Protiv internetske cenzure umjetnosti | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Protiv internetske cenzure umjetnosti

Stranica Online Censorship prikuplja prijave korisnika društvenih mreža čiji sadržaj je cenzuriran kako bi mogli utjecati na promjenu politika uklanjanja sadržaja.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: quirkymichael

Cenzura umjetnosti, pogotovo suvremene, uobičajena je praksa koja se manifestira na različite načine. Često ju je teško prepoznati, a osoba koja stavlja zabranu na stvaranje ili distribuciju nekog umjetničkog djela ne treba to nazvati cenzurom. Na neki način potiče ju samo umjetničko tržište pošto umjetnici moraju prilagoditi svoj rad kako bi na tržištu opstali. Ipak, možda najočitiji i najučestaliji oblik ograničavanja umjetničkog djelovanja predstavlja internetska cenzura. Bez obzira tko je umjetnik, kakav je njegov stil, pristup ili tehnika, ona ne može biti opravdana ako konkretno djelo ne promovira nasilje, mržnju ili ekstremizam, piše portal Widewalls.

Razvojem digitalne tehnologije, internet je postao jedna od najvažnijih platforma umjetničkog djelovanja, ali istovremeno i prostor gdje je cenzura vrlo uobičajena. To se posebno odnosi na društvene mreže kao što je Facebook, koje najčešće cenzuriraju umjetnička djela koja sadrže gola tijela, iako je nagost uvijek bila prisutna u umjetnosti. Ako netko na svojoj Facebook stranici objavi Courbetovu sliku Podrijetlo svijeta, time ne ugrožava ničiju privatnost, niti promovira nasilje ili mržnju. Fotografije umjetničkih djela, ukoliko su pravilno atribuirane, javno su dobro i trebale bi biti dostupne svima. Unatoč tome Facebook je uklonio objavu francuskog učitelja Frédérica Durand-Baïssasa sa linkom dokumentarca o Courbetovoj slici, te zabranio pristup njegovom profilu. Upravo zbog takvih slučajeva, organizacija  Electronic Frontier Foundation pokrenula je novu stranicu na kojoj su svi pozvani osobno prijaviti slučajeve cenzure.

Electronic Frontier Foundation osnovana je 1990. godine kako bi se borila za građanske slobode u digitalnom svijetu te se, između ostalog, bavi privatnošću korisnika, slobodom govora, grasroot aktivizmom i razvojem tehnologije. Nakon brojnih slučajeva internetske cenzure organizacija je u suradnji sa Visualizing Ipactom, pokrenula stranicu Online Censorship kako bi internetski korisnici mogli prijaviti takve slučajeve na Facebooku, Twitteru, Flickru, YouTubeu, Instagramu i Google+. "Tako prikupljeni podaci analizirat će se u svrhu otkrivanja kakav točno sadržaj se najčešće uklanja, zašto kompanije rade određene odluke oko sadržaja i kako njegovo uklanjanje utječe na zajednice korisnika diljem svijeta. Sakupljanjem prijava ne gledaju se samo trendovi već i kontekst. Često su upravo internetskom cenzurom najpogođenije zajednice one koje su najviše marginalizirane, čime su cenzurirane osobe najčešće one koje se i inače najmanje čuje", piše na stranici

Stranicu su pokrenuli Ramzi Jaber i Jillian C. York 2012. godine ponukani uklanjanjem objave na Facebook stranici benda Coldplay koji je podijelio link pjesme One Worlda Freedom for Palestine. Unatoč širokoj raspravi i gotovo sedam tisuća većinom pozitivnih komentara koje je objava sakupila, pjesma je uskoro uklonjena sa stranice zbog prijava nekih korisnika kako je "uvredljiva". Iz Online Censorshipa se stoga nadaju kako će sakupljenim podacima utjecati na kompanije da postanu odgovornije prema svojim korisnicima, te osigurati da se moderacija sadržaja provodi transparentno i u najboljem interesu korisnika.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 22.12.2015

VEZANE VIJESTI

Glasovi otpora

Piše: Tomislav Žilić
Fond za zaštitu umjetnika novi je projekt kojim će se pokušati pomoći velikom broju umjetnika koji zbog svog angažiranog rada postaju mete represivnih mjera.

O rodu i ženskom pogledu

Pripremila: Martina Domladovac

Megan Magdalena Bourne serijom fotografija BOYS BOYS BOYS istražuje povezanost cenzure društvenih mreža, muškog pogleda i feminističke fotografije.

Bolna mjesta hrvatskog društva

Piše: Martina Domladovac

Zbog izložbe Spajanje Svjetova, zatvoren je 28. Adria Art Annale. Odluku ravnateljice Muzeja grada Splita podržao je i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar.