Rasadnik kritičkog istraživanja | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Rasadnik kritičkog istraživanja

Iako predstavlja vrlo uhodanu mašineriju, manifestacija Ars Electronica zadržala je privlačnost i visoku kvalitetu programa te aktualnu konceptualizaciju teme.

Piše: KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse

Posjet festivalu Ars Electronica u austrijskom Linzu uvijek je iskustvo za pamćenje. Iako je organizacijski i programski manifestacija toliko perfekcionistički uhodana da joj neki zamjeraju nedostatak uzbuđenja i efekta začuđenja, festival Ars Electronica može se bez zadrške nazvati najznačajnijim novomedijskim umjetničkim festivalom u Europi i jednim od nekolicine vodećih u svijetu: to je mjesto gdje se stvaraju globalni trendovi suvremene novomedijske umjetnosti i mjesto gdje se pomiču etičke, estetske i filozofske granice prožimanja umjetnosti, tehnologije, znanosti i društvenog aktivizma.

Organizatori manifestacije po njezinom završetku objavili su kako je Ars Electronica festivalu, u manje od tjedan dana trajanja programa, prisustvovalo impresivnih 75 048 posjetitelja, dok broj sudionika festivala – umjetnika i znanstvenika iz 45 svjetskih zemalja – prelazi pet stotina, predstavljenih kroz umjetničke projekte, predavanja, radionice, performanse, intervencije, izložbe i koncerte. Prestižna festivalska nagrada, Prix Ars Electronica, dodjeljuje se svake godine u sedam kategorija: računalna animacija/film/vizualni efekti, sound art i digitalna glazba, interaktivna umjetnost, hibridna umjetnost, digitalne zajednice, umjetnost i tehnologija, te kategorija u19 za mlade. Svi laureati nagrade predstavljeni su na festivalu, bilo kao cjeloviti projekti izvedeni ili postavljeni na samim festivalskim lokacijama, bilo u formi projektne dokumentacije.

Festival je u ovoj godini tematski definiran podnaslovom Total Recall – The Evolution of Memory i bavio se fenomenima sjećanja, pamćenja i memoriranja podataka i informacija kroz različite hibridne umjetničke forme koje se kreću od biotehnoloških (stanična memorija ili responzivna interaktivnost biljaka), preko podatkovnih (gaming i gamerska kultura, DNA arhiviranje i sl.) pa sve do izvedbenih umjetničkih formi i sound art-a. Kustoska koncepcija festivala počiva na načinu na koji je čovječanstvo opsjednuto manipulacijom sjećanjem i pamćenjem: pohranom sjećanja, pokušajima da se ono trajno sačuva te također, s vremena na vrijeme, pokušajima da se ono trajno izbriše. Fokus je stoga stavljen na tri ključna tematska aspekta: (neuro)znanstvena otkrića i uvide u ono što sjećanje i pamćenje doista jesu te značenje koje imaju u kontekstu naše svijesti i identiteta, zatim raznovrsnost kultura pamćenja i medija korištenih za pohranu podataka i informacija u prošlosti i sadašnjosti te konačno futurističke forme i metode pamćenja koje će, po svemu sudeći, obilježiti našu budućnost.

Od svega viđenog, slušanog i iskustveno doživljenog na dvodnevnom posjetu festivalu Ars Electronica 2013, doista mnogo toga zaslužuje biti spomenuto.

Kulturni centar OK Offenes Kulturhaus tradicionalno je mjesto predstavljanja izložbe CyberArts Prix Ars Electronica, i jedno od najživljih mjesta festivala općenito. Na trenutke nadrealno labirintska arhitektura centra i ove je godine bila mjesto izlaganja niza fantastičnih umjetničkih projekata. U projektu CC®P – The Cosmopolitan Chicken Koena Vanmechelena (BE) umjetnik nastoji stvoriti kozmopolitsku životinju koja nosi gene svih postojećih svjetskih kokošjih vrsta i podvrsta kako bi stvorio hibridnu genetsku reprezentaciju globalizirane stvarnosti i simbolizirao konstantno miješanje etničkih grupa i kultura. Rad Tanie Candiani (MX) nazvan Five Variations of Phonic Circumstances and a Pause produkcijski je izuzetno impresivna, golema instalacija od više elemenata za slušanje i reprodukciju zvuka, a posvećena je tekstu, kodiranju, jeziku, zvuku i instrumentima – njihovom suodnosu, transformacijama i varijabilnim vezama i interpretacijama. Tomas Feuerstein (AT) sa svojom steampunk instalacijom Pancreas transformira knjige, preciznije, isključivo izdanja Hegelove Fenomenologije duha u glukozu – stranice knjige se usitnjavaju, zajedno s vodom fermentiraju u umjetnim crijevima gdje ih bakterije pretvaraju u glukozu koja, filtrirana i purificirana, postaje hrana za umjetni mozak u staklenom spremniku, čime je dovršena transformacija podataka u tkivo, meso, u materiju.

Tomas Feuerstein, Pancreas


Vrijedi spomenuti i rad The Blind Robot umjetnika Louis-Philippe Demersa (CA), slijepu napravu koja antropomorfnim rukama posjetitelja ispipava na način na koji dodirom vide slijepe osobe, pri čemu posjetitelj robota nesvjesno počinje percipirati kao humanoidno biće koje posjeduje gotovo karakterne osobine. Phill Ross (US) umjetnik je koji od gljiva i gljivičnih nakupina uzgaja fungalni materijal od kojeg kreira namještaj, ali i puno veće građevinske strukture, zidove i arhitektonske konstrukcije. Ross je tijekom Prix Ars simpozija objasnio isplativost ekološkog i samoodrživog potencijala materijala uzgojenog od gljiva te, zajedno s ostalim prisutnim laureatima u sklopu spomenutog simpozija, približio svoje umjetničke ideje posjetiteljima kroz predavanje i prezentaciju vlastitog rada.

Louis-Philippe Demers, The Blind Robot


Vrhunski radovi na izložbi nisu zasjenili izvrstan program performansa, koji je ove godine možda bio i najkvalitetniji dio festivalskog programa: Sphæræ je naziv paviljona na napuhavanje koji je dizajnirao Cocky Eek i koji je bio postavljen uz zgradu Ars Electronica centra. Paviljon se sastoji od nekoliko kupola pri čemu unutrašnje površine kupola služe kao projekcijske plohe za umjetničko-znanstvene radove. U paviljonu čiji je program osmislila grupa Synergetica Lab (NL) uz ArtScience Interfaculty (NL) predstavljen je ciklus fascinantnih multisenzornih performansa i instalacija koje se sve na neki način referiraju na sintetičku biologiju kroz umjetničko istraživanje prapočela života povezano s pokušajima ispisivanja njegovog koda (Evelina Domnitch i Dmitry Gelfand (BY/NL), Paul Prudence (UK), Joost Rekveld (NL) i mnogi drugi). Dobitnik nagrade Ars Electronica za umjetnost zvuka, Nicholas Bernier (CA) performansom frequencies (a) na kirurški je precizan način uskladio melodičnu atonalnost kompozicije i bljeskove bijelog laboratorijskog svjetla, kombinirajući digitalni zvuk sa kristalnim zvukovima instrumenta postignutih udaranjem i vibracijama podesivih metalnih vilica. 

Nicholas Bernier, frequencies (a)


Neki od glavnih nagrađenih i iznimno uzbudljivih radova nisu bili postavljeni u sklopu samog festivala, već su publici relativno blijedo predstavljeni u formi dokumentacije koja teško može približiti kompleksne radove, poput instalacije/ambijenta Rain Room grupe rAndom International (GB) ili nevjerojatnog rada Pendulum Choir umjetnika Michela Décosterda (CH) i Andréa Décosterda (CH). Ipak, fantastičnom okruženju festivala doprinijele su i izložba Total recall u zgradi Brucknerhausa koja je pitanju pamćenja i sjećanja pristupila kroz teme festivalskog simpozija (DNK pohrana podataka, ideja totalnog mozga, povijest mnemonijskih naprava i medija), zatim uvijek atraktivan postav u sklopu centra Ars Electronica te izložba HR Gigera The Art of Biomechanics (Lentos Kunstmuseum) koja je ponudila uvid u pop-kulturni kontekst reprezentacije biomehanike.

Prava je poslastica ponovo bila i izložba studentskih radova na Kunstuniversität Linz nazvana IL(L) Machine i ostvarena u suradnji s izraelskim akademijama. Studentska izložba oduševila je mnogim svježim idejama i neposrednim, zaigranim pristupom prožimanju umjetnosti, znanosti i tehnologije. 

Najavljujući Prix Ars izložbu, organizatori su poručili da je novomedijska umjetnost danas onaj istinski rasadnik kritičkog istraživanja društvenih i tehnoloških promjena, kao i rasadnik aktivnog rada na dizajniranju našeg suvremenog okoliša. Ista se izjava bez zadrške može primijeniti na manifestaciju Ars Electronica u cijelosti, na njezin programski dio, kao i na konceptualizaciju i aktualnost teme kojom se u 2013. bavila. Iako predstavlja vrlo uhodanu mašineriju, manifestacija Ars Electronica zadržala je privlačnost i vrlo visoku kvalitetu programa – što znači da ju i u narednoj 2014, bez obzira na temu i buduće laureate nagrade, svakako vrijedi posjetiti.

Naslovna fotografija: Cocky Eek, Sphæræ, autor fotografije Paul Prudence

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 24.09.2013