Proračunske bolesti | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Proračunske bolesti

Izbor iz tjedna u medijima: od kulture u programima političkih stranaka, ukidanja dijelova obrazovnog programa HTV-a, do Rolanda Barthesa i Hermèsova šala i socijalista Stiega Larssona.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Goran Kovačić/PIXSELL

Izbori su za manje od dva tjedna, a u javnim nastupima kandidata sustavno izostaje - kultura. Što ćemo i kako ćemo dalje s tim proračunskim bolesnikom na aparatima - zajedno s bolničkim cimerima obrazovanjem i znanošću - nismo i, kako to obično biva, nećemo biti upoznati, osim kao ekscesom. Pitanje je to koje rijetko postavljaju i mediji koji, kao i političari, u predizborno doba imaju, razumije se, pametnijeg posla. Ako se toga i prihvate, unatoč tome što su namjere vjerojatno poštene, bit se redovito promašuje, barem utoliko što adresati nisu same stranke i njihovi (uglavnom nepostojeći) programi već manje ili više relevantni proizvođači u razgranatoj mreži kulture. Članak Zašto u kampanji nema ministra kulture, kao ni kulture same? Nine Ožegović naslovom otvara važna pitanja, no odgovori sudionika uglavnom se svode na paušalne komentare na kratak i ni po čemu pamtljiv naslijeđeni mandat Berislava Šipuša, uz izuzetak Nenada Puhovskog. "Preciznije iščitavanje programa pojedinih stranaka i koalicija otkriva, međutim, zanimljivu činjenicu – obje najveće političke grupacije zastupaju, u stvari, istu ideju – država za kulturu u budućnosti treba dati manje, a to se 'oblači' u prepoznatljive obrasce 'sustava javnog, privatnog, mješovitog i neizravnog financiranja', 'korištenja europskih fondova', kao i osiguranje 'poreznih olakšica za kulturu'. U takvoj situaciji", ističe Puhovski, "posve je prirodno da se u političkim kadrovskim kombinacijama, mjesto ministra kulture – uopće ne spominje".

Vjerojatno niste niti primjetili, no sadržaja namijenjenih djeci školskog i predškolskog uzrasta na javnoj televiziji sve je manje, na korak do ukinuća. Šaptom je s televizijskih ekrana pao Briljanteen, da navedemo samo jedan primjer, emisija s dvadesetogodišnjim stažem koja je čvrstim uredničkim konceptom, s rubrikama posvećenim književnosti, filmu, vizualnoj kulturi i popularnoj glazbi, odgajala generacije mladih i, sasvim iskreno, kvalitetom odskakala od većine programa na HRT-u. "Programski sadržaj namijenjen školskoj djeci (emisije Na vrh jezika, Briljanteen, Čarobna ploča, Notica, Puni krug, Školski sat, Dječja usta, Argument) ‘posmicala’ je po kratkom postupku urednica HTV2 Karuza Podgorelac, potaknuta, navodno, provedenim istraživanjem tinejdžerskih navika u Hrvatskoj, gdje je zaključeno, da ‘tinejdžeri ne gledaju TV’", piše Branimira Lazarin u tekstu Što gledaju tinejdžeri? u posljednjem izdanju Novosti. Do spomenutog istraživanja autorica nije mogla doći, kao ni do komentara urednice HTV2, ali je "argumentaciju istraživanjem" potvrdio Mario Kozina, filmski kritičar i urednik Briljanteena: "Argument koji smo dobili je uvjerenje uredništva da ciljana publika emisije ne gleda televiziju nego koristi internet. Ono što me u ovoj odluci duboko razočaralo je odustanje HRT-a od odgoja novih generacija gledatelja. Umjesto da razvije nove metode kojima će se obraćati mlađoj publici, HRT od njih odustaje i prepušta ih mreži". 

Što se pak medija tiče, o njima se nešto češće govori u predizborno vrijeme, no na netom održanim Danima elektroničkih medija u Opatiji itekako je bilo riječi o medijskim politikama. Iskazane stavove Hrvatske udruge radija i novina (HURIN) i Nacionalne udruge televizija (NUT) Goran Borković sažeo je u pet kratkih teza: "Ovo Ministarstvo kulture promiče antipoduzetnički duh, što nam je potpuno neprihvatljivo; uporno privilegiraju medije trećeg sektora nudeći rješenja kako bi uzeli naš novac; lokalnim radio i televizijskim stanicama svojim prijedlogom medijske politike žele još teže dane; napravili su zamjenu teze, pa guraju nazovipoštene – čitaj politički podobne – i svoje interese; to su lažni dušobrižnici koji nas žele proglasiti za neradnike, lopove i bogataše". Više čitajte ovdje.

"Potpuno sam zadovoljna stručnim osposobljavanjem jer danas nakon godinu dana mislim da sve poslove u opisu moje struke mogu obavljati samostalno, ali nažalost nemam gdje", jedan je od komentara istaknut u istraživanju mjera Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa provedenog od siječnja 2014. do lipnja 2015. godine koje je provela i javnosti predstavila Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). "Budući da je mjesečna novčana naknada za korisnike u vrijeme provođenja istraživanja iznosila 1600 kn uz troškove prijevoza (od početka 2015. godine povećana je na 2400 kn uz troškove prijevoza)", ističu autori, "namjera istraživanja bila je ispitati na koji su se način korisnici uzdržavali tijekom tog razdoblja. Jedan od ciljeva bio je i dopuniti službene podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o strukturi korisnika mjere s naglaskom na njihov socio-ekonomski status te položaj na tržištu rada nakon završetka mjere, a ispitani su i stavovi korisnika o mjeri". Istraživanje je dostupno na stranicama portala Radnickaprava.org.

Što bi Roland Barthes, francuski filozof, književni teoretičar i semiolog čija će se stota godišnjica rođenja obilježiti u studenome, mislio o luksuznome šalu koju njemu u čast izrađuje francuska modna kuća Hermès? U analitičkom bi ga smislu to vjerojatno beskrajno zabavljalo, ali bi ga ideološki vjerojatno i žuljala ta, kako piše profesorica romanistike na Princetonu Christy Wampole, "buržujifikacije njegove misli". 

Stieg Larsson pisac je čiji je kulturni kapital gotovo u potpunosti zasjenila njegova ekonomska reprezentacija, odnosno tržišni uspjeh njegovih romana iz ciklusa Millenium. Njegovo je djelo, čiju popularnost nije doživio, utržilo preko 500 milijuna dolara, pretvorivši ga u globalnu franšizu koju industrija zabave neće samo tako pustiti iz svojih ruku. Tome dakako svjedoči i nedavno objavljena četvrta knjiga Što nas ne ubije (Fraktura, 2015.) koju potpisuje švedski novinar David Lagercrantz. No, kako piše Håkan Blomqvist, Larssonov dugogodišnji prijatelj i urednik, "Stieg nije bio samo autor popularnih detektivskih romana. Bio je društveni aktivist i tijekom čitavog svog kratkog života borio se protiv rasizma, seksizma i društvene nepravde". 

 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 26.10.2015

VEZANE VIJESTI

Predziđe mađarstva

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od predizbornih deluzija i jačanja 'uspravnice Jadran-Baltik', preko nestanka novinske književne kritike, do stripova Chrisa Warea i nove ploče Joanne Newsom.

Punih akumulatora naprijed!

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od postrojavanja Slavonske sokolske garde, preko doku-fikcije Svetlane Aleksijevič i vizualne revolucije Chantal Akerman, do feminističkog stripa.

Mladi su naša prošlost

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od ambivalentnog odnosa mladih prema fašizmu, preko poražavajućeg tretmana naših učitelja, do književnih portala i Briana Friela.