Red, rat i disciplina | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Red, rat i disciplina

Izbor iz tjedna u medijima: od 'odmjerenog' izvještavanja Andrije Jarka, preko uklanja Titove biste, do Leonarda Nimoya.

Piše: Vatroslav Miloš

Spomenik pobjedi naroda Slavonije Vojina Bakića kojega su 1992. srušili pripadnici Hrvatske vojske

Andrija Jarak stup je suvremenog hrvatskog novinarstva. U to nema sumnje. Potvrdio je to i ove subote, izvještavajući o događajima koji su se to jutro zbili na glavnome zagrebačkom trgu. Naime, kao odgovor na najavljeno "postrojavanje stranačke vojske" A-HSP (što je MUP RH zabranio, a stranački bojovnici najavili da će svejedno izvesti) reagirala je skupina antifašista i spontano okupila nekoliko stotina protivnika ultranacionalističke retorike ove beznačajne političke opcije s izraženim militarističkim tendencijama. I kako to već biva, pjevale su se revolucionarne pjesme, mahalo se transparentima, remetio se proverbijalni javni red i mir, Andrija Jarak je izvještavao. "Bio je to jedan nepotreban cirkus u centru Zagreb", veli Jarak i dodaje da je očito da "i jedna i druga strana žele malo medijske pozornosti kako bi promovirali svoje ideje". Nema sumnje, Jarak je ovdje svoj posao odradio onako kako najbolje zna i umije. Možda bi utoliko ovdje najbolje bilo prostor prepustiti drugima. Recimo, Nevenu Barkoviću s tportala koji kaže: "Neopisiva lakoća kojom Jarak i Nova TV trpaju fašiste u isti koš s antifašistima, možda će se svidjeti svima onima koji naivno misle da se radi o dvama ekstremnim, podjednako opasnim segmentima društva. Oni koji su svjesni toga što fašizam jest i zašto mu se treba aktivno odupirati, vjerojatno već odavno ne prate Dnevnik Nove TV". 

Budući da su rastjerani ratnici A-HSP-a nakon polaganja vijenaca na grob Ante Starčevića svoju podršku išli dati bojovnicima u šatoru u Savskoj 66 i tamo bili vrlo toplo primljeni, valja nastaviti u istom tonu. Rade Dragojević na Biltenu analizira odnos HDZ-a i braniteljskih organizacija od 1990-ih naovamo: "'Moramo početi s drugim Domovinskim ratom', najavio je šef opozicije Tomislav Karamarko na stranačkom skupu u Šibeniku ni manje ni više nego otvaranje novih radnih mjesta, nastavljajući tako s ratničkom retorikom koja mu je, po vlastitom priznanju, već priskrbila tri pobjede (na lokalnim, evropskim i predsjedničkim izborima). Krajnji cilj, pobjeda na parlamentarnim izborima, bit će postignut drži on i uz pomoć na frontovski način organiziranih veteranskih organizacija. U prvom dijelu aktualnog koalicijskog mandata tu je ulogu igrao Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, a u ovoj fazi tu funkciju preuzimaju prosvjednici iz Savske 66, tzv. šatoraši. Pa dok su 'stožeraši' senzibilizirali desnu javnost protiv manjinskih jezičnih prava u Vukovaru, njihovi nasljednici u istoj borbi proteste su prije četiri mjeseca otpočeli socijalnim zahtjevima, odnosno usprotivili su se vladinoj namjeri da braniteljskoj populaciji smanji materijalna prava".

Chris Ware, Building Stories

Ante Lešaja, autor Knjigocida, opsežne (a moguće i jedine) studije sustavnog uništavanja kulturnih artefakata iz doba SFRJ nakon osamostaljenja Hrvatske, otvorenim je pismom reagirao na uklanjanje biste Josipa Broza Tita koje je naredila novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. "To izbacivanje ne može promijeniti historijske činjenice", piše Lešaja, "ali govori jasno o dometu pameti što se agresivno nameće kao jedino ispravan. Reagiram zato, jer sam – svojevremeno mukotrpno istražujući goebellsovski sindrom uništavanja 'nepodobne knjižne građe', ali i 'nepodobne spomeničke baštine', u ovoj, brojnim zločinima obilježenoj zemlji nakon 1990-ih – osupnut ustrajanjem na tom goebellsovskom sindromu, izvedenom doduše u nešto 'finijem maniru', i nakon 25 godina od prvih primjera uništavanja 'nepodobnog(ih)'".

Arhiva američkog književnog časopisa The Paris Review sadrži stotine intervjua s književnicima i književnicama do 1950-ih naovamo. U The Art of Fiction, kako su ti razgovori naslovljeni, mogu se, među ostalima, čitati T.S. Eliot, William Faulkner, Dorothy Parker, Saul Bellow, Jose Luis Borges, Jean Rhys, John Barth, Raymond Carver, Julio Cortazar, Marguerite Yourcenar, Margaret Atwood, Maya Angelou, Anne Carson, Kazuo Ishiguro, Michael Haneke, Ursula K. Le Guin. Odnedavno časopis je ove intervjue obogatio i rubrikom The Art of Comics. Nakon prvoga izdanja, u kojem je gostovao Robert Crumb, u drugome u nizu razgovora sa suvremenim strip-umjetnicima predstavio se Chris Ware

Ovih nas je dana napustio Leonard Nimoy, glumac koji je u Zvjezdanim stazama portretirao Spocka, jednog od ikoničkih likova popularne kulture. Nimoy je rođen 1931. u Bostonu, u obitelji židovskih doseljenika iz Sovjetskog saveza, a ortodoksna zajednica izvornih govornika jidiša u kojoj je odrastao obilježila mu je i život i karijeru. Naime, malo je poznato da je "vulkanski pozdrav" kojega je Nimoy koristio u seriji Genea Roddenberryja zapravo slovo šin (ש) hebrejskog alfabeta i predstavlja blagoslov kohanima (židovskih svećenika iz loze Aronove). Dvosatni intervju s Nimoyem, u kojem na jidišu i na engleskom govori o svojem životu i karijeri, pogledajte ovdje

Američki astronaut Terry Virts pozdravlja Leonarda Nimoya s ISS-a

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 02.03.2015

VEZANE VIJESTI

Ni štapa ni gaća

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od spontanih i onih malo manje spontanih prosvjeda, preko Danila Kiša i radijske dokumentaristike, do Charlesa Simica i bespilotnih letjelica.

Stanovanje ludom radovanje

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od stambenih politika, preko Dresdena i Pegide, do (ponovno) najavljene reforme obrazovnog sustava.

Danas je vrijeme ovakvo

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od pokreta protiv vakcinacije, preko desne radikalizacije javnog prostora, do Ursule K. Le Guin i budućnosti ljevice i filmske glazbe Johna Carpentera.