Razumijevanje medijskih politika | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Razumijevanje medijskih politika

Objavljena je nova knjiga na temu medijskih politika koju je uredila Evangelia Psychogiopoulou, a objavio Palgrave Macmillan.

U publikaciji "Razumijevanje medijskih politika: europska perspektiva" (Understanding Media Policies: A European Perspective) sudjeluje i dvoje autora iz Hrvatske: Nada Švob-Đokić i Paško Bilić.

Evangelia Psychogiopoulou odvjetnica je i znanstvena novakinja za područje vanjske i europske politike u Hellenic Foundation u Ateni. Publikacija je rezultat zajedničkog istraživačkog projekta European Media Policies Revisited: Valuing and Reclaiming Free te Independent Media in Contemporary Democratic Systems (MEDIADEM), koju financira Europska unija u okviru Sedmog okvirnog programa (FP7). Cilj projekta je istražiti medijske politike u 14 europskih zemalja, u vezi sa slobodom i nezavisnošću medija.

Autori hrvatskog poglavlja, naslovljenog "Hrvatska: Dinamička evolucija medijskih politika", su dr. sc. Nada Švob-Đokić, znanstvena savjetnica, te Paško Bilić, znanstveni novak, oboje članovi Instituta za međunarodne odnose / mreže Culturelink. Poglavlje detaljno prikazuje razvoj medijskih politika kroz tranzicijske promjene sustava od socijalizma do liberalnog kapitalizma. U tom smislu analiza promatra medijske politike u kontekstu novije hrvatske povijesti, naglašavajući kako su se glavni akteri uključili u medijske politike te kakve su bile njihove uloge u oblikovanju i uspostavljanju medijske regulative i zakona.

Privatizacija i liberalizacija medija dovela je do novih odgovornosti za institucije i pojedince uključene u medijske politike. Njihovo je djelovanje bilo nepravilno te pod snažnim utjecajem procesa stvaranja europskih politika i napora za prilagodbom regulativama Europske unije. Aspekt vladanja pokazuje dominantnu ulogu države u transferiranju medijskih regulativa EU-a u Hrvatsku kao i u oblikovanju medijskih politika. Ova uloga doima se ambivalentnom u balansiranju između privatnih, lokalnih i europskih utjecaja.

Problem prilagodbe europskim standardima jasno odražava transferiranje politika i trendove konvergencije politika. Međutim, najnoviji razvoj hrvatske medijske regulative ne primjenjuje se sasvim na lokalne situacije i ne može uvijek poticati formuliranje prikladnih pravila. U takvoj situaciji medijske organizacije, i privatne i javne, slijede svoje kratkoročne ekonomske i političke interese, izbjegavajući regulativu i opredjeljujući se za "brza rješenja" u još uvijek labavo strukturiranom medijskom tržištu i unutar samih medijskih organizacija.

Suvremeni medijski pejzaž reflektira tehnološka napredovanja (osobito digitalizaciju), uspostavljanje novomedijskih servisa i tržišta kao i očiglednu pluralnost medija. Medijska industrija konstantno raste, a transformacija različitih medija i medijskih tržišta jasno su vidljivi. Institucije i regulativa transformiraju se puno sporijim tempom. To stvara značajan rascjep koji dovodi do problema u općem funkcioniranju medija te do problema u javnoj komunikaciji. Jedan od glavnih izazova za poboljšanje medijske regulative i politike je premošćivanje ovog rascjepa.

Izvor: Culturenet / Culturelink

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 13.12.2012