Raskorak između politika i potreba | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Raskorak između politika i potreba

Trenutni pristup obrazovanju izbjeglica kratkovidan je - tek oko polovice djece polazi osnovnu školu, jedno od četiri srednju školu i samo jedan posto ima šansu upisati fakultet.

Piše: Matija Mrakovčić

Otvoreni kulturni centar u Idomeniju, 31. srpnja 2016, FOTO: Facebook

  • A
  • +
  • -

UNHCR, Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice, objavila je izvješće o dostupnosti obrazovanja tijekom izbjegličke krize. Ukratko, izvještaj trenutni pristup obrazovanju izbjeglica naziva - kratkovidnim. Tek oko polovice djece izbjeglica polazi osnovnu školu, jedno od četiri srednju školu i samo 1 posto ima šansu upisati fakultet, što je u usporedbi s brojkama UNESCO-a od 34 posto mladih na sveučilištima diljem svijeta poražavajuća brojka. 

UNHCR poziva sveučilišta da uvedu stipendije za izbjeglice te vlade da ulože u njihovo obrazovanje i olakšaju vizne režime za studente izbjeglice. Melissa Fleming, glasnogovornica Agencije, naglašava da se tek suradnjom vlada i obrazovnih institucija može poboljšati njihov položaj. Nasuprot, naprimjer, situaciji na američkim sveučilištima koja propisuju uvjete koje sirijski student može ispuniti najmanje za dvije godine, na irskim ili portugalskim sveučilištima studentima izbjeglicama nude se stipendije ili njihove vlade olakšavaju dobivanje viza za studente.

Prosječno vrijeme izbjeglištva traje dvadeset godina, a mnoge izbjeglice dolaze upravo iz konfliktnih područja velikog strateškog interesa kao što su Afganistan ili Sirija. Mnogo je dokaza da ako dijete ne polazi obrazovni program postaje pogodnije za nasilje ili novačenje oružanih skupina, a za mlade bez perspektive obrazovanja ili zaposlenja, rad za lokalnog "gospodara rata" postaje ponekad jedina mogućnost. Stoga, ako ne uložimo u obrazovanje, smatra Fleming, riskiramo neprekidno održavanje kruga konflikata i nasilja te ulaganja u vojsku i diplomaciju koji ih navodno sprečavaju.

Također, pitanje financiranja obrazovanja, koje potpada pod individualne budžete država, ovisi o prioritetima koje vlade odrede. No, upravo je takav pristup problematičan kada se radi o pristupu obrazovanju izbjeglicama. Računica je jednostavna - ako djeca ne polaze osnovnu, neće moći upisati srednju školu, ako ne upišu srednju školu, teško će upisati fakultet, no i ako završe srednju školu, pitanje dostupnosti visokog obrazovanja ovisi o postojanju dokumentacije koju mnoge izbjeglice nemaju uz sebe ili položenim određenim ispitima, te pogotovo jeziku studija. 

Pitanje dostupnosti obrazovanja sve je aktualnije - ovoga ljeta brojka od 65 milijuna ljudi koji su nasilno izmješteni iz svojih sredina, u usporedbi s 38 milijuna prije deset godina, pokazuje da se financiranje obrazovanja, a prije svega obrazovne politike zemalja koje se suočavaju s novim stanovnicima, ne poklapa s potrebama koje nastaju.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 27.09.2016

VEZANE VIJESTI

Obrazovanje je ključ održive integracije

Piše: Matija Mrakovčić
Školska godina službeno je započela. Suprotno najavama, od petnaestak djece u Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu u novu je školsku godinu upisano tek dvoje.

Integracija zahtijeva pravedan tretman

Piše: Matija Mrakovčić
Prema istraživanju svjetske mreže novinara u obrazovanju, visoko obrazovanje ključno je za integraciju izbjeglica i tražitelja azila.

Ključna pitanja današnjice

Piše: Matija Mrakovčić
Među preporukama za razvoj integracijskih politika i mjera, publikacija Instituta za migracije i narodnosti stavlja naglasak i na interkulturalne sadržaje i jačanje građanskih kompetencija.