Proširena stvarnost brutalnosti | kulturpunkt

Proširena stvarnost brutalnosti

Interdisciplinarna agencija Forensic Architecture objavila je nalaz istrage smrti koja je pokrenula najveće prosvjede protiv policijske brutalnosti u Britaniji 21. stoljeća.

Piše: Hana Sirovica

Rekonstrukcija smrti Marka Duggana. FOTO: Forensic Architecture

Prosvjedi potaknuti ubojstvom Georgea Floyda postavili su nasilje koje provode službeni organi represije u fokus svjetske javnosti. Da rasističko postupanje nije problem samo zapadnih država i bivših kolonijalnih sila, podsjećaju nas gotovo svakodnevno i primjeri policijske brutalnosti prema migrantima na našim granicama. 

Propitivanje dosega (i uopće opravdanosti) represije državnog aparata čini se trenutno neophodnim i nužnim, a u takvom propitivanju aktivna je i londonska interdisciplinarna agencija Forensic Architecture. Ovu istraživačku agenciju pokrenuo je arhitekt Eyal Weizman 2010. godine, a riječ je o nezavisnom tijelu koje u svojim istragama spaja znanstvene alate s pristupima vizualne umjetnosti, arhitekture i istraživačkog novinarstva. Forensic Architecture djeluje pri londonskom Goldsmiths sveučilištu, a svoje projekte nerijetko provodi u suradnji s organizacijama koje dokumentiraju kršenja ljudskih prava kao što su Amnesty International ili Human Rights Watch.

Njihova bi se metodologija mogla opisati kao spoj arhitekture, forenzike, istraživačkog novinarstva, filma, animacije i videa. Nakon pomno provedenih istraga, Forensic Architecture primjenom open-source tehnologija, arhitektonskih softvera i 3D modeliranja u proširenoj (AR) i virtualnoj stvarnosti (VR) izrađuje detaljne rekonstrukcije koje približuju široj javnosti mjesto zločina i razvoj situacije na način koji je lako razumljiv i shvatljiv. Ovakve su istrage Forensic Architecturea u više su navrata poslužile kao dokazi u sudskim procesima ili utjecale na tijek službenih istraga. Zanimljivo je što ih agencija podjednako javno prikazuje u medijskom, znanstvenom, ali i umjetničkom prostoru, nerijetko izlažući u muzejima i galerijama.

Jedan je od temeljnih kriterija za izbor slučajeva prisutnost sumnje u pretjeranu primjenu sile, kao i nepovjerenje javnosti u sposobnost službenih kanala da razotkriju cjelovit razvoj događanja. Tako su dosad istraživali, primjerice, sukob na tursko-grčkoj granici koji je kulminirao smrću Pakistanca Muhammada Gulzara, nekoliko nasilnih incidenata u pojasu Gaze, potonuće broda koji je prevozio migrante Egejskim morem, ubojstvo LGBTIQ+ aktivista Zaka Kostopoulosa u Ateni 2018. godine, kao i niz nasilnih policijskih pushbackova i terorističkih napada diljem svijeta. Osim toga, izradili su i vizualizacije ekoloških katastrofa za koje su odgovorne velike korporacije, poput detaljnog prikaza zagađenja od strane naftnih kompanija u argentinskoj Vaca Muerti i ekocida koji u Indoneziji uzokuje agroindustrija.

Njihov pak nedavno objavljen, najnoviji nalaz opovrgava policijsku verziju smrti Marka Duggana, crnog mladića kojega su britanski policajci usmrtili pri uhićenju. Godine 2011. taj je događaj bio povodom najvećim nemirima u toj državi još od Brixtonske pobune 1995. godine. Prosvjedi su  eskalirali su kada je skup protiv policijske brutalnosti u organizaciji Dugganove obitelji završio velikim demonstracijama i neredima u Tottenhamu. 

Prema službenoj verziji događaja koji su rezultirali Dugganovom smrću, policajci su pucali jer je mladić bio naoružan, a nalazi unutarnje istrage iz 2015. godine ustanovili su kako je njihova uporaba sile bila opravdana. Međutim, odgovarajući na sumnju javnosti u točnost ove verzije, Forensic Architecture je pronašao ozbiljne rupe u službenoj verziji događaja, te su identificirali su nekoliko istražnih previda, kao i koraka koje je policija morala poduzeti, ali to nije učinila. Pritom su rabili javno dostupne podatke, poput svjedočanstava i snimaka stanovnika tog susjedstva, te preciznih kalkulacija putanja metaka te kretanja sudionika. Ukratko, zaključak je Forensic Architecturea da službena verzija događaja nije dostatno objasnila njegove okolnosti. Kako prenosi Guardiancitirajući službenu izjavu britanske unutarnje policijske kontrole, nalazi ove forenzičko-arhitektonske istrage mogli bi potaknuti policiju na ponovno otvaranje istrage o incidentu koji predstavlja bolno mjesto novije britanske povijesti.

 

Objavio/la hana [at] kulturpunkt.hr 16.06.2020

VEZANE VIJESTI

Simboli izgubljenog slučaja

Piše: Ivana Pejić
Problematični kulturni prikazi rasnih odnosa nisu tek "produkti prošlosti" od kakvih se danas pristojno ograditi, već predstavljaju žive ideje koje kontinuirano prodiru u sadašnjost.

Umjetno stvaranje sjećanja

Piše: Martina Domladovac
Osim već uobičajene prisutnosti u umjetnosti, VR tehnologija novi zamah daje i medijima koji tek počinju istraživati nove mogućnosti interaktivnog izvještavanja.

Reevaluacija statusa medijske umjetnosti

Piše: Lovro Japundžić

Sedmo izdanje međunarodne konferencije RE:TRACE ponudilo je zanimljiva čitanja povijesti medijske umjetnosti, mapiravši pritom i neka njena nova, još neistražena područja.