Profit kao javni interes | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Profit kao javni interes

Iako su udruge koje obavljaju gospodarsku djelatnost obveznice poreza na dobit, nova odredba Zakona omogućila je pokretanje neobaviještene i nezainteresirane porezne mašinerije.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Simon Cunningham

U proteklih je šest mjeseci izmjenjeno i dopunjeno nekoliko zakona koji se tiču neprofitnih organizacija, a najvažniji među njima zasigurno su Zakon o udrugama i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. U jednom je trenutku još izgledalo da će knjigovodstvo i računovodstvo neprofitnog sektora napokon zaživjeti kao stabilan i uređen sustav, iako je iz njega neopravdano i neobjašnjeno isključena djelatnost vjerskih zajednica. No, krajem veljače na službenim stranicama Porezne uprave objavljen je poziv neprofitnom sektoru odnosno udrugama koje su započele ili već obavljaju gospodarsku djelatnost na tržištu da najkasnije do 31. ožujka izvrše upis u Registar poreznih obveznika. S druge strane hitnje, Zakon o udrugama ostavlja rok do 1. listopada za usklađivanje statuta s novim-starim djelatnostima udruga.

Potom, sredinom ožujka na "teren" izlaze porezni inspektori, u televizijskim dnevnicima najavljuje se pojačan nadzor udruga koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a prema svjedočenjima, udruge dobivaju neselektivne naputke da se prijave kao obveznici poreza na dobit. Isto tako, čini se da je većina poreznih inspektora nespremna i needucirana za nadzor udruga te se polako počinje stvarati sumnja da se radi o još jednom pokušaju punjenja proračuna preko prekarnih leđa onih koji i inače ne kotiraju suviše visoko na ljestvici društvenih vrijednosti - neprofitnih organizacija. Zašto je tomu tako, moglo se čuti i tijekom sjednice Savjeta za razvoj civilnoga društva, održane 10. travnja. Opće je poznata stvar da postoje pravne osobe registrirane kao udruge koje zaista jesu nelojalna konkurencija poduzetnicima na tržištu. Manje je poznato da i je udrugama, baš kao i Poreznoj upravi, u interesu da se napravi razlika između takvih "udruga" i onih koje ostvareni prihod od prodaje, recimo, knjiga, iskoriste za organiziranje, naprimjer, besplatnih radionica za djecu. Upravo se ovdje nalazi razlikovanje drugog i trećeg sektora, komercijalnog i neprofitnog.

Zakon o udrugama u članku 4. propisuje da je udruga svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba (...) bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Članak 9. istog Zakona objašnjava načelo neprofitnosti na kojem se temelji djelovanje udruge - udruga se "ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu". Također, odredbe Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija odnose se, kao što je propisano u članku 2. Zakona, na domaće i strane udruge (...) kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Pojednostavljeno rečeno, udruga se osniva radi obavljanja određenih djelatnosti u javnom interesu, a ako obavlja gospodarske djelatnosti koje proizlaze iz njenog statuta, taj se prihod udruge ulaže u daljnje razvijanje djelatnosti (redovitog poslovanja) propisanih statutom udruge. Dobit pak, materijalna korist od trgovine ili drugih poslova, jest dobitak ili profit koji poslovni subjekt zadržava za sebe, bez obaveze ulaganja u osnovne djelatnosti. 

Na sjednici Savjeta pokušalo se doskočiti uzroku ovakve zbrke. Naime, početkom ožujka Porezna je uprava objavila novi Porezni priručnik za udruge u kojem eksplicitno stoji da "neovisno o tome ima li udruga u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti, ili samo prihode radi financiranja djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti". Odnosno, odredba izjednačava prihod udruge s dobiti poduzeća, poduzetnički profit i neprofitnu djelatnost, djelovanje u javnom interesu i za javno dobro s privatnim, osobnim bogaćenjem. Iako udruga u aktima o osnivanju nikako ne može imati za cilj ostvarivanje dobiti, novija i nadasve hitra poreznička nastojanja izgledaju inspirirana stavkom 7. članka 2. Zakona o porezu na dobit, na snazi od 11. prosinca 2014, koji propisuje da su udruge koje u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika radi utvrđivanja obveza poreza na dobit. 

Zaposlenice Porezne uprave koje su sudjelovale na sjednici savjeta za razvoj civilnoga društva nekoliko su puta istaknule da se ovime niti na koji način ne ulazi u djelovanje samog neprofitnog sektora, već je u porezni sustav potrebno uključiti samo gospodarsku djelatnost jer bi njeno neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Iako je spomenuti stavak 7. na snazi barem od 2004. godine, nova odredba o postupanju u roku osam dana omogućila je pokretanje mašinerije koja, uglavnom neobaviještena, a svakako nezainteresirana za specifičnosti neprofitnog sektora, u ovom trenutku može napraviti daleko više štete od koristi. S tim se slažu, naprimjer, Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge, Blaženka Sećkar iz GONG-a i Andreja Milić iz Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika. Vidačak je istaknuo nužni niz usklađivanja zakona i pravilnika, Sećkar situaciju u kojoj su udruge praktički gurane u pokretanje gospodarskih djelatnosti radi samoodrživosti, a Milić činjenicu da je neprofitni sektor poseban sustav na koji se ne može samo tako primijeniti porez na dobit. Sjednica je završena zaključkom o potrebi edukacije službenika Porezne koja će, zajedničkim naporima udruga i uprave, pridonijeti boljem razumijevanju i klasifikaciji gospodarskih djelatnosti te neprofitnosti, a možemo se nadati, i obuhvatnijem shvaćanju pojmova iz kojih sve proizlazi: javnog interesa i društvene uloge trećeg sektora.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 13.04.2015

VEZANE VIJESTI

Prihod ili dobit, isto je

Piše: Matija Mrakovčić
Porezni priručnik za udruge donosi osnovne informacije o poreznim obvezama i pravima udruga te objašnjava kada su udruge dužne plaćati porez na dobit i PDV.

Što koči razvoj društvenog poduzetništva?

Piše: Matija Mrakovčić
Samo osam europskih država provodi politiku razvoja društvenog poduzetništva, a strategija poticanja takvog poduzetništva u fazi je razvoja u sedam zemalja, između ostalog u Hrvatskoj.

Nemogućnost dugoročnog planiranja

Piše: Matija Mrakovčić
Savjet za razvoj civilnoga društva održao je sjednicu na temu podrške neprofitnim medijima u Hrvatskoj.