenici. Unatoč presudama, nacionalne politike zaraćenih strana ne dozvoljavaju prihvaćanje krivnje i suočavanje s prošlošću, a odugovlačenje s procesima dodatno je pojačalo nepovjerenje prema međunarodnim institucijama. Na pitanje dolaze li njen i Šejlin rad iz prkosa ili bespomoćnosti, Kulenović odgovara kako prkos proizlazi iz bespomoćnosti koja se kod nje gomilala godinama. Cilj njenog rada zato je potaknuti javnu raspravu o nemogućnosti da se na istinit način suoči s nasilnom prošlošću koja svakodnevno oblikuje živote ljudi, kao i o mogućnosti da se nametnuti ideali lažnog i eksternog "pomirenja" sagledaju kritički.

 
Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 23.02.2018

VEZANE VIJESTI

8372...

Piše: Martina Domladovac
Izložba posvećena genocidu u Srebrenici donosi fotografije Tima Lovelessa, jedna od rijetkih osoba koje su vidjele netaknute grobnice, prije njihove forenzičke obrade.

Odgovorna nastava povijesti

Piše: Martina Domladovac

U sklopu 13. HRFF-a održan je razgovor o poučavanju o ljudskim pravima u nastavi i obrazovnim programima škola u Hrvatskoj i BiH.

Promišljanje i dokumentiranje otpora

Pripremila: Martina Domladovac
Međunarodnim volonterskim kampom Pejzaž sjećanja, želi se potaknuti dijalog o otporu političkom nasilju te o pamćenju otpora u različitim društveno-političkim kontekstima.