Protiv turističko-urbanističke stihije | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Protiv turističko-urbanističke stihije

Ususret seminaru Grad na rubu katastrofe, s članovima inicijative arhitekata, urbanista i aktivista GradOdrasta razgovarali smo o propadanju urbanog prostora u Splitu.

Razgovarala: Ivana Pejić

GradOdrasta neformalna je inicijativa splitskih arhitekata, urbanista i aktivista okupljenih oko tema gradskog prostora, urbanističke devastacije i štetnih utjecaja turistifikacije u Splitu. Inicijativa se okupila 2018. godine, a čine ju Ana Burić, Antonia Kuzmanić, Antonia Vuletić, Darko Ivanovski, Luka Mužinić, Maja Vujnović, Jere Kuzmanić i Zdravka Džajić. Od 20. do 22. rujna u prostorijama nekadašnjeg prodajnog centra Koteks GradOdrasta organizira drugo izdanje seminara Grad na rubu katastrofe, na kojem će ugostiti stručnjake/kinje i aktiviste/kinje iz regije i Europe, sa svrhom približavanja pojma odrasta splitskoj publici. Tim smo povodom s članicama i članovima inicijative razgovarali o programu seminara, kao i o široj temi devastacije urbanog prostora i okoliša u Splitu.

 

KP: Seminar Grad na rubu katastrofe prvo je javno događanje u organizaciji neformalne inicijative GradOdrasta. Tko čini inicijativu i što vas je potaknulo na okupljanje? 

GradOdrasta neformalna je grupa arhitekata, urbanista i aktivista koja se okupila 2018. godine u Splitu na poziv kustosa 53. Zagrebačkog salona da istraži kako je prethodno desetljeće, od ekonomske krize do danas, utjecalo na arhitekturu na lokalnoj razini. Naši su razgovori jako brzo "otklizali" u teme vezane za urbanizam i grad Split u cjelini. Istraživanje je rezultiralo kartografskim prikazom nazvanim Karta katastrofe, odnosno Disaster map, koji predstavlja skup podataka o komunalnim, prostornim i urbanističkim činjenicama o gradu Splitu i međuodnosu sociopolitičkih i okolišnih fenomena u gradu. Neki od mapiranih slojeva su rubovi požara u splitskoj rur-urbiji 2017., miris odlagališta Karepovac nakon dugo odgađane sanacije 2018., opterećenje vodoopskrbe, efekti turistifikacije u javnom prostoru, frekventne lokacije prometnih gužvi, primjeri investitorske megalomanije itd. Karta je prezentirana na prvom seminaru Grad na rubu katastrofe u listopadu 2018. godine, na kojem su sudjelovali Ana Mendez de Andes (Madrid, Ahora Madrid!), Iva Čukić (Beograd, Ministarstvo Prostora), Radomir Lazović (Beograd, Ministarstvo Prostora), Ksenija Radovanović (Beograd, Ministarstvo Prostora) i naši sugrađani arhitekti, novinari i članovi građanskih inicijativa. Nakon toga smo se nas osam nastavili sastajati i razmišljati o daljnjim mogućnostima za djelovanje.

Budući da smo se oformili kao grupa, detektirali smo probleme i mapirali potencijalne sugovornike, nastavili smo nizom aktivnosti i akcija adresirati opisane procese u gradu i stvarati dijalog širokog spektra sudionika o njima. To uključuje sudjelovanje na stručnoj konferenciji Merging the Split: converting Spaces into Places, organizaciju radionica, rad sa studentima splitskog arhitektonskog fakulteta, vođenje edukativnih šetnji DisasterWalk i suradnji s građanskim inicijativama. U svom djelovanju koristimo različite taktike kako bismo poticali na raspravu o prostornom planiranju u što širem smislu. Tako se dotičemo tema poput urbanih politika, društvene odgovornosti i stručnog angažmana, uključivanja građana u politike prostora i javnog zdravlja, institucionalnih okvira i procedura, definicija "razvoja", granica ekonomije i ekologije.

U konačnici kao grupa želimo ukazati na nedostatak javne i profesionalne reakcije na propadanje urbanog prostora i okoliša u gradu Splitu. Referirajući se na probleme grada u kojem živimo, uzimamo si za zadatak podizanje svijesti korisnika prostora o pravima i nužnosti uključivanja u procese prostornog planiranja te rad na senzibilizaciji i angažmanu struke. 

KP: Kako imperativ rasta, prije svega turističkog, utječe na život u današnjem Splitu? Koja je uloga urbanizma u dolasku do stanja na koje se referirate u nazivu seminara?

Zanimljivo je razmišljati o gradovima, žarištima konzumacije prostora i dobara, kao mjestima za promjenu društvenih paradigmi s ekologijom u središtu. Danas je čak 43% površine Zemlje prenamijenjeno za čovjekove potrebe, od infrastrukture i agronomije do širenja gradskih područja. Utjecaj gradova na okoliš nadilazi samo područje izgrađeno za stanovanje i ulazi u gotovo sve ekološke sustave na planeti. S druge strane, rastući apetit za prostorom, globalna kompeticija gradova za privlačenjem investicija i kriza stambenog prostora kao rezultat imaju ne samo društvenu nejednakost, već i nepravedno raspoređene posljedice klimatskih promjena. Siromašniji dijelovi gradova u pravilu su pogođeniji urbanim toplinskim otocima, erozijama, onečišćenjima uslijed industrije i tako dalje. Baš kao što je to slučaj i na razini svijeta i odnosa Zapada i ostatka svijeta. 

Split je odličan primjer takvog grada u kojem su višegodišnje neplaniranje i nebriga o komunalnim uvjetima u rubnim dijelovima grada u proteklih nekoliko godina više puta doveli do ruba katastrofe. Sve ovo dodatno potencira pritisak imperativa porasta turističkih noćenja iz godine u godinu. Istraživanja o odrastu u gradovima su tek počela i dijalozi između urbanista, arhitekata i znanstvenika postaju sve učestaliji i kompleksniji. Split će dati svoj doprinos tom dijalogu u obliku seminara koji je koncipiran kao aktivno druženje građana i profesionalaca sa svrhom približavanja pojma "odrasta" široj publici iz perspektive razvoja grada. Polazište ovogodišnjeg seminara je problematiziranje potpune ovisnosti Splita o rastu turizma, kao i svojevrsne dekadencije u koju grad zapada potpuno prepuštajući kvalitetu života urbanističkoj stihiji. Kroz seminar želimo istaknuti važnost urbanizma za zdrav razvoj grada, urbanizma koji počiva na temeljima ekološke i socijalne pravednosti i odgovornih politika. 

KP: Seminar se održava u zgradi Koteksa, simbolu urbanističkih promjena Splita s kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kako danas, iz perspektive odrasta promatrate urbanistička promišljanja iz tog perioda, a kako vidite razvoj koji bi odgovarao potrebama današnjeg grada i njegovih stanovnika/ca? 

Nekadašnji prodajni centar Koteks realiziran je u procesu epohalnog preoblikovanja grada neposredno pred Mediteranske igre 1979., dakle pred točno 40 godina. Mediteranske igre pripremljene su serijom ulaganja u sportske, rekreacijske, društvene i javne sadržaje i u infrastrukturu kojom je promijenjeno lice grada Splita. Tim je ulaganjima stvoren nemjerljiv doprinos društvenom metabolizmu i sportskom identitetu, ali i javnom zdravlju i kvaliteti života građana Splita. Ne zagovarajući ovakve megalomanske zahvate iz perspektive odrasta razmišljamo o potencijalu nekorištenih, ali izgrađenih prostora kojih u Splitu ne manjka. Split ima katalog dovršenih, ali nekorištenih objekata: od tvornice Dalmacijavino preko depandansi hotela Zagreb, zatim Koteksa, pa do hotela Marjan. Radi se o golemoj količini kvadrata otrgnutih iz gradskog tkiva zbog imovinsko-pravnih problema, ali i nedovoljne angažiranosti grada da njihove vlasnike (uključujući i sebe) motivira da prostore stave u funkciju. Umjesto toga grad se neplanski širi parcelu po parcelu u svoju okolicu, a infrastruktura taj rast ne prati već desetljećima. Sve to skupa je argument u korist nužnog osnivanja Urbanističkog zavoda u Splitu. Samo se tako može planirati razvoj koji balansira privatni interes i javno dobro, ali i neke šire ciljeve kao što je osiguravanje kvalitetnih uvjeta za život svih građana i održiviji odnos prema prostoru kao konačnom resursu.

KP: Procese transformiranja i intenzivne komercijalizacije gradova pratimo diljem Europe, no prati ih i snažno aktivističko organiziranje u obrani prostora kao zajedničkog dobra. Na seminaru ćemo imati prilike čuti neke od primjera takvih inicijativa u domaćem i međunarodnom kontekstu. Što povezuje ove inicijative, koja su njihova dijeljena iskustva i što Split može od njih naučiti?

U Splitu se već neko vrijeme organiziraju i djeluju različite inicijative građana koje reagiraju na pitanja koja se direktno tiču njihovog životnog prostora. Od Getana i Dnevne doze splitskog nereda do Kopilice, od Našeg Marjana do Trstenika. Svi oni na svoje načine taktički zauzimaju svoj prostor i pravo da odlučuju o svom okruženju. Društvo arhitekata Splita također zauzima vrlo jasnu ulogu u obrani prostora i stalno reagira na loše prakse koje se dešavaju u gradu. Ipak nismo još stvorili komunikacijske kanale kojima bi se moglo utjecati na one koji odlučuju o prostoru. 

Inicijative koje smo pozvali su primjeri dobrih praksi koje su, baš kao i splitske priče, počele od zajedničkih problema grupe individualaca, građana, stručnjaka ili aktivista i zajedničkim radom narasle u kvalitetne primjere produkcije urbanog prostora odozdo. Za ovu priliku organizirali smo ih u tri teme: Aktivno građanstvo, Ekologija javnog prostora i Okviri urbanih politika

Pod vodstvom Suzane Dobrić Žaje iz inicijative Savica ZA park radna grupa Okviri urbanih politika opremit će građane i struku znanjem i alatima kako pravovremeno i pravno utemeljeno reagirati i obraniti prostor i potrebe javnosti te kako uopće osigurati sudjelovanje javnosti u procedurama donošenja prostorno-planskih dokumenata. U fokusu radne grupe Aktivno građanstvo je otvaranje mjesta za komunikaciju i povezivanje postojećih i novih građanskih inicijativa i pojedinaca te razmatranja drugih praksi djelovanja – medijskih kampanja, akcija i prosvjeda, umrežavanja itd. Vodit će je Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra. Tema radne grupe Ekologija javnog prostora je javni prostor kao infrastruktura za razvijanje građanskih sloboda, samoorganizacije, umjetničkog djelovanja i političke pedagogije. Članovi radne grupe zajedno s Predragom Milićem iz beogradske incijative Škograd osmislit će i realizirati jednu urbanu oazu na prostoru zapuštenog kompleksa Koteksa. Osim njih svoj rad će predstaviti i tri strane grupe: društveni centar La Casa Invisible iz Malage, koji će predstaviti Kike España, co-housing grupa Co.Bustas iz Vilniusa, koju će predstaviti Algimantas Varpučanskis, te madridski kolektiv Ecosistema Urbano u ime kojeg će doći Antonella Milano. Ovime se nadamo zajednički proširiti znanja i kontakte za buduće djelovanje kako bismo mogli pokrenuti (proto)institucije i akcije koje počivaju na odgovornosti, kooperaciji, okolišnoj i društvenoj pravdi i konsenzusu o minimumu za kvalitetan život u gradu.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 19.09.2019

VEZANE VIJESTI

Oduzimanje grada građanima

Piše: Lujo Parežanin
Priča o Zlatnim vratima još je jedna priča o uništavanju kulturne infrastrukture u režiji desnice koja se ispod svoje suverenističke fasade pokazuje kao običan serviser interesa kapitala.

Vrtlarenje kao stvaranje javnog prostora

Piše: Filip Bojić
Zelena površina poznata kao Vrtal, nastala trudom lokalnog stanovništva, jedno je od rijetkih mjesta u turizmom okupiranoj splitskoj jezgri na kojem javni prostor ispunjava svoju svrhu.

Mjesta za razvoj kolektiva i izgradnju zajednica

Piše: Filip Bojić

Iako je element zelenila unutar Splita 3 vrlo dobro osmišljen, sustavnim neodržavanjem te su važne površine ostale zapuštene ili su pak poslužile kao ekstenzija privatnih prostora.