Referendum bi trebao biti korektiv | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Referendum bi trebao biti korektiv

Prijedlogom zakona vlast nastoji dokinuti mogućnost referenduma na temelju građanske incijative. O inicijativi "Za referendum", koju čini 15 sindikata i sedam udruga, govori Enes Ćerimagić.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

FOTO: Za referendum

  • A
  • +
  • -

Prijedlog Zakona o referendumu u drugom je čitanju i ako bude izglasan u predloženom obliku, mjesta za izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma postat će uredi državne uprave i sustav e-Građani. Zato je 14. svibnja javnosti predstavljena inicijativa Za referendum koju čini 15 sindikata i sedam udruga. To su Sindikat hrvatskih učitelja, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Nezavisni cestarski sindikat, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Opći sindikat Ministarstva unutarnjih poslova, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, Radnički sindikat HZMO-a, Sindikat odgoja i obrazovanja Hrvatske, Sindikat radnika hrvatskih cesta i autocesta, Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske, Sindikat zaposlenih u hrvatskom mirovinskom osiguranju, Sindikat obrazovanja EU 21, Zelena akcija, Pravo na grad, Centar za mirovne studije, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Savez udruga Klubtura, Mreža mladih Hrvatske i Hrvatski savez Stanara – Građana EU.

S prikupljanjem potpisa za referendum kreće se 30. svibnja, a o razlozima povezivanja sindikata i organizacija civilnog društva govori Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.

KP: Zašto je došlo do povezivanja sindikata i udruga oko prijedloga Zakona o referendumu?

E.Ć.: Narodna referendumska inicijativa se pokazala kao najučinkovitiji instrument utjecaja građana na odluke vlasti, čak i kada se sam referendum niti ne održi. Vlast je to i prepoznala te prijedlogom zakona koji su poslali u proceduru nastoje dokinuti mogućnost referenduma na temelju građanske incijative. Sindikati i udruge su se okupili za očuvanje referenduma jer prepoznaju da će bez referenduma borba protiv druge privatizacijske pljačke – privatizacije zajedničkih dobara poput voda, šuma, morske obale, ali i javnog zdravstva, školstva i sustava socijalne skrbi – biti znatno otežana, ako ne i nemoguća.

KP: Koji su osnovni problemi predloženog Zakona?

E.Ć.: Konkretno, predlaže se da se potpisi za referendum prikupljaju u uredima državne uprave. Na taj način se građanska inicijativa birokratizira i oduzima joj se svaki smisao. Time bi referendum na zahtjev građana de facto bio onemogućen.

KP: Koje će pitanje biti postavljeno građanima na izjašnjavanju?

E.Ć.: Građanima će biti ponuđena dva pitanja - jedno o mjestu prikupljanja potpisa, a drugo o broju potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma. Prvim pitanjem ide se na mogućnost prikupljanja potpisa na svim javnim mjestima što je nešto što se novim prijedlogom zakona želi zabraniti, a drugim pitanjem se želi upola smanjiti broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma. Prikupljanje čak i pola od sada potrebnog broja potpisa je zahtjevan zadatak, ali s druge strane niti referendum ne bi trebao biti redoviti način rješavanja stvari. Kao što se često navodi referendum bi trebao biti korektiv. Već i sama činjenica da bi smanjenjem broja potrebnih potpisa referendum postao pristupačniji građanima kojima je i namijenjen, trebala bi utjecati na promišljenost i kvalitetu odluka koje vlast predlaže. 

KP: Na koji će način biti organizirano prikupljanje potpisa?

E.Ć.: Potpisi će se prikupljati na štandovima u što većem broju gradova i mjesta u Hrvatskoj. Pozivamo sve građane koji mogu doprinjeti prikupljanju potpisa, bilo na način da volontiraju na postojećim štandovima, ili na način da sami organiziraju svoje štandove, da nam se jave radi uputa i dogovora. Građani se mogu javiti na adresu elektroničke pošte. Svaka pomoć bit će dragocjena. 

KP: Možete li komentirati proceduralnu i ideološku diskrepanciju između jedinog održanog referenduma koji su inicirali građani, onog o ustavnoj definiciji braka, i proglašenja neustavnim referenduma o outsourcingu i monetizaciji?

E.Ć.: Referendum o braku je pokazao da je jedino neslaganje koje postoji između velikih političkih aktera - identitetsko neslaganje. U ekonomskim pitanjima postoji konsenzus, i to neoliberalni konsenzus. U tom smislu, Ustavni sud se na primjeru referenduma o outsourcingu i o monetizaciji pokazao kao zadnja linija obrane tog neoliberalnog konsenzusa. Naime, identitetska ideološka neslaganja su Ustavnom sudu prihvatljiva, ali propitivanje tržišnog fundamentalizma nastoji osporiti proceduralnim zavrzlamama. Tome se potrebno usprotiviti prije nego takav stav postane opće mjesto. Ova inicijativa motivirana je prije svega tim razlozima. 

KP: Koliko je prikupljanje potpisa za referendum o monetizaciji pridonio povezivanju sinidikata i organizacija civilnog društva te može li se govoriti o trajnijoj suradničkoj platformi?

E.Ć.: Koncesija na autocestama je zaustavljena, međutim iza brda se valja tzv. Plan B koji je u svojoj biti prodaja. Sindikati i udruge intenzivno surađuju na prokazivanju tog taktičkog manevra, ali i na zagovaranju cjelovitog rješenja koje bi uljučivalo reprogram duga, restrukturiranje poslovanja i uspostavu građanske kontrole nad poslovanjem javnih poduzeća poput HAC-a. S obzirom na pojačani pritisak da se model monetizacije autocesta preslika i na druga zajednička dobra poput voda, šuma i javnih usluga suradnja sindikata i civilnog društva je neminovna i u budućnosti. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.05.2015

VEZANE VIJESTI

Generiranje novih problema

Piše: Matija Mrakovčić
Sabor mijenja Zakon o referendumu. Hoće li predložene izmjene Zakona olakšati ili otežati pokretanje građanskih referendumskih inicijativa?

Formalnost lišena sadržaja

Piše: Matija Mrakovčić
Ustavni sud odbacio je prijedlog da se Vladi i nadležnom ministarstvu zabrani poduzimanje daljnjih koraka u postupku davanja koncesije hrvatskih autocesta do objave rezultata referenduma.

Nemamo planet B

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Enesom Ćerimagićem, aktivistom i pravnikom Zelene akcije, razgovaramo o referendumu, građanskim pravima, civilnom društvu te okolišu.