Problem segregacije i stereotipne ikonografije | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Problem segregacije i stereotipne ikonografije

Inicijativom Beyond the Bathroom Binary teži se promišljanju i stvaranju novih simbola toaleta koji bi odbacili binarne podjele i bolje odgovarali potrebama zajednice.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Heather Buckley

Američku, ali i širu javnost nedavno je šokirao zakon donesen u Saveznoj državi Južnoj Karolini koji prisiljava građane da se pri korištenju javnih toaleta, služe isključivo onim koji se podudara s njihovim rodom dodijeljenim pri rođenju, umjesto prema rodu s kojim se pojedinci sami poistovjećuju. Rodna binarnost nameće se u gotovo svim segmentima društva, a podjela na "muške" i "ženske" toalete samo je jedan od uočljivijih primjera. I dok zagovornici podjela tvrde kako one postoje da bismo bili sigurniji, kritičari naglašavaju problematičnost tako uređenog društva za trans zajednicu i sve one koji se ne poistovjećuju isključivo s jednim rodom.

Podjelu na muški i ženski prostor neizbježno prate i simboli koji na njih upućuju. Iako se čine banalni, njihova značenja su višestruka, pa tako i poistovjećivanje i vezanje uz njih. "Simboli nešto potpuno umjetno pretvore u ideju, nešto prirodno, konkretno i apsolutno. S vremenom, prestanemo propitivati njihovu opravdanost. Slično je i sa simbolima koji dijele muške od ženskih toaleta, većina nas pretpostavlja da se binarni toaleti podrazumijevaju, bez obzira na to koliko dobro samo dva roda prezentiraju sve ljude", kaže za Huffington post profesor Jamer Hunt, sa Škole dizajna Parsons. Huffington post je, inspiriran događajima u Južnoj Karolini, pokrenuo inicijativu Beyond the Bathroom Binary te pozivaju dizajnere i umjetnike na promišljanje i stvaranje novih simbola koji bi odbacili binarne podjele i bolje odgovarali potrebama zajednice.  

Kod nas se pitanjem odijeljenosti toaleta i njihovim simbolima bavila Lina Gonan, koja je u članku WC-i i ikonografija urinarne segregacije, objavljenom na portalu Muf, razložila svu problematiku segregacije i stereotipne ikonografije. Sigurnost ranjivih skupina, potreba za "skrivanjem" od potencijalnih seksualnih partnera i različiti načini korištenja toaleta glavni su argumenti segregacije, no oni u najmanju ruku postanu upitni kada uzmemo u obzir da to podrazumijeva heteroseksualnost, međusobno ne razumijevanje i stvaranje pravih potencijalno opasnih situacija. Primjerice netko tko bi silovao ženu ovako zna gdje će je puno vjerojatnije naći samu. "Uostalom, kad bi se spol jednom demistificirao i kad bi zahodi prestali biti segregirani kao da se radi o različitim životinjskim vrstama, bilo bi manje vjerojatno da bi muškarac/potencijalni silovatelj smatrao ženu pukim plijenom. Isto vrijedi i za druge ugrožene skupine koje su diskriminirane po svom spolnom/rodnom identitetu, rodnom izražavanju ili seksualnoj preferenciji", tvrdi Gonan.

Na isti način simboli koji obilježavaju takve segregirane toalete perpetuiraju rodnu i spolnu stereotipizaciju, dok istovremeno isključuju i diskriminiraju ne binarne osobe. "Omogućavanje ljudima da koriste koji god toalet žele ne predstavlja nikakvu prijetnju onima koji tvrde kako im to stvara nelagodu", kaže Nicholas Mirzoeff, profesor Njujorškog sveučilišta. "S vremenom ćemo vidjeti, baš kao i kad smo uklonili natpise bijelci i obojeni iz toaleta i javnih česmi, da je strah u nama veći od stvarne prijetnje. Skinuvši te natpise vidjeli smo kako je nestalo poniženje, ljudima je vraćen osjećaj dostojanstva i nitko nije dugoročno oštećen tom transformacijom", zaključuje.

Galeriju pristiglih radova na Beyond the Bathroom Binary potražite ovdje

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 12.07.2016

VEZANE VIJESTI

Horor roda i spola

Piše: Martina Jurišić
Pomnija istraživanja društveno-kulturalnih promjena unutar žanra horora, kao i svjesnost o njima, možda na kraju dovedu do snažnijih ideoloških pomaka.

Budućnost feminističkog djelovanja

Piše: Vatroslav Miloš

Deseti poslijediplomski seminar Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi ove se godine posvećuje preuzimanju budućnosti u vlastite ruke.

Status roda unutar kulturnih praksi

Pripremila: Martina Domladovac
Tijekom travnja 2016. godine u suradnji Centra za ženske studije i Akademije likovnih umjetnosti, održava se nastavni modul Kreativni kritički laboratorij – Feminističke teorije i prakse.