Radikalno obračunavanje s klimatskim promjenama
Međusobna solidarnost i povezivanje okolišnih aktivističkih grupa dovela je do globalnog pokreta koji uz zaustavljanje globalnog zatopljenja, prvenstveno zagovara ideju klimatske pravde.

Mark Kitchell, Ponosna zelena vatra, 2012.
Ovogodišnji, 6. Okolišni filmski festival završio je projekcijom filma Ponosna zelena vatra i tribinom Na rubu zakona – građanski neposluh kao otpor sustavu koji su dali pregled povijesti okolišnog pokreta s naglaskom na trenutne najvažnije aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Sasvim slučajno, istog dana na izborima za Europski parlament velik porast u broju glasova i ukupnih mandata u parlamentu dobile su zelene stranke i političke opcije koje borbu protiv klimatskih promjena navode kao prioritet. Ovakav rezultat pripisuje se većem od uobičajenog izlasku na izbore mladih glasača i glasačica, demografske skupine koja se inače smatra nezainteresiranom za političku participaciju, ali koja istovremeno predvodi nove, masovne okolišne i političke pokrete.
O novim pokretima - Ende Gelände i Fridays for Future - imali smo prilike slušati od njihovih predstavnica na spomenutoj tribini, a dobar uvod u raspravu bio je upravo film Ponosna zelena vatra (A Fierce Green Fire) Marka Kitchella iz 2012. godine. Film donosi arhivske snimke nekih od najvažnijih trenutaka u borbi za okoliš, metode koje su u tome korištene i portrete pojedinaca koji su u toj borbi nerijetko dali svoje živote. Film također daje presjek povijesti okolišnog aktivizma počevši s prvim nastojanjima za očuvanjem i konzervacijom životinjskih vrsta i netaknutih dijelova prirode. Drugi dio filma bavi se pojedinačnim, često zakašnjelim nastojanjima izoliranih grupa da spriječe zagađenje tla, vode i zraka u vrijeme kada na vlast u Americi dolazi administracija Ronalda Regana, a time i politike popuštanja okolišnih regulativa u korist profita kompanija. Istovremeno, rađaju se udruženja koja mirnim, a često i nasilnim akcijama pokušavaju spriječiti primjerice izlov kitova ili tuljana, skrećući pažnju na pojedinačne i vrlo lokalizirane borbe. Posljednji dio filma prikazuje kako je glad za profitom utjecala na zemlje takozvanog trećeg svijeta i zajednice, kao što su sakupljači gume u Amazonskoj prašumi, koje su počele pružati otpor uništenju njihovog okoliša i načina života u korist zamljoposjednika i profita od kojeg sami nikad ne bi imali koristi.
Sve veća svijest o tragičnim posljedicama klimatskih promjena na neki je način ujedinila sve ekološke grupacije s centralnom idejom da su i ljudi dio okoliša i da o njemu neizbježno ovise. Međusobna solidarnost aktivističkih grupa dovela je do globalnog pokreta koji danas zagovara ne samo zaustavljanje globalnog zatopljenja, onečišćenja i prekomjernog izlova životinjskih vrsta, nego i ideju "klimatske pravde". Svijest da ne trpe svi jednake posljedice klimatskih promjena i da oskudica resursa izazvana promijenjenim ekološkim uvjetima koja neminovno dolazi neće sve pogoditi jednako i u isto vrijeme, sada je postala centralna os aktivističkog djelovanja.
I dok je u nekim dijelovima svijeta, kao što je primjerice Latinska Amerika, ekološki aktivizam i dalje pitanje života i smrti, najmasovniji i pokreti koji dobivaju najviše pažnje još uvijek su oni u Zapadnim zemljama. Za takvu vrstu djelovanja potrebno je slobodno vrijeme, financijska stabilnost i povjerenje da čak i u slučaju uhićenja pojedinac neće trpjeti posljedice gore od prekršajne prijave i poslije će se normalno moći vratiti na posao. Koliko su marginalizirane skupine ograničene u svom djelovanju postalo je bolno očito i kroz radikalne okolišne prosvjede gdje je jasno vidljivo kako je policija stroža prema primjerice, rasnim ili seksualnim manjinama ili ekonomski depriviranim građanima. Vrlo očit primjer nemogućnosti pobune su i osobe s izbjegličkim statusom koje ne mogu riskirati uhićenje i samim time ne mogu sudjelovati u građanskom neposluhu.
Ende Gelände u Njemačkoj i Extinction Rebellion u Velikoj Britaniji, primjeri su novih masovnih ekoloških pokreta koji na slične načine zagovaraju kraj fosilne ere i pozivaju na odlučne akcije u zaustavljanju klimatskih promjena, između ostalog i na napuštanje kapitalističke ekonomije. Predstavljajući se kako "investicijski rizik", Ende Gelände masovnim prosvjedima tisuća ljudi pokušava otežati poslovanje ugljenokopa i učiniti ga neisplativim, dok je Extinction Rebellion socio-politički pokret kojim se zahtijeva potpuna redukcija stakleničkih plinova do 2025. godine. Koriste se nenasilnim prosvjedima, ali velik broj aktivista spreman je na uhićenje, pa čak i odlazak u zatvor. Pokret je nastao prošle godine u Velikoj Britaniji, ali sada se širi i na zemlje kao što su Irska, Australija, Njemačka, Švedska. Ipak, možda najviše pažnje još uvijek privlači pokret Fridays for Future, o kojem smo već pisali, a koji je spontano nastao učeničkim štrajkom i izlaskom na ulice po uzoru na petnaestogodišnju Gretu Thunberg. U Fridays for Future uključili su se i hrvatski srednjoškolci prosvjedima School Strike 4 Climate kojima su Vladi predali zahtjeve za radikalnijim obračunavanjem s klimatskim promjenama. Kao odgovor do sada su samo dobili mailove kamo su ti zahtjevi proslijeđeni i koji saborski odbori su ih zaprimili. Okolišni festival također je započeo intenzivniju suradnju s nekoliko srednjih škola te je blok svojih aktivnosti prepustio prezentaciji njihovih radova otvorivši time prostor većem angažmanu mladih u promišljanju budućeg aktivističkog djelovanja te sudjelovanja u kreiranju politika i donošenju odluka koje će upravo na njih najviše utjecati.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.