Redefiniranje tradicionalnih praksi | kulturpunkt

Redefiniranje tradicionalnih praksi

Drugačije o baštini, tema ovogodišnjeg, drugog po redu Kongresa studenata muzeologije reakcija je na aktualna promišljanja relevantnosti i budućnosti muzeološke struke.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Pixaby

Ovogodišnji međunarodni Kongres studenata muzeologije još jednom je okupio mlade stručnjake koji profesionalno djeluju na području baštine. Uz studente muzeologije Kongres okuplja i studente srodnih disciplina, a njegov multidisciplinarni karakter naglašava da se baština tiče čitave zajednice i da su načini upravljanja, očuvanja, interpretacije, prezentacije i komunikacije baštine širi od isključivo muzeološke struke. Kongres se prošle godine održao prvi put, a ideja je da svake godine nove generacije preuzmu njegovu organizaciju te da se zajedničkim angažmanom stvori platforma za bavljenje temama o baštini. Ideja za Kongres nastala je prošle godine na kolegiju profesora Darka Babića s kojim su se i ove godine organizatorice konzultirale u vezi pojedinih stavki organizacije, a istaknule su i kako su u cijelom organizacijsko-produkcijskom procesu dobile financijsku podršku Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, kao i Filozofskog fakulteta i Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te podršku profesora na Katedri.

Zbog štrajka obrazovnih radnika, Kongres je s Filozofskog fakulteta preseljen u prostor Tehničkog muzeja Nikola Tesla, no organizatorice su zadovoljne s odazivom kolega i smatraju kako promjena lokacije nije dramatično utjecala na broj sudionika. "Da se Kongres održao na Fakultetu, kako je bilo i planirano, vjerojatno bi bilo nešto više usputnih posjetitelja, no promjena lokacije nije spriječila one koje je Kongres doista zanimao da na njega i dođu", istaknula je Lucija Biličić. Studentski kongresi dobra su prilika da mladi stručnjaci/kinje steknu prvo iskustvo javnog nastupa ili organizacije događaja, no uvijek se postavlja i pitanje zainteresiranosti studenata za aktivnosti izvan regularne nastave. Biličić naglašava kako generalni interes studenata muzeologije za ovakve aktivnosti nije velik, ali i napominje da se to ne odnosi isključivo na studente muzeologije, nego i na studente drugih odsjeka, možda i fakulteta. "Većini je u interesu izvršiti minimum potreban za izvršenje obaveza koje studij zahtijeva, a malo je interesa za dodatne sadržaje vezane uz vlastitu struku. Naravno, uvijek ima iznimaka, a upravo onda takvi pojedinci doprinose ovakvim događajima". Bilić pritom ističe kako je to isključivo njihov dojam temeljen na zapažanjima vezanim uz navike generacija koje su pri dovršetku studija ili koje su već završile studij, ali da se također čini kako su mlađi kolege/ice, studenti prvih i drugih godina aktivniji i zainteresiraniji od starijih kolega, pa se nadaju da će iskoristiti svaku mogućnost za stjecanje novih znanja i iskustava koje izvannastavni sadržaji pružaju. 

I dok se prošlogodišnji kongres bavio financiranjem muzeja iz europskih fondova, tema ovogodišnjeg Kongresa – Drugačije o baštini – reakcija je na aktualna promišljanja relevantnosti i budućnosti muzeološke struke. "S obzirom na to da su ove godine na Kongresu prvi puta izlagali sami studenti te da muzeolozi do sada nisu imali mnogo načina na koji su mogli prezentirati svoje radove, ideja je odmah bila da tema bude što šira i sveobuhvatnija, kako bi privukla što više ljudi. Baština je sama po sebi vrlo širok pojam, stoga smo htjele pokriti što više tema, bilo da se radi o dokumentaciji, interpretaciji, prezentaciji baštine ili pak o upravljanju, očuvanju i komunikaciji. Sve to uklopljeno je u suvremeni kontekst, u vrijeme kada se tradicionalne prakse redefiniraju u skladu s aktualnim potrebama. ", kaže Biličić . 

Posljednjih godina na globalnoj pozornici sve se više propituje suvremena uloga muzeja u društvu - od vrlo jednostavnih pitanja njihovog financiranja do kompleksnijih promišljanja toga što se uopće može smatrati muzejem ili kako će se institucije koje imaju ulogu obrazovati i voditi primjerom, prilagoditi klimatskim promjenama i smanjiti svoj energetski otisak, a istovremeno zadržati visoke standarde očuvanja umjetničkih djela. "Tema kongresa na kraju je definirana kao reakcija na okruženje koje se ubrzano mijenja, odnosno, kongres je zamišljen kao događaj na kojem ćemo govoriti drugačije o baštini", objašnjava Biličić. "Ovom temom željele smo uključiti studente, mlađe generacije istraživača, struku, ali zainteresiranu javnost da kroz dijalog pokušamo redefinirati paradigmu i iznaći moguća rješenja. Sveprisutne promjene koje se događaju na poljima ekološkog, ekonomskog i  društvenog života tiču se i muzejske zajednice koja se po tim pitanjima treba očitovati", dodala je Tea Kantoci.

"Vruća tema" muzeologije također su i budućnost muzejske publike te participacija u muzejima kojoj je bila posvećena prva tematska cjelina Kongresa, a zanimljivo je kako su teorijski usmjereni radovi došli uglavnom iz susjedne Srbije, dok su se studenti i studentice iz Hrvatske uglavnom fokusirali na praktičan dio stručnog rada. "U načelu postoji generalni konsenzus o potrebi prilagođavanja novim zahtjevima (nove) publike", kaže Kantoci. "Ta potreba također proizlazi iz uvjeta koji nalažu projektni zahtjevi raznih fondova Europske unije, kojima se naši muzeji sve više okreću iz očitih financijskih razloga. Tendencije prema participaciji i inkluziji EU stoga se prelijevaju na naše institucije koje to više ili manje provode u praksi. Napori postoje, ali su nedovoljni. Šira javnost još uvijek percipira muzeje kao zatvorena, dosadna i/ili elitistička mjesta, posebice umjetničke muzeje, i taj stav treba mijenjati, što bi bio zadatak struke" objašnjava dalje Kantoci.

Na kraju, postavlja se i pitanje koliko naš obrazovni sustav prati ovakve trendove, prvenstveno studij Muzeologije koji bi trebao obrazovati nove generacije stručnjaka/kinja koji će u skoroj budućnosti razmatrati rješenja ovih izazova. "Studij Muzeologije i upravljanja baštinom nastoji se prilagođavati novim muzeološkim tendencijama i ide prema tome da svoje studente pripremi za sve buduće izazove rada u struci. Činjenica da od ove akademske godine studenti mogu slušati kolegij Muzeologija i rodna perspektiva pokazuje da Katedra razmišlja o promjenama koje se zbivaju na svjetskoj razini te reagira na njih. Naravno, prostora za napredak uvijek ima, a restrukturiranje je potrebno na razini Fakulteta (dapače Sveučilišta)", kaže Kantoci. Studentica upozorava i na još uvijek ne razriješnjen status muzeologa/inja - zvanja koje službeno ne postoji u muzejskoj praksi. To je i jedan od razloga zbog kojeg se Muzeologija najčešće studira dvopredmetno, pa samim time i promišlja interdisciplinarno. "To su redom povjesničari umjetnosti, etnolozi, arheolozi i ostale srodne struke koje tako osnažuju disciplinu", zaključuje Kantoci.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 04.12.2019

VEZANE VIJESTI

Nove perspektive umjetnosti

Piše: Martina Domladovac
Iako su nastale unutar industrije zabave, društvene mreže i tehnologije virtualne i proširene stvarnosti postaju neizbježni alati komunikacije u kulturi i umjetnosti.

Digitalni transfer generacijskog znanja

Piše: Martina Domladovac
Digitalizacijom kulturna baština postaje široko dostupna, no besplatno korištenje umjetničkih radova, čak i u komercijalne svrhe, vraća fokus na financiranje muzeja koji o njima brinu.

Zatvoreno za javnost

Piše: Lujo Parežanin
Nedostatak komunikacije o promjeni koncepcije stalnog postava zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u neskladu je s ispunjavanjem njegove javne funkcije.