Produžiti život domaćem filmu | kulturpunkt

Kulturoskop Kinemaskop

<

Produžiti život domaćem filmu

O značaju novopokrenute platforme croatian.film za mlade filmaše i filmašice te budućem razvoju kinoprikazivaštva razgovarali smo s voditeljicom projekta Marijom Ćurić.

Razgovarala: Ivana Pejić

FOTO: Žuti mjesec, r. Zvonimir Jurić / croatian.film

Hrvatska produkcija filmova kratkog metra posljednjih je godina iznimno živa, a njenoj vidljivosti svakako je pridonio i niz festivala koji su etablirali kratkometražni film, ali i brojne mlade autore i autorice koji/e upravo u ovom formatu rade svoje prve filmske iskorake. Među njima je svakako i Zagreb film festival sa specijalnim programom Kockice na kojem se više od desetljeća promovira studentski film i kontinuirano prikazuju ostvarenja već prepoznatih autora. No, kao i većina domaće filmske produkcije, i kratki film "živi" samo na festivalima i ponekom specijaliziranom programu (poput dugovječnog Kratkog utorka) i to uglavnom u većim sredinama. No, od ovog mjeseca domaća kratkometražna produkcija raznih rodova i žanrova dostupna je svima, u svakom trenutku i potpuno besplatno na platformi croatian.film, koju je osmislio i u stvarnost pretvorio tim Zagreb Film Festivala, upravo na temelju svog uspješnog festivalskog programa. Da je interes za kratkim filmom velik te da je pokretanje platforme imalo snažan odjek u filmskoj i široj kulturnoj javnosti, pokazuju i podaci prema kojima ju je u samo osam dana posjetilo više od 15.000 jedinstvenih korisnika dok su filmovi pregledani više od 10.000 puta. 

O značaju projekta za publiku i filmaše, posebno one mlađe genreacije te budućnosti platforme, ali i kinoprikazivaštva razgovarali smo s voditeljicom projekta croatian.film, Marijom Ćurić.

 

KP: Platforma croatian.film zamišljena je kao nadgradnja ZFF-ovog dugogodišnjeg programa Kockice na kojima se promovirao studentski film i etablirali mnogi mladi filmaši i filmašice. Što za njih znači nova platforma, kakve su dosadašnje reakcije?

Platforma croatian.film upravo je to, razvoj i nadogradnja Kockica. Nakon desetak godina programa koji je iz godine u godinu postajao sve posjećeniji te postao relevantna platforma za prikazivanje radova naših mladih filmaša, a i nakon godina stalnih pitanja "A gdje da sad pogledamo te filmove?", rodila se ideja za croatian.film. Naravno, platforma je tu za sve gledatelje i gledateljice jer svima želimo omogućiti kvalitetan pregled i uvid u domaću kratkometražnu produkciju u bilo kojem trenutku i bilo gdje. No, mladim filmašima ona će koristiti i u profesionalnom smislu. S platformom croatian.film dobili su mjesto gdje mogu besplatno promovirati svoj rad, ali i mjesto gdje mogu pogledati, proučiti i naučiti iz tuđih radova.

Platforma djeluje i kao svojevrstan arhiv, lako se dolazi do informacija o produkcijama, popisa ekipe koja je radila film, popisa festivala koji imaju kratkometražni program i sl. Kroz naš dio s novostima, kolumnama te intervjuima mogu doći do aktualnih informacija vezanih uz kratki film, susresti se s originalnim pregledom kratkometražne produkcije te doći do mišljenja iskusnih filmskih profesionalaca o kratkom filmu. U rubrici Filmaš mjeseca jedno od stalnih pitanja je "Koji su vaši savjeti za mlade filmske profesionalce koji pripremaju svoj prvi kratkometražni film?". Mislim da mladi filmaši mogu puno pozitivnoga i korisnoga izvući iz platforme, dosadašnje reakcije to potvrđuju, a trudit ćemo se da i u budućnosti ostane tako. 

KP: Kako je izgledao proces prikupljanja građe, koje je razdoblje obuhvaćeno i na čemu se temelji selekcija?

Proces prikupljanja građe, kao i  proces "građenja" same platforme trajao je otprilike godinu i pol dana. Proces je bio dugotrajan i iscrpljujuć, no zbog velikog zadovoljstva finalnim produktom sada na to razdoblje gledamo s osmijehom. Imali smo veliku pomoć prijatelja, partnera i produkcija koji su od početka vjerovali u projekt te nam ustupili sve potrebne podatke i bili spremni pomoći oko svega. Neizmjerno smo im zahvalni na tome. Baza trenutno broji 122 filma većinom iz novije produkcije, a nama je velika želja da je proširimo na arhivske filmove. To je jedan od ciljeva na kojem radimo svaki dan te se nadamo da će u skorijoj budućnosti biti i ostvaren.

Selekcija kao takva je bila jednostavna, javljali smo se produkcijama čije kratke filmove smo pronašli u bazama Hrvatskog audiovizualnog centra, bazama nekih festivala i prema našim saznanjima. Naravno, kriteriji za prijavu filma na platformu postoje i oni su većinom tehničke prirode te se mogu naći na web stranici. Cilj nam je da baza filmova i podataka bude bogata, relevantna i kvalitetna. Zbog ove želje na platformi smo omogućili i opciju za online slanje prijavnice kako bi privukli redatelje i produkcije da jednostavno pošalju svoje filmove.  

KP: Koji su planovi za budućnost, u kojem smjeru želite razvijati platformu?

Naš konstantni cilj, koji je okosnica našeg rada, jest stalno širiti bazu filmova i podataka na platformi relevantnim i kvalitetnim sadržajem. Kao što sam napomenula ranije, velika želja nam je da bazu proširimo i s izborom arhivskih filmova. Smatramo da bi bilo izvrsno kada bi filmska publika lako mogla doći do kratkometražnih dijela naših kultnih redatelja, znamo da za tim postoji veliki interes. Zanimljiva nam je situacija u kojoj gledatelj jednim klikom može prijeći s nove produkcije na staru te može usporediti, analizirati što se promijenilo, što je prije bilo bolje ili lošije... Svakodnevno radimo i na našem dijelu s novostima, težimo ka tome da platforma bude mjesto gdje će gledatelji doći pronaći sve aktualnosti vezane uz film, kako kratki tako i dugi. Dugoročni cilj je proširiti bazu i na dugometražni film, kako bi platforma postala centralno online mjesto hrvatske kinematografije. Time bismo zaokružili cijelu ovu priču te se nadamo skoroj realizaciji svih planova. 

KP: Domaći film, i kratki i dugometražni, koji izlazi iz okvira mainstreama javnosti je dosad bio dostupan uglavnom na festivalima i rijetkim specijaliziranim programima u nezavisnim kinima. Ipak, posljednjih godina nestaju takva mjesta i takvi programi. Kako mislite da će se to odraziti na domaću produkciju, je li budućnost online? 

Upravo zbog činjenice da je taj tip domaćeg filma ograničen na festivale i programe u nezavisnim kinima nastala je ideja da napravimo platformu koja će produžiti život domaćem filmu i spasiti ga od zaborava. Ipak, mi se nadamo i vjerujemo da je trenutna situacija nestajanja nezavisnih kina prolazna i da će se uskoro ponovo početi cijeniti i ulagati u mjesta nezavisne kulture. Mene osobno takva situacija pogađa na više razina, smatram da su mjesta nezavisne kulture nužna za svaki grad i za stanovništvo grada koje traži i želi zadovoljiti svoje kulturne potrebe. Domaća produkcija zbog ovakve situacije pati jer teško pronalazi mjesta za prikazivanje svojeg rada, za širenjem publike…

U jednu ruku se slažem s izjavom da je budućnost online, usudila bih se reći i da već živimo u toj budućnosti u ovom trenu. Tehnologija konstantno napreduje, mlađe generacije kulturne sadržaje većinom konzumiraju online, svijet se mijenja i trebamo mu se prilagoditi. Prednost online platformi je velika, sadržaj je stalno dostupan i veseli me činjenica da se sada kratki film može pogledati i u tramvaju na putu do posla. Putem online platformi je lako pratiti sve aktualnosti, lako je doći do informacija i kontakata te je olakšana mogućnost spajanja s drugim filmskim profesionalcima. No, online platforme nemaju to zadovoljstvo zajedničkog uživanja filma. Nadam se da će naša budućnost imati oboje. 

 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 19.02.2020

VEZANE VIJESTI

Dokumentarni film svodi se na skupi hobi

Razgovarala: Martina Domladovac
S Hrvojem Osvadićem, suvlasnikom 15 umjetnosti i bivšim predsjednikom Hrvatske udruge producenata razgovarali smo o utjecaju stranih produkcija na tržištu i glavnim izazovima struke.

Kina trebaju odgajati svoju publiku

Razgovarala: Martina Domladovac
S Reom Rajčić i Ivanom Kelavom, producentima zagrebačke Eclectice razgovarali smo o mogućnostima distribucije nezavisnih filmova i važnosti ulaganja u edukaciju mladih autora.

Paradoksi kratkog filma

Piše: Iva Rosandić
Iako se otkriva kao najzahtjevnija, kratka forma u ovdašnjoj igranoj produkciji redovito preuzima funkciju vježbe, a rjeđe služi traganju za individualnom artističkom poetikom.