Promjene su spore, ali bitne | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Promjene su spore, ali bitne

Povodom 20 godina djelovanja niškog Centra za devojke s aktivisticom Silvijom Mihajlović razgovarali smo o kontinuiranom radu na zagovaranju ženskih prava i osnaživanju kroz umjetnost.

Razgovarala: Martina Domladovac

FOTO: emi / Centar za devojke / Facebook

Niški Centar za devojke osnovan je 15. travnja 1998. godine s ciljem osnaživanja djevojčica, djevojaka i mladih žena kroz edukaciju, aktivizam i kreativnost. U središtu djelovanja Centra je borba protiv nasilja no osim toga bave se brojnim aktivnostima koje promoviraju feminističke vrijednosti i stvaraju siguran prostor za djevojke. Od 2002. godine bave se edukacijom srednjoškolki, a od 2013. godine u posljednjoj nedjelji svibnja aktivistkinje Centra organiziraju Nedelju ženskog zdravlja

U suradnji sa Ženskim prostorom 2010. godine organizirale su festival ženskog aktivizma i umetnosti FemiNiš, a 2014. godine pokreću festival ArtFemine. Rad Centra obuhvaća i izražavanje kroz kazališni medij, a u svibnju 2015. godine Centar za devojke je u Sićevu organizirao prvu Feminističku likovnu koloniju kojom se mlade umjetnice želi obrazovati i motivirati na uključivanje feminističkih tema u svoj rad. 

Povodom dvadeset godina djelovanja Centra, s njegovom aktivisticom Silvijom Mihajlović razgovaramo o počecima feminističkog aktivizma u Nišu, aktivnostima Centra za devojke i njegovog značaja u lokalnoj sredini.

 


Centar za devojke osnovan je 1998. godine i nedavno je proslavio 20 godina djelovanja. Što je potaknulo njegovo osnivanje? Kako se na pitanje ženskih prava ili organizacjia za borbu za ženska prava gledalo u to vrijeme u Srbiji?

Centar za devojke je nastao na inicijativu dve aktivistkinje i volonterke na prvom SOS telefonu u Nišu. Obzirom da u to vreme nije postao nikakav zakon koji bi štitio žene/devojke koje trpe nasilje, volonterke su mogle samo da ih slušaju i da im budu podrška kako bi se osnažile i otišle od nasilnika. U želji da se devojke i žene ne nalaze u situaciji da trpe nasilje i da deluju preventivno  nastao je Centar za devojke. Ideja i misija Centra za devojke je edukacija i emancipacija devojčica, devojaka i mladih žena. Tri teme kojima se bavimo jesu: prevencija nasilja nad devojčicama, devojakama, ženama; prevencija trgovine ljudima i žensko zdravlje. 

Na pitanje ženskih prava i organizacija ni tada, ni sada se ne gleda blagonaklono iako sada postoje zakoni koji se bave problemima nasilja nad devojakama i ženama, trgovinom ljudima...i dalje svest građana nije bitno izmenjena. Promene za koje se ženske organizacije zalažu su spore, ali veoma bitne. Tako od zakona i zaštite za devojke i žene koje trpe nasilje, danas imamo Zakon o sprečavanju nasilja u porodici. Zakon koji postoji samo zahvaljujući dvadesetogodišnjem trudu i radu aktivistkinja širom zemlje. 

 

Kakvi su bili sami počeci Centra? Koliko su vam u radu lokalna zajednica i državne institucije izlazile u susret?

Centar za devojke od 2002. godine se bavi radionicama po kojima je i najpoznatiji. Do sada smo uradile preko 1700 radionica sa više od 24 000 devojaka. 

Lokalna zajednica i državne institucije se nisu mnogo uključivale i podržavale naš rad. Jednom smo dobile od opštine 30 000 dinara (180 evra) za Nedelju ženskog zdravlja i to je sva podrška koju smo dobile. 

Međutim, sada za razliku od ranijih godina, predstavinci institucija se odazivaju na naše pozive i sada prisustvuju našim događajima i govore na njima. Ono što očekujemo da se desi u narednim godinama da oni nas zovu da govorimo na njihovim događajima.

FOTO: emi

Važan segment rada Centra za devojke je redovito organiziranje ArtFemine festivala koji se ove godine održao peti put. Kakve teme obrađuje Festival i kakvoj je publici namijenjen? Postoje li drugi slični događaji u Nišu?

Festivalom ArtFemine otvaramo feministički prostor za povezivanje, osnaživanje, delovanje, druženje aktivistkinja, teoretičarki, umetnica, sugrađana/ki i gošći iz zemlje i regiona. Posebno važan aspekt u okviru ArtFemine festivala je povezivanje i osnaživanje feminističkog podmladka u zemlji i regionu. Festival smatramo veoma važnim jer se u Nišu, ali i u celom regionu malo promoviše ženska umetnost i stvaralaštvo. Festival svake godine ima drugačiju temu, ali njegov cilj je isti, promocija ženske umetnosti i stvaralštva. Želja nam je da teme kojima se bavimo učinimo vidljivijim, ali i da probleme, uspehe i razmišljanja osim što podelimo sa svojim drugaricama iz okolnih zemalja, tako i sa našim sugrađankama/ima. 

Deo festivala poput radionica je zatvorenog karaktera i namenjen je isključivo devojkama i ženama, ali postoje i aktivnosti koje su otvorenog karaktera poput  predstava, koncerata, panela. Pored toga, na svakom festivalu imamo uličnu akciju kojom šaljemo poruke nenasilja i toleranicje i gde naši sugrađani/ke mogu razgovarati sa devojkama i ženama iz okruženja i na taj način smanjiti i/ili otkloniti svoje predrasude. 

U Nišu postoje različiti događaji, ali ni jedan se ne bavi isključivo feminističkim aktivizmom i umetnošću. 

 

Upravo je završila ovogodišnja Feministička likovna kolonija u Sićevu kraj Niša koju ste pokrenule prije nekoliko godina. Koji je bio fokus ovogodišnje Kolonije i koliko su mlade umjetnice posvećene feminističkim temama? 

Da, ovogodišnja Feministička likovna kolonija je trajala od 24 do 31. jula i na njoj je stvaralo 12 umetnica iz Hrvatske, BiH i Srbije. 

Ideja same Feminističke likovne kolonije je osnaživanje mladih umetnica da upoznaju feminističke teme i uključe ih u svoj rad. Želele smo da im omogućimo da zajedno stvaraju, upoznaju se i međusobno povežu, kao i da im obezbede javni prostor u kome će prezentovati svoju umetnost. 

Kroz prateće programe poput predstava, filmskih večeri i razgovora mi obrađujemo teme kojima se bavimo, tj. nasilje nad devojakama, trgovinu ljudima i žensko zdravlje, koje im potom služe kao inspiracija za radove koji nastaju na Feminističkoj likovnoj koloniji.  

A koliko su mlade umetnice posvećene feminističkim temama, pozivamo vas da ih same/i pitate na otvaranju izložbe radova nastalih na IV. Feminističkoj likovnoj koloniji u oktobru u ove godine. Tačan datum i vreme otvaranja izložbe biće blagovremeno objavljeni na Facebook stranici Centra za devojke, Instagram profilu i sajtu

 

Osim djelovanjem kroz umjetnost, Centar za devojke provodi i brojne obrazovne programe, a među temama koje ste obrađivale s mladim ženama i djevojkama ističe se i pitanje ekonomskog nasilja i ekonomskog osnaživanja. Zašto su ove teme važne za mlade žene i kako njima pristupate?

Ekonomsko nasilje je jedan od oblika nasilja kojim se bavimo, a o kome mlade devojke jako malo znaju, ako uopšte znaju da postoji i taj oblik nasilja. Sa devojakama radimo radionice o tome šta je ekonomsko nasilje, ali i radionice koje su kreativno osnažujuće i koje ih podstiču da svoje hobije pretvore u male izvore prihoda i tako osiguraju svoju ekonomsku nezavisnost. 

FOTO: emi

Primjećujete li razliku u prihvaćanju feminističkih tema danas u odnosu na razdoblje prije 20 godina kad ste tek počinjale? Postaje li društvo otvorenije prema ovakvom tipu djelovanja?

Iako se dosta napredovalo u odnosu na pre 20 godina, i dalje postoji dosta predrasuda vezanih za sam pojam feminizam ali i feminističke teme. O feminizmu se govori, iako još nedovoljno i često sa pogrešnim shvatanjem i tonom. To nas ne sprečava da svaku priliku iskoristimo da izgovorimo reč feminizam, objasnimo šta jeste i deklarišemo se kao feministkinje, naprotiv. Tanja Nikolić, osnivačica i koordintorka Centra, voli da u predstavljanju istakne da je srećna feministkinja. Takođe, prihvatanju i usvajanju i termina feminizam i njegovih vrednosti doprinele su i predstave koje izvodimo od 2011. godine. Do sada smo igarale 5 predstava (Vaginine mnologe, Dobro telo, Ja sam emotivno biće spisateljice Iv Ensler, Čekaonicu  Jasmine Tešanović, Italijanska komedija: Zašto je važno biti majka i Nevidljive 45+ koja je nastala u saradnji sa niškom glumicom Narodnog pozorišta Draganom Jovanović). Pored predstavi osmislile smo i igrale dva Forum teatra (NE)sigurna i (NE) Vidljive. Kroz pozorišni medij delujemo na mnogo širu ciljnu grupu a ujedno naše najčešće teške priče lakše prodiru do osoba u publici...

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 03.08.2018

VEZANE VIJESTI

Međusobna podrška i solidarnost

Piše: Martina Domladovac
Ove se godine održava treća Feministička likovna kolonija u Sićevu koja mladim umjetnicama pruža siguran prostor za stvaranje te ih osnažuje na uključivanje feminističkih tema u svoj rad.

Virtualno je stvarno

Piše: Martina Domladovac

U sklopu kampanje 16 dana aktivizma organizirana je zajednička ulična akcija kojom je upozoreno na rastuće virtualno nasilje, pogotovo nad djevojčicama, djevojkama i ženama.

Udruženim snagama širiti feminizam

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O festivalu PitchWise, feminizmu u BiH te uvjetima za umjetnički, aktivistički i ženski rad razgovaramo s Vildanom Džekman i Vedranom Frašto iz Fondacije CURE.