Rastući trendovi | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Rastući trendovi

Od 2012. godine, u 60 zemalja svijeta predloženo je više od 120 zakona koji su ograničili slobodu udruživanja ili okupljanja te uveli mjere ograničenja rada organizacija civilnoga društva.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Pravo na grad

  • A
  • +
  • -

Globalna mreža istraživačkog novinarstva (Global Investigative Journalism Network, GIJN) ponovno je objavila članak autora Douglasa Rutzena iz časopisa Journal of Democracy, objavljenog u listopadu 2015. Članak obrađuje trend onemogućavanja rada organizacija civilnoga društva u cijelom svijetu. 

Prije dvadeset godina, svijet je bio usred "revolucije udruživanja", piše Rutzen, a organizacije civilnog društva uglavnom su imale pozitivnu reputaciju u međunarodnoj zajednici, radi njihova doprinosa zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim i ekonomskim potrebama javnosti. "Padom Berlinskog zida, tehnološkim napretkom i renesansom civilnog društva", mnogi su teoretičari krajem dvadesetog stoljeća u prepletanju tehnoloških, društvenih i političkih događanja vidjeli otvaranje "ere građanskog osnaživanja". U tom je kontekstu promatrana i Milenijska deklaracija Ujedinjenih naroda koja je naglasila važnost ljudskih prava i vrijednost nevladinih organizacija te civilnog društva općenito.

Samo godinu dana kasnije, piše Rutzen, dolazi do promjene. Nakon 9. rujna 2001. godine, diskurs se pomiče s ljudskih prava i civilnog društva. Prema podacima Međunarodnog centra za neprofitabilno pravo (International Center for Not-for-Profit Law, ICNL), između 2004. i 2010. godine više od 50 zemalja svijeta razmatralo je ili uvelo mjere ograničenja djelovanja civilnoga društva. Obrazloženja mjera temeljila su se na zaštiti suverenosti države i obrani od terorizma, spriječavanju miješanja vanjskih aktera u unutarnju politiku zemlje te efektivnijoj koordinaciji raspodjele pomoći, uz stalno postavljanje pitanja o odgovornosti i transparentnosti OCD-a.

Arapsko proljeće krajem 2010. pokrenulo je novi val zakonodavnih odluka. Od 2012, u 60 zemalja svijeta predloženo je više od 120 zakona koji su ograničili slobodu udruživanja ili okupljanja. "Radi se o rastućem trendu", piše Rutzen koji navodi za to brojne primjere. Tako piše o ruskom zakonu o stranim agentima (2012), osnivanju parlamentarnog odbora za monitoring OCD-a pod Viktorom Orbánom koji ih naziva "plaćenim političkim aktivistima" (2014), egipatskom slučaju gdje je 43 člana civilne organizacije optuženo da primajući financije iz inozemstva rade na potkopavanju suvereniteta zemlje (2012) te iste optužbe koja je snašla organizaciju Save the Children u Pakistanu kojoj je prvo naređeno da napusti zemlju, pa je odluka povučena (2015).

U srpnju 2014. vlada Nepala donijela je odluku da sve uplate usmjerene razvoju zemlje trebaju biti provedene kroz tijela Ministarstva financija umjesto da se uplaćuju direktno organizacijama civilnog društva. Istog je mjeseca Sri Lanka odlučila da OCD-i moraju imati dopuštenje vlade za primanje sredstava iz inozemstva. Kineska je vlada branila odluku o ograničavanju međunarodnog financiranja kao "čuvaru nacionalne sigurnosti i društvene stabilnosti", a OCD-i na Djevičanskim otocima koji imaju više od pet zaposlenih obavezni su odrediti službenika za nadziranje pranja novca te podliježu reviziji kakva nije propisana za privatna poduzeća.

Kao što Rutzen ističe, vlade to smiju raditi jer se temeljni koncepti civilnog društva još uvijek razvijaju, o njima se još raspravlja, a ponekad se i grubo osporavaju. Rutzenov članak, uz radove Anne Applebaum, Petera Pomerantseva i Anne-Marie Brady, čini cjelinu drugog dijela knjige o suvremenom autoritarizmu koju će Johns Hopkins University Press objaviti u ožujku 2016.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 02.12.2015

VEZANE VIJESTI

Manjak politika, manjak sudjelovanja

Pripremila: Matija Mrakovčić
Mreža za razvoj civilnog društva na Balkanu objavila je izvještaj o načinima financiranja civilnoga društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Prioriteti javne potrošnje

Piše: Matija Mrakovčić
Povodom 25 godina od pokretanja prvog pravog participativnog budžetiranja u brazilskom gradu Porto Alegre, portugalska organizacija In Loco Association izdala je opsežan zbornik tekstova.

Uznemiravanje civilnog sektora

Pripremila: Matija Mrakovčić
Mađarska vlada pokrenula je napade na vjerodostojnost nevladinih organizacija radi stjecanja kontrole nad njihovim financiranjem koje se do sada distribuiralo neovisno o Vladi.