Prsluci za spašavanje i termo-ogrtači | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Prsluci za spašavanje i termo-ogrtači

Radovi kojima Ai Weiwei pažnju javnosti skreće na probleme izbjeglica, smatraju se iskorištavanjem njihove nesreće za umjetnikovu vlastitu promociju.

Piše: Martina Domladovac

Foto: Ai Weiwei / Instagram

  • A
  • +
  • -

Nedavno smo pisali o kritici kojoj je bio izložen kineski umjetnik i politički aktivist Ai Weiwei, zbog postavljanja izrazito apolitične izložbe upitne umjetničke vrijednosti u jednom pariškom trgovačkom centru. Danas je Weiwei ponovno u centru pažnje javnosti zbog radova i akcija koje problematiziraju izbjegličku krizu u Europi. Najveći odjek izazvala je instalacija četrnaest tisuća prsluka za spašavanje omotanih oko stupova berlinskog Koncerthausa koji bi trebali upozoriti kako na stotine izbjeglica svakog dana nesigurnim čamcima pokušava doći do Europe, a mnogo ih na tom putu umire. Fluorescentni prsluci vizualno odudaraju od hladne, mramorne površine klasicističke građevine, a doneseni su s grčkog otoka Lezbosa na kojem umjetnik s izbjeglicama radi još od prosinca 2015. godine.

U gradu se trenutno održava Berlinski filmski festival, a intervencija na Konzerthausu izvedena je kako bi se poklopila s dobrotvornom večerom Cinema for Peace, koja okuplja brojne hollywoodske zvijezde i važne osobe filmske industrije. Na večeri, gosti su se trebali ogrnuti termo-ogrtačima - koji se koriste kao prva pomoć osobama spašenim iz mora - i pozirati za zajedničku fotografiju. Gesta koja je trebala pozvati na solidarnost s izbjeglicama, izazvala je uglavnom negodovanje i kritike te je prozvana neukusnom i "opscenom".

Instalacija prsluka za spašavanje također je kritizirana kao ne senzibilna i nedovoljno promišljena, a Weiwei optužen za iskorištavanje nesreće izbjeglica za vlastitu promociju. Pogrešnim se smatra i postavljanje takve instalacije u Berlinu, glavnom gradu zemlje koja je od početka krize primila najveći broj izbjeglica, i to u četvrti koja je od sedamnaestog stoljeća i prvog dolaska Hugenota simbol njemačke tolerancije i prihvata izbjeglica. No samim time što je ova instalacija ciljano privukla najviše pažnje, ne znači da Weiwei slične akcije nije provodio i u zemljama gdje je kritika politike prema izbjeglicama možda potrebnija. 

Nekoliko dana prije berlinske instalacije, u Pragu je u Nacionalnoj galeriji otvorio svoju izložbu zodijačkih znakova omotavši ih ranije spomenutim termo-ogrtačima kako bi upozorio na "sramotno oklijevanje Češke da prihvati izbjeglice". Još u rujnu 2015. godine pridružio se umjetniku Anishu Kapooru na javnom londonskom maršu kojim su željeli senzibilizirati britansku javnost o problemima izbjeglica, a početkom 2016. godine povukao je svoju izložbu Ruptures iz Danske u znak prosvjeda protiv novih zakona kojima je dozvoljeno izbjeglicama u toj zemlji oduzimati dragocjenosti. 

Ipak, možda najkontroverzniji, a svakako najkritiziraniji rad bila je objavljena fotografija umjetnika na kojoj je prikazan na isti način kao i trogodišnji Alan Kurdi, dječak koji se utopio u rujnu 2015. godine pri pokušaju prelaska Egejskog mora. Fotografija dječakova beživotnog tijela na plaži u Turskoj šokirala je svijet, a Weiweijeva reinterpretacija tog događaja okarakterizirana je kao neukusan pokušaj kapitalizacije tužne sudbine malog djeteta. No uzmemo li u obzir čitav umjetnikov rad na temi izbjeglica, pogotovo djelovanje na Lezbosu, te unatoč tome što su mnogi od njegovih poteza u najmanju ruku provokativni, može se zaključiti da prije svega svojim imenom i utjecajem pažnju pokušava skrenuti na teme koje smatra važnima, metodama koje smatra prikladnima. Medijski doseg njegova djelovanja govori nam da je u tome prilično uspješan.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 17.02.2016

VEZANE VIJESTI

Umjetnost treba biti dijalog s društvom

Piše: Martina Domladovac
Trenutna izložba Aija Weiweija u pariškom trgovačkom centru otvara pitanje može li umjetnost u opresivnom društvu biti apolitična.

Povratak u nesigurnost

Piše: Matija Mrakovčić
Pravne, etičke i političke obveze Europske unije i država članica o pružanju zaštite nisu predmetom pregovora i nije ih moguće poništiti zbog mogućih ekonomskih ili političkih troškova.

O putovanju bez smjera i destinacije

Piše: Martina Domladovac
Sirijski umjetnik Tammam Azzam radovima nastalim u izbjeglištvu upozorava na ratna razaranja u svojoj zemlji i nesigurnu sudbinu milijuna svojih sugrađana.