Radikalno obračunavanje s klimatskim promjenama | kulturpunkt

Radikalno obračunavanje s klimatskim promjenama

Međusobna solidarnost i povezivanje okolišnih aktivističkih grupa dovela je do globalnog pokreta koji uz zaustavljanje globalnog zatopljenja, prvenstveno zagovara ideju klimatske pravde.

Piše: Martina Domladovac

Mark Kitchell, Ponosna zelena vatra, 2012.

Ovogodišnji, 6. Okolišni filmski festival završio je projekcijom filma Ponosna zelena vatra i tribinom Na rubu zakona – građanski neposluh kao otpor sustavu koji su dali pregled povijesti okolišnog pokreta s naglaskom na trenutne najvažnije aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Sasvim slučajno, istog dana na izborima za Europski parlament velik porast u broju glasova i ukupnih mandata u parlamentu dobile su zelene stranke i političke opcije koje borbu protiv klimatskih promjena navode kao prioritet. Ovakav rezultat pripisuje se većem od uobičajenog izlasku na izbore mladih glasača i glasačica, demografske skupine koja se inače smatra nezainteresiranom za političku participaciju, ali koja istovremeno predvodi nove, masovne okolišne i političke pokrete. 

O novim pokretima - Ende Gelände i Fridays for Future - imali smo prilike slušati od njihovih predstavnica na spomenutoj tribini, a dobar uvod u raspravu bio je upravo film Ponosna zelena vatra (A Fierce Green Fire) Marka Kitchella iz 2012. godine. Film donosi arhivske snimke nekih od najvažnijih trenutaka u borbi za okoliš, metode koje su u tome korištene i portrete pojedinaca koji su u toj borbi nerijetko dali svoje živote. Film također daje presjek povijesti okolišnog aktivizma počevši s prvim nastojanjima za očuvanjem i konzervacijom životinjskih vrsta i netaknutih dijelova prirode. Drugi dio filma bavi se pojedinačnim, često zakašnjelim nastojanjima izoliranih grupa da spriječe zagađenje tla, vode i zraka u vrijeme kada na vlast u Americi dolazi administracija Ronalda Regana, a time i politike popuštanja okolišnih regulativa u korist profita kompanija. Istovremeno, rađaju se udruženja koja mirnim, a često i nasilnim akcijama pokušavaju spriječiti primjerice izlov kitova ili tuljana, skrećući pažnju na pojedinačne i vrlo lokalizirane borbe. Posljednji dio filma prikazuje kako je glad za profitom utjecala na zemlje takozvanog trećeg svijeta i zajednice, kao što su sakupljači gume u Amazonskoj prašumi, koje su počele pružati otpor uništenju njihovog okoliša i načina života u korist zamljoposjednika i profita od kojeg sami nikad ne bi imali koristi.

Sve veća svijest o tragičnim posljedicama klimatskih promjena na neki je način ujedinila sve ekološke grupacije s centralnom idejom da su i ljudi dio okoliša i da o njemu neizbježno ovise. Međusobna solidarnost aktivističkih grupa dovela je do globalnog pokreta koji danas zagovara ne samo zaustavljanje globalnog zatopljenja, onečišćenja i prekomjernog izlova životinjskih vrsta, nego i ideju "klimatske pravde". Svijest da ne trpe svi jednake posljedice klimatskih promjena i da oskudica resursa izazvana promijenjenim ekološkim uvjetima koja neminovno dolazi neće sve pogoditi jednako i u isto vrijeme, sada je postala centralna os aktivističkog djelovanja.

I dok je u nekim dijelovima svijeta, kao što je primjerice Latinska Amerika, ekološki aktivizam i dalje pitanje života i smrti, najmasovniji i pokreti koji dobivaju najviše pažnje još uvijek su oni u Zapadnim zemljama. Za takvu vrstu djelovanja potrebno je slobodno vrijeme, financijska stabilnost i povjerenje da čak i u slučaju uhićenja pojedinac neće trpjeti posljedice gore od prekršajne prijave i poslije će se normalno moći vratiti na posao. Koliko su marginalizirane skupine ograničene u svom djelovanju postalo je bolno očito i kroz radikalne okolišne prosvjede gdje je jasno vidljivo kako je policija stroža prema primjerice, rasnim ili seksualnim manjinama ili ekonomski depriviranim građanima. Vrlo očit primjer nemogućnosti pobune su i osobe s izbjegličkim statusom koje ne mogu riskirati uhićenje i samim time ne mogu sudjelovati u građanskom neposluhu. 

Ende Gelände u Njemačkoj i Extinction Rebellion u Velikoj Britaniji, primjeri su novih masovnih ekoloških pokreta koji na slične načine zagovaraju kraj fosilne ere i pozivaju na odlučne akcije u zaustavljanju klimatskih promjena, između ostalog i na napuštanje kapitalističke ekonomije. Predstavljajući se kako "investicijski rizik", Ende Gelände masovnim prosvjedima tisuća ljudi pokušava otežati poslovanje ugljenokopa i učiniti ga neisplativim, dok je Extinction Rebellion socio-politički pokret kojim se zahtijeva potpuna redukcija stakleničkih plinova do 2025. godine. Koriste se nenasilnim prosvjedima, ali velik broj aktivista spreman je na uhićenje, pa čak i odlazak u zatvor. Pokret je nastao prošle godine u Velikoj Britaniji, ali sada se širi i na zemlje kao što su Irska, Australija, Njemačka, Švedska. Ipak, možda najviše pažnje još uvijek privlači pokret Fridays for Future, o kojem smo već pisali, a koji je spontano nastao učeničkim štrajkom i izlaskom na ulice po uzoru na petnaestogodišnju Gretu Thunberg. U Fridays for Future uključili su se i hrvatski srednjoškolci prosvjedima School Strike 4 Climate kojima su Vladi predali zahtjeve za radikalnijim obračunavanjem s klimatskim promjenama. Kao odgovor do sada su samo dobili mailove kamo su ti zahtjevi proslijeđeni i koji saborski odbori su ih zaprimili. Okolišni festival također je započeo intenzivniju suradnju s nekoliko srednjih škola te je blok svojih aktivnosti prepustio prezentaciji njihovih radova otvorivši time prostor većem angažmanu mladih u promišljanju budućeg aktivističkog djelovanja te sudjelovanja u kreiranju politika i donošenju odluka koje će upravo na njih najviše utjecati. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 29.05.2019

VEZANE VIJESTI

Ne postoji planet B

Piše: Martina Domladovac
Masovni učenički štrajkovi i globalni prosvjedi za donošenje oštrijih zakona u borbi protiv klimatskih promjena, pokazuju da mladi nisu nimalo apatični kao što ih se često prikazuje.

Zeleni otpor

Piše: Martina Domladovac
Kroz teme hidroelektrana, golfa i energetske tranzicije Okolišni filmski festival pokazao je kako se lokalne zajednice odupiru korupciji i interesu kapitala koji uništava njihov okoliš.

U borbi za klimatsku pravdu

Razgovarala: Martina Domladovac

O programu ovogodišnjeg 6. Okolišnog filmskog festivala s fokusom na modnoj industriji i povijesti ekološkog aktivizma, razgovaramo s Dorom Sivkom i Anom Marijom Mileusnić.

Sporazum prema načelima pravednosti

Piše: Martina Domladovac

Počela je pariška konferencija o klimatskim promjenama s ciljem smanjenja stakleničkih plinova. Aktivisti brojnih zemalja zahtijevaju radikalnije promjene i pravedniju podjelu tereta.

Stare teme na novi način

Piše: Martina Domladovac
Zelena akcija i Kulturtreger izdali su knjigu na temu klimatske fikcije koja na plastičan način pokazuje moguće scenarije budućnosti i poziva na rješavanje problema klimatskih promjena.

Borba za vodu počinje na konkretnoj česmi

Piše: Matija Mrakovčić
Javno dostupna besplatna pitka voda je komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te dio zagrebačke urbane tradicije.