Proizvodnja kulture i sudjelovanje u njoj | kulturpunkt

Proizvodnja kulture i sudjelovanje u njoj

Za Vukovar neizbježna Mirovna grupa mladih Dunav od 1995. djeluje na području civilnog društva, kulture mladih i izgradnje mira. Razgovaramo s Martinom Uglik.

Razgovarala: Matija Mrakovčić
  • A
  • +
  • -

KP: Mirovna grupa mladih Dunav bavi se promicanjem civilnoga i demokratskog društva zasnovanom na kulturi nenasilja, tolerancije, te poštivanja ljudskih prava. Možeš li mi ispričati kako si počela raditi u udruzi?

M.U.: U Vukovar sam doselila 2002. godine, udajom. Nakon prestanka rada u Belom Manastiru, u Baranjskom Civilnom Centru 2009. godine, počela sam volontirati u Mirovnoj grupi mladih Dunav, uglavnom na pisanju projekata. S obzirom da je 2008. u organizaciji bio preustroj, sagledali smo sav prijašnji rad u Mirovnoj, zadržali sve ono što je bilo dobro i uspješno, odbacili neuspješno i ubacili neke nove stvari u metodologiji rada i aktivnostima. U udrugama mladih velike su fluktuacije mladih, koji dolaze i odlaze iz organizacija tako da udruge mladih stalno imaju svoje uspone i padove. Uspjeli smo kreirati održivu strukturu i uključivati nove snage u rad organizacije, a rezultate ubiremo unazad dvije godine.


KP: Dosadašnji su projekti Mirovne uključivali podržavanje dijaloga mladih različitih etničkih pripadnosti, pružanje adekvatne neformalne edukacije, učenje o ljudskim pravima, uključivanje mladih u postojeće programe Republike Hrvatske za djecu i mlade. Kako je uopće cijela priča oko Mirovne grupe počela?

M.U.: Još 1995, grupa ljudi nezadovoljna stanjem nakon rata i situacijom oko mladih, okupila se i inicirala rad s djecom i mladima. Preko UNHCR-a mladi iz Vukovara uspostavili su kontakt s Akcijskom grupom mladih iz Osijeka i započeli sa zajedničkim seminarima, treninzima u inozemstvu i razvijali priču o miru. Osim s mladima radilo se tad i s djecom, napravljena je i predstava Zvjezdana Vila, dijelila se humanitarna pomoć, provodile akcije u zajednici, vodile radio emisije za mlade, izlazio je bilten za mlade Ševa s lokalnim pričama, a u periodu 1997-1998, preko Austrian Peace Service u našoj udruzi su mladi Austrijanci služili civilni vojni rok. 

Krajem 1997, održana je Skupština i udruga je zvanično registrirana u Zagrebu 3. veljače 1998. godine. Kako su Austrijanci bili dosta jaki i poduzetni u stvarima vezanim uz kulturu i umjetnost, s nama su provodili aktivnosti koje bi povezale mlade koji su se vraćali u Vukovar sa onima koji su ostali, a isto tako umrežavali su mlade iz Vukovara s inozemstvom, prvenstveno Austrijom, Belgijom i Nizozemskom. Iz Mirovne je poteklo i nekoliko srpsko-hrvatskih brakova. Sve se to događalo kroz druženja i njihove aktivnosti vezane uz kulturu i umjetnost. 

Nakon što je PRONI 1998. otvorio obuku omladinskih radnika, mnogi su otišli na obuku i nastavili rad u Mirovnoj ili drugim NVO organizacija, a kako su jedni odlazili, istovremeno su dolazile nove generacije i akcije su nastavljene. Die Schwelle je deset godina financirao institucionalni razvoj udruge i programe povezivanja s Njemačkom, te smo tri godine radili i s Umjetničkom školom iz Ottersberga – njihovi studenti dolazili su ovdje, a odavde su odlazili mladi koji se bave likovnim stvaralaštvom, crtači stripova i grafiteri. To je funkcioniralo do negdje 2007.godine. CARE International 1998. osigurao je sredstva za kupnju kuće, čime je osiguran i vlastiti prostor za rad udruge.

U svibnju 1998. sudjelovali smo na 6. Hrvatskoj reviji jednominutnih filmova s filmom Ju-hu! Završio nam rat! te smo, zajedno s lokalnim udrugama, 2000. godine, bili smo jedni od suoorganizatora East –West festivala ovdje u Vukovaru, prvog festivala elektronske glazbe koji je bio vrlo uspješno posjećen.


KP: Veoma važan segment rada Mirovne grupe jest rad s mladima. Mirovna vodi Klub mladih, jedini takav prostor u Vukovaru.

M.U.: Prije petnaest godina formirali smo Klub mladih koji djeluje kao sociokulturni centar za mlade u kojem je moguće realizirati aktivnosti vezane uz djecu i mlade, kao mjesto za razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje i participacije u kulturi. Također želimo kroz Klub mladih doprinijeti razvoju nezavisne kulturne scene u gradu Vukovaru kroz aktivnosti koje promiču suvremeni audivizualni izričaj, i korištenje novih tehnologija u umjetničkoj produkciji, poticati razvoj street art umjetnosti kroz organiziranje uličnih manifestacija i umrežavanje sa street art umjetnicima iz inozemstva.

Aktivnosti projekta uključuju osiguranje prostora i mjesta za svakodnevni rad samih umjetnika i kreativaca, organiziranje i provedu koncerata, festivala i glazbenih radionica, likovnih radionica, video/foto factory, strip radionica, izložbi, prezentacija umjetničkih radova i proizvoda, edukativnih radonica vezanih za učenje jezika, pomoći u nastavi, poduzetništva. Mlade korisnike kluba šaljemo na sudjelovanja na nacionalnim i međunarodnim manifestacijama i razmjenama, promoviramo neformalno obrazovanje mladih u području kulture i umjetnosti, poduzetničkih vještina, znanja i sposobnosti, kreativnog rada.

Klub mladih sadrži opremu za bavljenje fotografijom, 3D animacijama - rad u blenderu, opremu za prezentacije, materijale za likovno stvaralaštvo, glazbenu opremu za vježbanje (bubnjevi, razglas, mikrofoni) i manje izvedbe, te studio za snimanje glazbenih uradaka. Tri demo benda snimila su svoje demo albume, i hip hoperi svoje pjesme, te su kompilacije nastale kroz hip-hop radionicu koju je vodio General Woo. Prostor je također otvoren za javnost kroz svakodnevni rad Kluba.


KP: Prema načinu na koji Klub funkcionira i čime se sve bavi, mladima u Vukovaru naizgled ništa ne bi trebalo nedostajati u području kulture i umjetnosti. No, to ipak nije tako.

M.U.: Mladi grada Vukovara i okolice, s obzirom na poslijeratno razdoblje, a isto tako i zbog nedovoljne podrške urbanim kulturama, nemaju dovoljnu podršku zajednice. Upravo kroz Klub mladih želimo omogućiti mladima da unaprijede svoj talent, prenose svoja znanja i vještine na druge, te promoviramo urbanu, suvremenu kulturu na području grada Vukovara. Također, to nastojimo i kroz umrežavanje i zajedničke projekte s međunarodnim organizacijama koje djeluju na području kulture i umjetnosti i izvan granica Hrvatske, posebice u zemljama Jugoistočne Europe, Austrije, Nizozemske i Njemačke.

Kroz naš rad osigurali smo sadržaje kojim smo uključivali mlade s područja grada te kroz međunarodnu suradnju utjecali na povećanje broja mladih koji se bave kulturom i umjetnošću na području grada. Tako je povećan broj rock i metal bendova, razvija se hip hop scena,broj nastupa i  promocija na lokalnom i međunarodnoj razini se povećao, uveli smo nove umjetničke discipline i street art aktivnosti – od izrade figura od ciporeksa, uzidavanja raznih predmeta u zid, jam sesija, art jam-ova, grafitiranja. 


KP: Na koji se način Mirovna predstavlja široj lokalnoj zajednici, odnosno po kojim je manifestacijama najpoznatija?

M.U.: U suradnji s Javnom ustanovom u kulturi Hrvatski dom i Blackout festivalom koji vodi General Woo, suorganizatori smo Tjedna urbane kulture od 2010. godine koji se svake godine održava u Vukovaru i koji uključuje izložbe, prezentacije amaterskih umjetničkih radova mladih, koncerte, festivalskih programa - Balkan Street i Vurban street festivala, potom nastupe plesnih skupina, jazz koncerata, izradu grafita, art jamova, održavanje glazbenih i plesnih radionica.

Festivalski program okuplja lokalne bendove i izvođače iz inozemstva. Kao partnerska organizacija proveli smo projekt Music without borders - kroz IPA Višekorisnički program. Kroz taj je program umreženo više od 40 glazbenika i aktera koji rade na području glazbe (izdavaštvo i koncerti) s nezavisne glazbene scene, te 20 subjekata koji rade na području kulture i umjetnosti. Promovirali smo naše demo bendove: Das Rejdž u Njemačkoj kroz BRN Festival u Dresdenu, Borovske Štakore u Makedoniji, General Woo nastupio je na Taksirat festivalu u Skopju. Projekt je realiziran s organizacijama KulturAktiv iz Dresdena, Taksirat iz Skoplja i Generator iz Vranja, a financirala ga je Europska Unija, dok je Ured za udruge sufinancirao projekt.

Kroz projekt Young Artist linked In umrežili smo i osnažili mlade koji se bave kulturnim stvaralaštvom kroz razmjenu i izložbu radova u Nizozemskoj. Kroz projekt Streets mapping and connecting young creative scene in EU koji financira program Kultura 2007- 2013 potičemo strip crtače, glazbenike i umrežavamo umjetnike na međunarodnoj razini. 

Od 2000. provodimo program Mladi na djelu, posebno program Europska Volonterska Služba, putem kojeg kao akreditirana organizacija primamo i šaljemo volontere koji volontiraju u nevladinim organizacijama u inozemstvu, ili koji volontiraju na našim projektima i u Klubu mladih. Važno je spomenuti da je ovdje u Vukovaru 2005. bila osnivačka skupština SEEYN-a, Mreže mladih jugoistočne Europe. Ono što je bitno i što treba istaknuti jest da nam se rad temelji na suradnji s inozemstvom kroz međunarodne projekte.


KP: Na koje se sve načine Mirovna financira?

M.U.: Glavni izvori financiranja su nam sredstva od međunarodnoj donatora koje osiguravamo kroz Višekorisničke programe, Program ljudskih potencijala, program Mladi na djelu, Kultura 2007- 2013, Unicredit fondacija. Kroz umreženost s organizacijama iz inozemstva, posebice iz Njemačke i Nizozemske, te sa zemljama Jugoistočne Europe, sudjelujemo u projektima kao nositelji i kao partneri, u posljednje tri godine imamo ostvareno i preko 60 partnerstava. Od domaćih sredstava projekte nam financira Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, te od poduzetnika Zagrebačka banka, Hrvatska elektroprivreda.


KP: Rekla si da od 100% financija, 20% je iz domaćih izvora. Koji su vam domaći izvori financiranja?

M.U.: Ministarstvo socijalne politike uglavnom. Za projekte udruga usmjernih borbi protiv zlouporaba droge i svih drugih oblika ovisnosti za aktivnosti koje provodimo u klubu mladih, unutar dvije godine osiguravamo po 100 000 kuna, a imamo i program vezan za poduzetništvo mladih gdje MSPM osigurava 70 000 kuna, i gdje radimo obuku mladih za jačanje poduzetničkih vještina kako bi postali aktivni ne samo u osnivanju firme već i u prezentiranju sebe. Obuka se provodi po CEFE metodi koji provodi CEFE International. Za naš dio regije centar je u Banja Luci, trening je certificiran i trening nam drži poduzetnik iz Makedonije, bivši zamjenik ministra gospodarstva, Zoran Vitanov. Metoda je odlična tako da mi želimo otvoriti CEFE podružnicu u Vukovaru i osigurati sredstva za trening za trenere, kako bi osigurali bazu trenera iz Hrvatske. Osim poduzetničkih vještine, prvi smo na području grada koji smo započeli ECDL tečaje 2007, godine kroz prekogranični CARDS program s IAN organizacijom iz Srbije. 


KP: Osim kuće koja je baza Mirovne i svih njenih projekata, raspolažete i s opremom potrebnom za organiziranje koncerata i sličnih manifestacija.

M.U.: Od 2009. smo imali suradnju s Generatorom iz Vranja koji je tada provodio Balkan Street Festival (BSF) koji se već organizirao u Makedoniji, Srbiji i Bosni. U Nizozemskoj smo se povezali sa Platform Spartak organizacijom koja se bavi svime vezanim uz umjetnost i kulturu. Oni imaju s jednom firmom dogovoreno da plaćaju mladim glazbenicima turneje, organiziraju natjecanja u Amssterdamu i Den Haagu i onda tko pobjedi ide na Balkan Street Festival. Naša obveza bila je osigurati resurse za njih - smještaj, najam razglasa, hranu i prostor za njihovu svirku… to nam je bio super početak za neku širu priču.

Od tada, od 2009. godine radimo Balkan Streets festival. U Vukovaru to izgleda tako da Nizozemci pošalju bendove prvo u Makedoniju, pa Srbiju, pa na kraju završe kod nas. Krajem 2010., nakon suradnji s Generatorom, Kultur Aktivom i Taksiratom, održali smo Music Without Borders festival koji je bio više korisnički i kroz taj projekt smo inicirali jako puno stvari koje i danas žive u gradu. Projekt je na kraju prepušten zajednici, mi smo sada samo podrška.  

Kroz projekt MSPM osigurali smo opremu kako bi mladi koji se bave glazbom mogu uvježbavati svoje glazbene uradke. Prve godine kad smo radili BSF, organizirali smo radionicu, dolazili su iz Njemačke Dj-evi, ljudi koji rade booking…  A mi smo onda vodili grupe iz sve 4 zemlje u Dresden gdje su se oni upoznavali s time kako taj glazbeni dio funkcionira u Njemačkoj. Iskustva od tamo su prenosili onda ovdje. Zatim smo po jednu osobu iz organizacije slali u jednu od 4 države gdje bi onda oni radili s mladim glazbenicima, umrežavali se, a mi bi imali male festivalčiće. Kad ispričate mladima tu priču oni dobiju inspiraciju i motiviraju se.


KP: Koja je razlika između festivala u Makedoniji, Njemačkoj, Srbiji i Vukovaru?

M.U.: Kultur Aktiv i Taksirat rade više komercijalne festivale, a nama i Vranju taj segment je služio kao podrška lokalnoj sceni i nismo radili na komercijalan, profitabilan način. Taksirat je  udruga koju je osnovala firma. Kod nas udruge otvaraju firme, a kod njih je to obrnuto, firme otvaraju udruge. Oni su ipak na nekoj višoj komercijalnoj razini, povezani su i s InMusicom, Špancirfestom… Mi nismo imali taj segment već smo program provodili kao socijalni program. Slali smo mlade na te festivale gdje su imali mogućnost nastupa i imali smo konferenciju. Projekt je započeo treningom, nakon toga smo imali staff exchange, onda su na red došli festivali, konferencije, radionice i to je bilo odlično za zajednicu, pogotovo za jedan Vukovar. 


KP: Jedina ste udruga u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja ima trajnije oblike međunarodne suradnje i razmjene. Kako dakle izgledaju festivali i manifestacije koje Mirovna organizira u Vukovaru?

M.U.: Od samih početaka rad na nam se temeljio na razmjenama, treninzima na koje su dolazili mladi iz cijelog svijeta, a mlade Vukovarce bi slali van granica naše zemlje, tako da smo na taj način jačali kapacitete. Organizirali smo dvotjednu ljetnu školu Underground 2005, zajedno s danskom udrugom za mlade Next stop te je pedesetak mladih s raznih strana svijeta od Makedonije, Rumunjske, Ugande, Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Zambije, Nepala, SAD-a, Nizozemske, Moldavije, Tanzanije, Nikaragve, Italije, Zibambvea, Mađarske, te Danske i Hrvatske boravilo u Vukovaru i obradili teme poput Nacionalizam i uloga intelektualaca, Eko-aktivizam, Revolucionarni pokreti i Nezaposlenost mladih, uz eminentne predavače s područja bivše Jugoslavije, Italije, Danske, Velike Britanije i SAD-a.

Kad imate veći projekt i dolaze ljudi na konferenciju, rađaju se nove ideje tako da smo se mi ponovno povezali sa Platform Spartakom i odradili preko Youth in Action jedan projekt Young Artist Linked In, povezani mladi glazbenici. Njih 8 je išlo u Den Haag, vodili smo ljude koji se bave fotografijom, crtanjem, hip-hopom… Tamo su bili tjedan dana u sklopu razmjene mladih što im je bilo super i nakon čega smo se dogovorili na konferenciji i aplicirali 2013. za novi Streets: Mapping and Connecting Young Creative scenes in Europe. Taj projekt trenutno ide i kroz njega povezujemo više umjetnosti kojima se mladi bave kroz art jam i showcase. Ovdje su nam partneri Erfurt, Den Haag i Vranje, a projekt financira Kultura 2007- 2013. 

Bit je da sami mladi koji se bave umjetnošću počinju raditi neke akcije u gradu. Ne mora njima Mirovna biti organizator, mi smo im podrška. 


KP: Koje bi lokalne probleme za funkcioniranje Mirovne izdvojila kao najveće?

M.U.: Kao i svaka sredina, ima lokalnih problema i kočnica, ali i pozitivnih stvari. Uglavnom se financirano izvana s godišnjim prihodima oko 500 000,00 kuna, i s 6-9 zaposlenih osoba, puno radimo i pridonosimo gradu i očekujemo da se to vrednuje, a za ovu godinu odobreno nam je 5000 kuna na razini grada Vukovara, a prihodi će nam ove godine premašiti 800 000,00 kuna. Pošto imamo opremu od nas se očekuje da drugim udrugama kojima je jedino izvor financiranja grad Vukovar pomažemo ljudstvom i opremom, dovodeći nas pred svršen čin... tipa e sutra nam treba oprema za ovo ili ono. Nama je za rad Kluba potreban javni prostor u centru grada i to smatramo najveći problemom. Grad Vukovar je jedan od rijetkih gradova koji nema niti jedan javan prostor za mlade. Potrebna je veća podrška udrugama koja se bave urbanom kulturom mladih i inicijativama koje promoviraju urbanu kulturu.


KP: Je li segment kulture odnosno bilokakvog organiziranja oko mladih ustvari ispolitiziran?

M.U.: Jeste. Ove godine su festival Blackout ukinuli. Već smo prošle godine imali problem. Prostor od grada dobijemo svaki put bez problema, no u Dunavskoj Golubici, gdje smo 2012. radili BSF, vlasnik baš nema sluha za urbanu kulturu, i utišavao nam je stalno glazbu. Poludjeli smo. Kad se odmakneš, čuješ svira narodnjak. Taj BSF smo nekako i završili, a sutradan je bio Blackout festival kojeg organizira General Woo i kako se njemu događala ista stvar na kraju smo iz istog razloga u pola sata premjestili festival na drugo mjesto. Međutim ove godine, Woo-u Grad nije htio financirati Blackout, jer ne vide potrebu za ovim urbanim festivalom. 

Ono što je problem u Vukovaru da moraš biti dio određenog krda da bi bio prihvaćen od jednih, drugih i trećih. Različitosti se ne prihvaćaju. Kad je Vukovar Film Festival izbor bendova bude bolji, ali mi radimo bojkot zbog lokacije - zaštitari izbacuju ako imaš naprimjer svoje piće. Kafić u sklopu kojeg je festival privatizira javni prostor i zbog toga ne pušimo tu priču i izbjegavamo uopće odlazak u isti.

No, mi radimo svoju priču i nastavljamo. Tako je 2012. nastupao bend Blla, Blla, Blla iz Makedonije koji pjeva na albanskom, time smo promovirali različitosti. Osim toga bendovi iz Nizozemske nisu klasični bendovi, imaju svoju backstage opremu, i to veoma skupu. Bendovi iz Vukovara nemaju novac ni za uredne gitare. U njih se tamo ulaže, a naši nemaju ni na čemu vježbati. Svaki Nizozemski bend ima svog tonca. Cijelu Slavoniju da uzmeš nemaš dva uredna tonca, prestrašno.


KP: Spomenula si snimanje u prostorima Mirovne, reci nam nešto više o tom segmentu aktivnosti udruge.

M.U.: To smo kroz Klub mladih organizirali. Tri godine smo skupljali opremu za to, malo po malo, Ministarstvo socijalne politike nam je dalo sredstva. Sad imamo svu opremu i zato želimo pokrenuti internet radio. Tako da sad razmišljamo koliko bi to često išlo, radimo na programu… Nadamo se da će do kraja godine zaživjeti. 

Mirovna ima tu neku glazbenu pozadinu. Trenutno osam bendova kod nas vježba, snimimo im materijale, pa oni dalje rade produkciju jer mi to nismo mogli pokriti. Mi im taj materijal kasnije umnožavamo, šaljemo na festivale, podržavamo njihov rad.


KP: Jeste li povezani s drugim udrugama u gradu?

M.U.: Na lokalnoj razini povezani smo s gotovo svim udrugama – Proni centar za socijalno podučavanje, Vukovarci dobre volje, Europski dom, Centar za mir Vukovar, UDAR, udruge nacionalnih manjina, jedino još nismo direktno surađivali s udrugom VUKA koja se bavi nezavisnom glazbenom scenom. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 26.11.2013